Svjetska baština u Hrvatskoj

Svjetska baština u Hrvatskoj/ World Heritage Sites in Croatia
Izdavač: Ministarstvo kulture RH
Urednik: Miljenko Domijan
Tekstovi: Joško Belamarić, Ivica Matejčić, Patricija Veramenta Paviša
Autori fotografija: Damir Fabijanić, Živko Bačić, Renzo Kosinožić,
Davor Šarić, Ante Bionda, Goran Nikšić, Marin Topić, Vidoslav Barac

Izložba organizirana povodom 25. godišnjice upisa povijesne jezgre Dubrovnika i Splita, te Nacionalnog parka Plitvička jezera na popis UNECO-ove svjetske baštine, pokazuje i ostala kulturna i prirodna dobra koja su u narednom periodu uključena na spomenuti popis.

Srednjovjekovna dubrovačka jezgra, kao gradska spomenička cjelina, pokazuje sačuvani kontinuitet urbanog, arhitektonskog, kiparskog i slikarskog razvoja od romanike do baroka, te književne domete humanizma i renesanse.

Dioklecijanova palača jedini je primjerak in situ sačuvane rimske carske palače koja pokazuje kontinuitet urbanog rasta do modernih vremena. Na vrlo ograničenom prostoru organski su usklađeni kasnoantički, srednjovjekovni, renesansni, barokni i moderni elementi koji još uvijek čine društveno središte čitavog Splita.

U neposrednoj blizini je grčka kolonija Trogir, koja je također kao cjelina uvrštena na UNESCO-ovu listu. Njezine specifičnosti su romaničke gradske palače i katedrala Sv. Lovre s narativnim portalom majstora Rdaovana iz 1240. godine.

Šibenska katedrala, renesansno remek djelo Jurja Dalmatinca i Nikole Firentinca, u svjetskoj je baštini priznato kao jedini primjer crkvene građevine koja je u cijelosti izgrađena od kamena, uključujući i svodove konstruirane metodom utora i pera preuzetom iz drvene gradnje.

Eufrazijana u Poreču, građena od 4. do 6. stoljeća., pokazuje očuvane sve faze razvoja s istaknutim mozaicima na kojima se prepoznaje snažni utjecaj ravenataske umjetnosti tog vremena.

Uz ova kulturna dobra od svjetske važnosti, na izložbi se predstavljaju i Plitvička jezera, sa svojom morfološkom raznolikošću te endemskom florom i faunom.