Nacionalna radionica o rizicima upravljanja dobrima Svjetske baštine
Ministarstvo kulture, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO u suradnji s UNESCO-ovim regionalnim uredom za znanost i kulturu u Europi organiziralo je nacionalnu radionicu o rizicima upravljanja dobrima Svjetske baštine, uključujući rezervate biosfere, koja se održavala od 25. do 28. rujna 2017. na otoku Hvaru, Hrvatska.
Cilj radionice bio je dati uvid o rizicima upravljanja dobrima Svjetske baštine temeljenih na alatima i metodologijama koje su razvili UNESCO i druge relevantne agencije. Sudionici sastanka bili su predstavnici Ministarstva kulture i/ili drugih mjerodavnih tijela koji su nadležni za upravljanje upisanim kulturnim i prirodnim dobrima u Republici Hrvatskoj zajedno s međunarodnim stručnjacima i predstavnicima UNESCO-a. Radionica će pridonijeti razvoju institucionalnih i stručnih kapaciteta u vezi s upravljanjem rizicima od katastrofa temeljenih na alatima, metodologijama i resursnim materijalima koje su razvili UNESCO i druge relevantne agencije.
U komplementarnom setu instrumenata za postavljanje standarda koji je izradio UNESCO za zaštitu kulturne baštine, Konvencija iz 1972. o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i Konvencija iz 2003. o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, one su koje broje najveći broj država članica, te su jedine dvije koje uključuju sustav upisa dobara na UNESCO-ove Popise.
U svjetlu novih i rastućih izazova koji prijete opstanku i prenošenju kulturne i prirodne materijalne i nematerijalne baštine budućim generacijama, opseg i provedba obje Konvencije otišli su dalje od samog očuvanja kako bi obuhvatili široki spektar faktora koji idu uz četiri dimenzije održivog razvoja: socijalnu, ekonomsku, dimenziju okoliša te mira i sigurnosti.
Sudionici radionice:
Ministarstvo kulture, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Konzervatorski odjeli - Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Konzervatorski odjel u Poreču, Konzervatorski odjel u Splitu, Konzervatorski odjel u Šibeniku, Konzervatorski odjel u Zadru, Konzervatorski odjel u Trogiru, Konzervatorski odjel u Imotskom
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska gorska služba spašavanja,Hrvatska vatrogasna zajednica,UNESCO, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu , Grad Zadar, Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija
Grad Dubrovnik, Grad Split, Grad Trogir, Grad Poreč, Grad Imotski, Općina Cista Provo, Grad Stari Grad,Općina Jelsa,Splitsko-dalmatinska županija, Zavičajni muzej Konavala – Čilipi ,Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem,Park prirode Velebit – Rezervat biosfere Velebit ,Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit,Javna ustanova Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička Jezera,Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije,
Cilj radionice bio je dati uvid o rizicima upravljanja dobrima Svjetske baštine temeljenih na alatima i metodologijama koje su razvili UNESCO i druge relevantne agencije. Sudionici sastanka bili su predstavnici Ministarstva kulture i/ili drugih mjerodavnih tijela koji su nadležni za upravljanje upisanim kulturnim i prirodnim dobrima u Republici Hrvatskoj zajedno s međunarodnim stručnjacima i predstavnicima UNESCO-a. Radionica će pridonijeti razvoju institucionalnih i stručnih kapaciteta u vezi s upravljanjem rizicima od katastrofa temeljenih na alatima, metodologijama i resursnim materijalima koje su razvili UNESCO i druge relevantne agencije.
U komplementarnom setu instrumenata za postavljanje standarda koji je izradio UNESCO za zaštitu kulturne baštine, Konvencija iz 1972. o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine i Konvencija iz 2003. o očuvanju nematerijalne kulturne baštine, one su koje broje najveći broj država članica, te su jedine dvije koje uključuju sustav upisa dobara na UNESCO-ove Popise.
U svjetlu novih i rastućih izazova koji prijete opstanku i prenošenju kulturne i prirodne materijalne i nematerijalne baštine budućim generacijama, opseg i provedba obje Konvencije otišli su dalje od samog očuvanja kako bi obuhvatili široki spektar faktora koji idu uz četiri dimenzije održivog razvoja: socijalnu, ekonomsku, dimenziju okoliša te mira i sigurnosti.
Sudionici radionice:
Ministarstvo kulture, Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO, Konzervatorski odjeli - Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Konzervatorski odjel u Poreču, Konzervatorski odjel u Splitu, Konzervatorski odjel u Šibeniku, Konzervatorski odjel u Zadru, Konzervatorski odjel u Trogiru, Konzervatorski odjel u Imotskom
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova, Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Hrvatska gorska služba spašavanja,Hrvatska vatrogasna zajednica,UNESCO, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu , Grad Zadar, Grad Šibenik, Šibensko-kninska županija
Grad Dubrovnik, Grad Split, Grad Trogir, Grad Poreč, Grad Imotski, Općina Cista Provo, Grad Stari Grad,Općina Jelsa,Splitsko-dalmatinska županija, Zavičajni muzej Konavala – Čilipi ,Javna ustanova Agencija za upravljanje Starogradskim poljem,Park prirode Velebit – Rezervat biosfere Velebit ,Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit,Javna ustanova Nacionalni park Paklenica, Nacionalni park Plitvička Jezera,Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije,