Četvrtak, 12.12.2013. - Svečana akademija povodom izabranih djela Miroslava Krleže na češkom jeziku Spisy Miroslava Krleži u prijevodu Dušana Karpatskog
Ministrica kulture RH dr. sc. Andrea Zlatar Violić s Glavnim ravnateljem Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ dr. sc. Antunom Vujićem sudjelovat će na promociji izabranih djela Miroslava Krleže na češkom jeziku Spisy Miroslava Krleži u prijevodu Dušana Karpatskog.
Promocija će se održati 12. prosinca 2013. godine u 18 sati, u Rezidenciji gradonačelnika Praga, Mariánské náměstí 1, Prag 1.
U ime organizatora, udruge „Lastavica“ govorit će dr. Edo Jaganjac, potom spisateljica, glumica i političarka Tatana Fischerova, te prevoditelj Dušan Karpatsky.
U sklopu promocije bit će prikazan i film Željka Senečića „Krleža“.
Književni povjesničar, bohemist i kroatist Dušan Karpatsky više od četiri desetljeća djeluje na promicanju hrvatske književnosti i kulture u Češkoj Republici. Preveo je na češki niz značajnih autora – Ivu Andrića, Branka Belana, Ivu Brešana, Ivanu Brlić – Mažuranić, Fadila Hadžića, Vojislava Kuzmanovića, Ranka Marinkovića, Predraga Matvejevića, Marijana Matkovića, Slavka Mihalića, Antuna Šoljana, Nikolu Šopa, Adrijanu Škunca, Dragutina Tadijanovića, Dubravku Ugrešić, Tina Ujevića, Mariju Jurić Zagorku, .... dok je sa slovačkog i češkog preveo Franišeka Halasa, Jaroslava Selferta, F. X. Šalde, Jana Patočku, Vaclava Havela...
Od 1966. do 67. i 1969. do 70. godine bio je lektor češkoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U Zagrebu objavio bibliografiju prijevoda iz hrvatske književnosti u Češkoj te Češku književnost i Slovačku književnost u Povijesti svjetske književnosti (1975). Rukovodio radom na rječniku pisaca Jugoslavije (1979.). Preveo i u zasebnim knjigama objavio pedesetak djela hrvatske književnosti. Godine 1990. dobio Benešićevu nagradu i postao dopisni član JAZU, 2001. odlikovan redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Autor je Malého labyrintu literatury (1979)«, tj. Maloga književnoga labirinta, koji je prvi put tiskan 1982. pod imenom Viktora Kudělke. Sam leksikon (koji je priredio s tadašnjim hrvatskim veleposlanikom u Češkoj Z. Pičuljanom i njegovom suradnicom J. Bošnjak) rezultat je sustavnoga, dugogodišnjega, minucioznoga istraživanja češko-hrvatskih kulturnih (ponajprije književnih) doticaja i odnosa od najstarijih vremena do danas, koje Karpatský provodi cijeli svoj život. Rezultat tih istraživanja ponajprije je spomenuta bibliografija knjižnih izdanja čeških prijevoda iz hrvatske književnosti od 1560. do 1981. - Croatica na češkom jeziku (Zagreb 1983.), prema kojoj je inicirana i 2000. g. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu priređena velika izložba 500 godina hrvatske književnosti u Češkoj.
U studenome 2002. u praškoj je Nacionalnoj knjižnicu priredio izložbu Pola tisućljeća češko-hrvatskih književnih odnosa u međusobnim prijevodima. Žarom istraživača i sustavnošću znanstvenika otkrio je i 450 godina stari češki prijevodi Bartola Đurđevića, potom Praške zapise Stjepana Radića (Zagreb 1985.) i sedmojezični rječnik praškoga benediktinca Petra Lodereckera (1605.), uz koji je Faust Vrančić priložio svoj glasoviti petojezični rječnik (Mletci 1595.) a pretisak koje je objavljen u Zagrebu je 2005.
Velika antologija češkoga pjesništva - Zlatna knjiga češkoga pjesništva – realizirao je u suradnji s brojnim suradnicima, a objavljena u izdanju NZMH u Zagrebu 2003. Sadrži oko 17 500 stihova - od Proglasa sv. Ćirila do naših dana. Karpatský ju je opremio opširnim književnopovijesnim uvodom, izvorima i biografijama čeških pjesnika te kazalom koje sadrži sve podatke potrebne istraživačima. Ta velika knjiga dobila je mnoštvo pohvala i priznanja od kojih joj je najljepše dao predsjednik Senata ČR dr. Pithart rekavši da je to „knjiga kakva se događa jedanput u sto godina, ako se uopće dogodi“.
U lipnju ove (2007.) godine u Pragu je tiskana još veća (oko 20 000 stihova) antologija hrvatskoga pjesništva - Koráb korálový. Tisíc let charvátské poezie v díle stovky básníků (Korablja od koralja. Tisuću godina hrvatske poezije u djelu stotinjak pjesnika).
Intelektualna radoznalost, pa i osobno poznanstvo, formirali su poseban interes za književni opus Miroslava Krleže kojeg je počeo prevoditi još 1958. godine – za reviju Svetová literatura preveo je esej Književnost danas.
S timom prevoditelja - Irena Wenigová, Jiři Fiedler, Milada Nedvêdová, Otokar Kolman, Vêra Vrzalová, Josef Hiršal i Jan Štroblov - priredio je u šest knjiga sljedeće naslove: Eseji, Balade Petrice Kerempuha, Izbor stihova, Djetinjstvo, Banket u Blitvi, Gospoda Glembajevi, Hrvatski boga Mars, Legende, Novele, Povratak Filipa Latinovicza, u izdanju nakladnika Big Ben Bookshop iz Praga.
Ministarstvo kulture poduprlo je projekt s 12 tisuća eura.