Nominacija projekta Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana za upis na UNESCO-ovu listu
Ministarstvo kulture RH službeno je predložilo projekt „Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana“ za upis u 2015. godini na UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine. Prijedlog je iniciran od Zajednice Talijana grada Rovinja,
a prihvaćen je od Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu koje djeluje pri Ministarstvu kulture. Sva potrebna dokumentacija, posebni UNESCO-ovi obrasci i vizualni materijali pripremljeni su zajedničkim radom lokalne zajednice Rovinja, te stručnjacima iz Etnografskog muzeja Istre i Ministarstva kulture.
Sustavno očuvanje nematerijalne baštine promiče se u svijetu već više od desetljeća, a naročito od stupanja na snagu 2005. godine UNESCO-ove Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je bila sastavljena 2003. godine. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se krhka tradicijska znanja, vještine i običaji prenosili na mlađe generacije i time spriječilo njihovo propadanje ili nestajanje uslijed brojnih negativnih učinaka uzrokovanih globalizacijom.
radicija koja je nastajala stoljećima pruža zajednicama i pojedincima osjećaj identiteta, kontinuiteta i pripadnosti, a svjedok je brojnih kulturnih i društvenih utjecaja i izvor jedinstvenih iskustava i znanja čije bi nestajanje bilo nenadomjestivo. Stoga je svako nastojanje na očuvanju tradicije posebno značajno, naročito kada zajednica i pojedinci postanu svjesni vrijednosti baštine čiji su nositelji i svojim trudom pridonesu njenom očuvanju, daljnjem prenošenju i uključenju u suvremeni način života, kao što je slučaj s projektom „Ekomuzeja batana“.
Projekt „Ekomuzeja batana“ primjer je uspješno provedene ideje lokalne zajednice na očuvanju nematerijalne baštine grada Rovinja stoga je predložen UNESCO-u za upis na posebnu listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine u svijetu. Kroz brojne aktivnosti, projekte i nove ideje nositelji rovinjske baštine čuvaju je, prenose i prezentiraju, a suradnjom sa stručnjacima raznih disciplina (etnologija, povijest, itd.) osiguravaju kvalitetu i dugoročnu održivost svog projekta. U oblikovanju prvotne ideje koju su pokrenuli Marino Budicin, Valerio Drandić and Riccardo Bosazzi od početka je sudjelovala Dragana Lucija Ratković, stručnjakinja na području kulturnog menadžmenta i muzeologije. Tako je koncept „Ekomuzeja“ kao živog muzeja koji uključuje cijeli Rovinj i u kojem sudjeluje cijela zajednica s različitim aktivnostima postao modus (način) na koji se uspješno upravlja lokalnom kulturnom baštinom, te je ta činjenica razlog za predlaganje ovoga projekta za upis na UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
2006, Dalibor Talajić ©Ekomuzej Batana, 2006 Graditelj batane i asistenti
„Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana“ prva je nominacija iz Hrvatske za UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine
Inače, na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Hrvatska ima upisanih 13 nematerijalnih dobara: Zvončare s područja Kastavštine, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja (Istarsku ljestvicu), Festu svetog Vlaha, Procesiju za križen s Hvara, Čipkarstvo iz Hvara, Paga i Lepoglave, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja, Običaj kraljice/ljelje iz Gorjana, Medičarstvo kontinentalne Hrvatske, Sinjsku alku, Nijemo kolo, Bećarac, Klapsko pjevanje i Mediteransku prehranu, a na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1 dobro: Glazbeni izričaj ojkanje.
Dok Reprezentativna lista ima za cilj podizanje svijesti o važnosti očuvanja nematerijalne baštine, lista ugrožene, hitne zaštite ima za cilj pomoći u stvaranju uvjeta za daljnje prenošenje nematerijalne baštine. Jedan od ciljeva Konvencije, osim upisivanja na liste, je i međunarodno umrežavanje kultura i zemalja, stoga je i Hrvatska sudjelovala u zajedničkim multinacionalnim nominacijama Mediteranske prehrane upisane 2013. na Reprezentativnu listu s Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom, Portugalom i Španjolskom i Jurjevskim običajima (zajedno s običajem Ederlezi) za koju se još čeka odluka o upisu krajem 2014. godine s Turskom, Srbijom, Makedonijom, Rumunjskom i Moldavijom.
Na listi zaštićenih nematerijalnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi se 135 dobara. Osim potvrde važnosti tih nematerijalnih dobara, njihov upis u Registar potiče i njihovo očuvanje, te je Ministarstvo kulture putem javnog natječaja za potrebe u kulturi od 2008. godine do 2014. godine poduprlo više od 300 projekata prezentacije, prenošenja i dokumentiranja upisanih nematerijalnih dobara.
2005, Damir Fabijanić ©Ekomuzej batana, 2005
Jedan od najstarijih načina ribolova još uvijek se prakticira u Rovinju koristeći batanu – “na svijeću” i ostima
2008, Dalibor Talajic, ©Ekomuzej batana, 2008 Međunarodna suradnja
Ekomuzeja batana: sudjelovanje nositelja (u batani "Calsanta") na međunarodnom susretu mora i mornara u Brestu
a prihvaćen je od Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu koje djeluje pri Ministarstvu kulture. Sva potrebna dokumentacija, posebni UNESCO-ovi obrasci i vizualni materijali pripremljeni su zajedničkim radom lokalne zajednice Rovinja, te stručnjacima iz Etnografskog muzeja Istre i Ministarstva kulture.
Sustavno očuvanje nematerijalne baštine promiče se u svijetu već više od desetljeća, a naročito od stupanja na snagu 2005. godine UNESCO-ove Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine koja je bila sastavljena 2003. godine. Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se krhka tradicijska znanja, vještine i običaji prenosili na mlađe generacije i time spriječilo njihovo propadanje ili nestajanje uslijed brojnih negativnih učinaka uzrokovanih globalizacijom.
radicija koja je nastajala stoljećima pruža zajednicama i pojedincima osjećaj identiteta, kontinuiteta i pripadnosti, a svjedok je brojnih kulturnih i društvenih utjecaja i izvor jedinstvenih iskustava i znanja čije bi nestajanje bilo nenadomjestivo. Stoga je svako nastojanje na očuvanju tradicije posebno značajno, naročito kada zajednica i pojedinci postanu svjesni vrijednosti baštine čiji su nositelji i svojim trudom pridonesu njenom očuvanju, daljnjem prenošenju i uključenju u suvremeni način života, kao što je slučaj s projektom „Ekomuzeja batana“.
Projekt „Ekomuzeja batana“ primjer je uspješno provedene ideje lokalne zajednice na očuvanju nematerijalne baštine grada Rovinja stoga je predložen UNESCO-u za upis na posebnu listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine u svijetu. Kroz brojne aktivnosti, projekte i nove ideje nositelji rovinjske baštine čuvaju je, prenose i prezentiraju, a suradnjom sa stručnjacima raznih disciplina (etnologija, povijest, itd.) osiguravaju kvalitetu i dugoročnu održivost svog projekta. U oblikovanju prvotne ideje koju su pokrenuli Marino Budicin, Valerio Drandić and Riccardo Bosazzi od početka je sudjelovala Dragana Lucija Ratković, stručnjakinja na području kulturnog menadžmenta i muzeologije. Tako je koncept „Ekomuzeja“ kao živog muzeja koji uključuje cijeli Rovinj i u kojem sudjeluje cijela zajednica s različitim aktivnostima postao modus (način) na koji se uspješno upravlja lokalnom kulturnom baštinom, te je ta činjenica razlog za predlaganje ovoga projekta za upis na UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
2006, Dalibor Talajić ©Ekomuzej Batana, 2006 Graditelj batane i asistenti
„Očuvanje nematerijalne baštine Rovinja kroz Ekomuzej batana“ prva je nominacija iz Hrvatske za UNESCO-ovu svjetsku listu najboljih projekata očuvanja nematerijalne baštine
Inače, na Reprezentativnoj listi nematerijalne kulturne baštine čovječanstva Hrvatska ima upisanih 13 nematerijalnih dobara: Zvončare s područja Kastavštine, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja (Istarsku ljestvicu), Festu svetog Vlaha, Procesiju za križen s Hvara, Čipkarstvo iz Hvara, Paga i Lepoglave, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka Hrvatskog zagorja, Običaj kraljice/ljelje iz Gorjana, Medičarstvo kontinentalne Hrvatske, Sinjsku alku, Nijemo kolo, Bećarac, Klapsko pjevanje i Mediteransku prehranu, a na Listi nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita 1 dobro: Glazbeni izričaj ojkanje.
Dok Reprezentativna lista ima za cilj podizanje svijesti o važnosti očuvanja nematerijalne baštine, lista ugrožene, hitne zaštite ima za cilj pomoći u stvaranju uvjeta za daljnje prenošenje nematerijalne baštine. Jedan od ciljeva Konvencije, osim upisivanja na liste, je i međunarodno umrežavanje kultura i zemalja, stoga je i Hrvatska sudjelovala u zajedničkim multinacionalnim nominacijama Mediteranske prehrane upisane 2013. na Reprezentativnu listu s Ciprom, Grčkom, Italijom, Marokom, Portugalom i Španjolskom i Jurjevskim običajima (zajedno s običajem Ederlezi) za koju se još čeka odluka o upisu krajem 2014. godine s Turskom, Srbijom, Makedonijom, Rumunjskom i Moldavijom.
Na listi zaštićenih nematerijalnih dobara u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske nalazi se 135 dobara. Osim potvrde važnosti tih nematerijalnih dobara, njihov upis u Registar potiče i njihovo očuvanje, te je Ministarstvo kulture putem javnog natječaja za potrebe u kulturi od 2008. godine do 2014. godine poduprlo više od 300 projekata prezentacije, prenošenja i dokumentiranja upisanih nematerijalnih dobara.
2005, Damir Fabijanić ©Ekomuzej batana, 2005
Jedan od najstarijih načina ribolova još uvijek se prakticira u Rovinju koristeći batanu – “na svijeću” i ostima
2008, Dalibor Talajic, ©Ekomuzej batana, 2008 Međunarodna suradnja
Ekomuzeja batana: sudjelovanje nositelja (u batani "Calsanta") na međunarodnom susretu mora i mornara u Brestu