Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost u Varaždinu (14. svibnja 2018. godine)
Radionica Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost održana je 14. svibnja 2018. u Prvoj gimnaziji Varaždin u Varaždinu. Radionici je prisustvovalo 16 učenica i učenika 2., 3. i 4. razreda. Predavački dio vodio je kustos i voditelj velikogoričke Galerije Galženica Klaudio Štefančić, a u praktičnom dijelu asistirao mu je Lujo Parežanin.
Radionica Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost osmišljena je na temelju iskustva u provedbi programa Kulturpunktova novinarska školica koju udruga Kurziv provodi i razvija od 2009. godine. Program je kroz svoju provedbu i razvoj doživio brojne preinake i prilagodbe na temelju iskustva stečenog kroz realizaciju programa.
Na strukturiranju programa, oblikovanju građe i pripremi materijala zajednički su radili Ivana Pejić i Lujo Parežanin, novinari portala Kulturpunkt.hr, te Klaudio Štefančić, voditelj galerije Galženica u Velikoj Gorici i predavač u Kulturpunktovoj novinarskoj školici. Program je strukturiran na način da koristi dva segmenta programa Školice – predavanje i praktičan rad kroz tri školska sata. U sklopu programa učenici su tako u predavačkom dijelu uvedeni u osnovne konceptualne probleme i pitanja koja postavlja suvremena umjetnost, da bi potom u praktičnom dijelu radili na primjeni novostečenih znanja u interpretaciji reprezentativnih suvremeno-umjetničkih djela. Važnom je naglasiti da iako predavački dio ima karakteristike ex cathedra prezentacije građe, istodobno koristi i interaktivne strategije u namjeri da što bolje i adekvatnije pristupi ciljanoj publici te se prilagodi razini njihova znanja i razumijevanja predmetne građe te im ih približi na što zanimljiviji način kako bi zaista i razumjeli ono s čim ih se želi upoznati i što im se želi približiti.
Klaudio Štefančić se u predavanju fokusirao na shvaćanje umjetnosti kao kompleksne društvene i institucionalne prakse te na specifičan odnos suvremene umjetnosti prema pitanju razgraničenja umjetničkog od neumjetničkog predmeta. Koristeći se jednostavnim i razumljivim primjerima koje je donio na radionicu, poput usporedbe kamena pronađenog u prirodi i elementa apstraktne skulpture, Štefančić je na komunikativan način uspio potaknuti školarce na promišljanje pitanja forme umjetničkog djela, autorstva, estetskke vrijednosti, institucionalizacije umjetnosti i sl.
Ovakav se pristup pokazao vrlo uspješnim na praktičnom dijelu na kojem su učenicima prezentirani radovi dvaju naših velikana suvremene umjetnosti – An Artist Who Can Not Speak English Is No Artist Mladena Stilinovića i Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano Gorana Trbuljaka – te jedne glasovite američke umjetnice – Your Gaze Hits the Side of My Face Barbare Kruger. Iako je riječ o zahtjevnim radovima vrlo udaljenima od uobičajene predodžbe vizualnog umjetničkog djela, učenici su se u svojim pismenim osvrtima koje su potom javno prezentirali izvrsno nadovezali na uvide iz predavanja, pravilno detektirajući njihova kompleksna značenja, poput kritike umjetnosti kao institucije, prozivanja društvenih odnosa moći itd., pokazavši pritom i sposobnost da uočavanju formalne suptilnosti djela. U tom je pogledu može se reći da je radionica svoj osnovni cilj – uvođenje u osnovne kategorije suvremene umjetnosti – ostvarila s vrlo poticajnim i poučnim rezultatima.
Radionica Kulturpunktov vodič kroz suvremenu umjetnost osmišljena je na temelju iskustva u provedbi programa Kulturpunktova novinarska školica koju udruga Kurziv provodi i razvija od 2009. godine. Program je kroz svoju provedbu i razvoj doživio brojne preinake i prilagodbe na temelju iskustva stečenog kroz realizaciju programa.
Na strukturiranju programa, oblikovanju građe i pripremi materijala zajednički su radili Ivana Pejić i Lujo Parežanin, novinari portala Kulturpunkt.hr, te Klaudio Štefančić, voditelj galerije Galženica u Velikoj Gorici i predavač u Kulturpunktovoj novinarskoj školici. Program je strukturiran na način da koristi dva segmenta programa Školice – predavanje i praktičan rad kroz tri školska sata. U sklopu programa učenici su tako u predavačkom dijelu uvedeni u osnovne konceptualne probleme i pitanja koja postavlja suvremena umjetnost, da bi potom u praktičnom dijelu radili na primjeni novostečenih znanja u interpretaciji reprezentativnih suvremeno-umjetničkih djela. Važnom je naglasiti da iako predavački dio ima karakteristike ex cathedra prezentacije građe, istodobno koristi i interaktivne strategije u namjeri da što bolje i adekvatnije pristupi ciljanoj publici te se prilagodi razini njihova znanja i razumijevanja predmetne građe te im ih približi na što zanimljiviji način kako bi zaista i razumjeli ono s čim ih se želi upoznati i što im se želi približiti.
Klaudio Štefančić se u predavanju fokusirao na shvaćanje umjetnosti kao kompleksne društvene i institucionalne prakse te na specifičan odnos suvremene umjetnosti prema pitanju razgraničenja umjetničkog od neumjetničkog predmeta. Koristeći se jednostavnim i razumljivim primjerima koje je donio na radionicu, poput usporedbe kamena pronađenog u prirodi i elementa apstraktne skulpture, Štefančić je na komunikativan način uspio potaknuti školarce na promišljanje pitanja forme umjetničkog djela, autorstva, estetskke vrijednosti, institucionalizacije umjetnosti i sl.
Ovakav se pristup pokazao vrlo uspješnim na praktičnom dijelu na kojem su učenicima prezentirani radovi dvaju naših velikana suvremene umjetnosti – An Artist Who Can Not Speak English Is No Artist Mladena Stilinovića i Činjenica da je nekom dana mogućnost da napravi izložbu važnija je od onoga što će na toj izložbi biti pokazano Gorana Trbuljaka – te jedne glasovite američke umjetnice – Your Gaze Hits the Side of My Face Barbare Kruger. Iako je riječ o zahtjevnim radovima vrlo udaljenima od uobičajene predodžbe vizualnog umjetničkog djela, učenici su se u svojim pismenim osvrtima koje su potom javno prezentirali izvrsno nadovezali na uvide iz predavanja, pravilno detektirajući njihova kompleksna značenja, poput kritike umjetnosti kao institucije, prozivanja društvenih odnosa moći itd., pokazavši pritom i sposobnost da uočavanju formalne suptilnosti djela. U tom je pogledu može se reći da je radionica svoj osnovni cilj – uvođenje u osnovne kategorije suvremene umjetnosti – ostvarila s vrlo poticajnim i poučnim rezultatima.