38. zasjedanje Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a
38. zasjedanje Odbora za Svjetsku baštinu održava se od 15. do 25. lipnja 2014. u Dohi u Kataru, a Republika Hrvatska prvi put sudjeluje kao članica Odbora za svjetsku baštinu. Članice Odbora sastaju se jednom godišnje i uz međunarodna stručna tijela raspravljaju mnoge teme iz područja prirodne i kulturne baštine svijeta. Uz raspravu o radu stručnih tijela, provedene i planirane projekte Centra za svjetsku baštinu, raspravlja se o stanjima konzervacije dobara iz cijelog svijeta koja su upisana na Popis svjetske baštine te su utvrđuju smjernice kako da se zaštita i konzervacija dobara dodatno poboljša.
Na istom zasjedanju održana je 17. lipnja 2014. rasprava o stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika upisanog na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
U izlaganjima predstavnika glavnog tajništva UNESCO-a i ICOMOS-a postavljeno je pitanje hoće li planirana gradnja na platou Srđa i naselja Bosanka ugroziti iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra.
Veleposlanik Ivo Goldstein zajedno s hrvatskim izaslanstvom, zahvalio je UNESCO-u na dugogodišnjoj suradnji posebno na pomoći u poslijeratnoj obnovi Dubrovnika te istaknuo da zahvat na platou Srđa iznad Dubrovnika planiran Urbanističkim planom ne zahvaća kulturno dobro na Popisu svjetske baštine, niti njegovu „buffer zonu“ te da planirani projekti nisu uopće započeti.
U ime Republike Hrvatske pozvao je zajedničku misiju Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a, kako bi na licu mjesta utvrdili da obuhvat namjeravanog projekta neće imati negativan utjecaj na iznimnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra upisanog na Popis svjetske baštine.
Nakon toga uslijedila je rasprava u kojoj je sudjelovala većina država članica Odbora. Na temelju dokumentacije i dotadašnje rasprave jednoglasno su podržali stavove delegacije RH. Također više je sudionika rasprave pohvalilo brigu hrvatskih vlasti i stručnjaka u čuvanju baštine. Slijedom navedenog države članice odbora smatrale su nepotrebnim spominjanje da bi se Stari Grad Dubrovnik mogao naći na Popisu ugrožene svjetske baštine.
Jednoglasno je usvojena Odluka da misija Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a posjeti Dubrovnik i utvrdi činjenično stanje na dobru, a da nadležne institucije u RH sukcesivno do 1.veljače 2016. dostave dokumentaciju projekta Srđ i Bosanka te Studiju utjecaja na baštinu. Također, nadležne institucije u RH trebale bi izraditi Plan upravljanja upisanim dobrom Stari Grad Dubrovnik, kao i Strategiju razvoja turizma, s posebnim osvrtom na održivi promet kruzerima.
Na istom zasjedanju održana je 17. lipnja 2014. rasprava o stanju konzervacije Starog Grada Dubrovnika upisanog na Popis svjetske baštine UNESCO-a.
U izlaganjima predstavnika glavnog tajništva UNESCO-a i ICOMOS-a postavljeno je pitanje hoće li planirana gradnja na platou Srđa i naselja Bosanka ugroziti iznimnu univerzalnu vrijednost upisanog dobra.
Veleposlanik Ivo Goldstein zajedno s hrvatskim izaslanstvom, zahvalio je UNESCO-u na dugogodišnjoj suradnji posebno na pomoći u poslijeratnoj obnovi Dubrovnika te istaknuo da zahvat na platou Srđa iznad Dubrovnika planiran Urbanističkim planom ne zahvaća kulturno dobro na Popisu svjetske baštine, niti njegovu „buffer zonu“ te da planirani projekti nisu uopće započeti.
U ime Republike Hrvatske pozvao je zajedničku misiju Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a, kako bi na licu mjesta utvrdili da obuhvat namjeravanog projekta neće imati negativan utjecaj na iznimnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra upisanog na Popis svjetske baštine.
Nakon toga uslijedila je rasprava u kojoj je sudjelovala većina država članica Odbora. Na temelju dokumentacije i dotadašnje rasprave jednoglasno su podržali stavove delegacije RH. Također više je sudionika rasprave pohvalilo brigu hrvatskih vlasti i stručnjaka u čuvanju baštine. Slijedom navedenog države članice odbora smatrale su nepotrebnim spominjanje da bi se Stari Grad Dubrovnik mogao naći na Popisu ugrožene svjetske baštine.
Jednoglasno je usvojena Odluka da misija Centra za svjetsku baštinu i ICOMOS-a posjeti Dubrovnik i utvrdi činjenično stanje na dobru, a da nadležne institucije u RH sukcesivno do 1.veljače 2016. dostave dokumentaciju projekta Srđ i Bosanka te Studiju utjecaja na baštinu. Također, nadležne institucije u RH trebale bi izraditi Plan upravljanja upisanim dobrom Stari Grad Dubrovnik, kao i Strategiju razvoja turizma, s posebnim osvrtom na održivi promet kruzerima.