8. kolovoza 2015. - Otvorenje Muzeja Sinjske alke
U sklopu središnjeg događaja obilježavanja 300. obljetnice Sinjske alke u 2015. godini 8. kolovoza 2015. godine u 11 sati ministar kulture Berislav Šipuš sudjelovat će na svečanosti otvorenja Muzeja Sinjske alke i prostora Alkarskih dvora u obnovljenom i rekonstruiranom povijesnom sklopu Kvartiri, jedinstvenom monumentalnom spomeniku javnog graditeljstva iz 1760. godine.
Obnova Alkarskih dvora i izgradnja Muzeja Sinjske alke ostvarena je uz potporu Vlade Republike Hrvatske, odnosno Ministarstva kulture, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Sinja.Muzej Sinjske alke će kroz svoj stalni postav koji je u cijelosti u funkciji tumačenja fenomena Alke prikazati povijest Alke, povijest Sinja te tumačiti uloge svih sudionika Alke, njihovih odora i oružja.
Muzej je organiziran u okviru Alkarskih dvora kao samostalna organizacijska jedinica koju je osnovalo Viteško alkarsko društvo u Sinju s ciljem prikupljanja, čuvanja, proučavanja i izlaganja sačuvane alkarske nošnje i opreme, dokumentacije i pisanih tragova o prošlosti i sadašnjosti ove viteške igre, trodimenzionalnih i ostalih predmeta, umjetničkih djela i dokumenata koji su pratili trčanje alke, a koji su nastajali kao njezina posljedica ili svjedoče o njezinoj povijesti.
Sinjska alka je nastala kao proslava obilježavanja pobjede nad osmanlijskom vojskom 1715. godine, kada su malobrojniji branitelji sinjskog starog grada, kako se vjeruje, po zagovoru Gospe Sinjske uspjeli poraziti nadmoćnijeg osvajača. U 2015.godini, kada će se obilježiti 300-ta obljetnica Alke, otvorit će se Muzej Sinjske alke.
Viteška igra Sinjska alka upisana je 2. svibnja 2007. godine u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske posebnim rješenjem Ministarstva kulture kojim je utvrđen i poseban sustav mjera njene zaštite. Dana 15. studenoga 2010. godine Sinjska alka upisana je na UNESCO-vu Listu nematerijalne svjetske baštine čovječanstva i tako je dobila i službeno priznanje najrelevantnije organizacije za promicanje svjetskih kulturnih vrijednosti.
O alkarskom muzeju se u Sinju razmišljalo desetljećima, već je dr.sc. Ivo Maroević koncem 1987. godine razradio Prostorni program za Alkarske dvore s muzejom Sinjske alke, potom cjelovitu Koncepciju stalnog postava Alkarskog muzeja u Sinju te konačno i Muzeološke uvjete za muzej Sinjske alke u Sinju. Navedeno je bilo podloga za programsko koncipiranje muzeja s arhitektonskog stajališta odnosno za izradu projektnog programa Alkarskih dvora. U Sinju je još u drugoj polovici 19. stoljeća formirana zbirka (oprema, rekviziti, odore i dr.)
Autori muzeološke koncepcije su dr.sc. Joško Belamarić i dr.sc. Ante Milošević, a likovnog postava Nikolina Jelavić – Mitrović. Koncepcija stalnog postava Muzeja Sinjske alke predviđa jednostavnu i posve jasnu prezentacijsku liniju od ulaza na Petrovcu do sjevernog krila. Muzejski info-sustav i aktivnost muzejskog uvođenja sadržavat će, osim informacija o temama stalnog postava muzeja, također i sve relevantne informacije o cjelovitom spomeničkom kompleksu mletačkih kvartira, kao i informacije o arheološkim nalazima i njihovoj prezentaciji unutar spomeničkog kompleksa.
Muzejski prostor inkorporiran je u centralni dio Alkarskih dvora, kao poveznica od ulaza Petrovac na jugu do Vojvodinih prostorija na sjeveru. Posebnu atrakciju postava predstavlja prikaz alkarske povorke načinjen u prirodnoj veličini, a koju možemo zahvalit akadenskom kiparu Hrvoju Dumančiću i metkovskoj radionici „Neira“. U postavu je prikazana i rekonstrukcija Bitke pod Sinjem iz 1717. gdje će posjetitelji u multimedijalnom okruženju moći doživjeti tu slavnu bitku.
Muzej Sinjske alke spaja dva važna aspekta: nematerijalnu i materijalnu baštinu. Realizacijom Muzeja Sinjske alke Republika Hrvatska će dobiti modernu muzejsku ustanovu koja javnom prezentacijom vodi računa o strukturi svojih posjetitelja, ali isto i na zadovoljavajući način čuva, štiti i restaurira naslijeđenu građu i to u skladu s današnjim vremenom i suvremenim promišljanjima o muzejima kao prvenstveno kulturnim, a onda i znanstvenim i pedagoško-edukativnim institucijama. Dodatno, svojom povijesnom utemeljenošću i vizualnom atraktivnošću Sinjska alka predstavlja manifestaciju značajnog turističkog potencijala. Stoga se očekuje da i Muzej Sinjske alke preuzme vitalnu ulogu u zajednici i postane središte komunikacije i generator kulturnih događanja u Gradu Sinju.
Realizacija stalnog postava Muzeja Sinjske alke je jedan od strateških prioriteta Vlade RH i Ministarstva kulture. Projekt ima potencijal za razvijanje snažne intersektorske suradnje s Ministarstvom turizma Ministarstvom poduzetništva i obrta, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i prosvjete te Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova.
Viteško alkarsko društvo Sinj i Grad Sinj izradili su u 2012. godini projekt Tematski park Sinjska alka.
U razdoblju od 2007-2015. Ministarstvo kulture je osiguralo 31,8 mil kuna (obnova Alkarskih dvora i stalni postav), od čega u 2015. godini 6 mil kuna za realizaciju stalnog postava.
Iz restauratorskih radionica:
Bogatstvo odjeće, ukrasa za konje, oružja koji su dio opreme Alkara iz Sinja i koji će u punom sjaju biti dostupni javnosti za koji dan, u velikoj mjeri moramo zahvaliti i predanom radu restauratora. Prve poticaje moramo zahvaliti prvoj restauratorici tekstila, profesorici Miri Ovčaćik-Kovačević koje je još 70-tih godina prošlog stoljeća započela s obnovom, ali bilo je potrebno još sedam godina da se uvidi kako je za očuvanje i restauraciju potrebno više od entuzijazma samo jedne osobe. Prije nepunih 34 godine, 1981. godine, a nakon višegodišnjih dogovora na razini konzervatorskog zavoda u Splitu, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika u Zagrebu i Viteškog alkarskog društva, tadašnji Restauratorski zavod je započeo je konzervatorsko restauratorske radove na zaštiti i obnovi nošnji, opreme i oružja Sinjske alke. Unutar Restauratorskog zavoda Hrvatske Bernarda Rundek-Franić formirala je radionicu za restauriranje tekstila koja započinje okupljati vanjske suradnike čija je suradnja bila nužna za realizaciju tako izuzetnog i zahtjevnog posla. Do danas na izvođenju svih radova sudjelovalo je više od 50 djelatnika
Radovi su podrazumijevali dvije vrste zahvata: izradu replika i konzervatorsko-restauratorske radove na originalima. Od 1981. godine do danas u Hrvatskom restauratorskom zavodu izrađene su 1084 replika nošnji, od toga 992 komada nošnje alkara – peturini (alkarski), - košulje (momačke), krožeti, ječerme, kumparani, dolame, pojasevi, gaće, momačke kape, ali i 54 komada konjske opreme (abaje, pusati, oglavići) i 38 komada oružja. Kada govorimo o konzervatorsko-restauratorskim radovima izvedeni su na više od 600 originalnih predmeta (403 komada nošnje peturini (alkarski), - košulje (momačke), krožeti, ječerme, kumparani, dolame, pojasevi, gaće, momačke kape, 76 komada konjske opreme (abaje, pusati, oglavići) te 120 komada oružja u vlasništvu Viteškog Alkarskog društva.
To nam, dakako, govori i o razvoju Odjela za metal te prirodoslovnog laboratorija, u kojem su napravljene brojne analize materijala i istraživane vrste, uzroci i opseg oštećenja na predmetima. Značajan dio poslova je obavljan u firmama, obrtničkim radionicama ili poduzećima izvan Zavoda poput „IKOM-a“ Zagreb, „Leon galanterija“ Zagreb, „Tehnološki centar“ Karlovac, „Krzno“ Zagreb, „Unija“ Zagreb, „Razvitak“ Ludbreg, „Nikola Tesla“ Zagreb, Državna ergela Đakovo, „Nada Dimić“ Zelina (sl. 1) , „Unitas“ Zagreb, „Livteks“ Livno, „Varteks“ Varaždin, „Tekstilni kombinat Zagreb“, „VIS“ Varaždin, Pamučni kombinat Duga Resa, „Dalmatinka“ Sinj, Rafinerija plemenitih kovina, Zagreb (sl. 2), te brojne tvrtke iz Italije, Japana, Njemačke, Francuske.
Među najvrjednije umjetnine ove bogate zbirke, a na kojima su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi, spada konjska oprema iz 16-19. st. i to: abaja za konja Edeka bogato ukrašena vezom pozlaćenom leonskom žicom u obliku sitnih cvjetnih i biljnih motiva po uglovima abaje te na donjem, središnjem dijelu i sedlo za konja Edeka iz 16. st. izrađeno od kože i drveta, ukrašeno inkrustacijama nazubljenih kružnih, trokutastih i četvrtastih oblika od sedefa na prednjem i stražnjem unkašu.
HRZ je izveo radove na stotinjak predmeta iz zbirke oružja, a ističu se puška šišana od drva javora rebraša i ukrašena inkrustacijama od mesinga i bjelokosti, duga puška drške ukrašene srebrnim iskucanim pločama i cijevi s elementima od mesinga i bjelokosti …. i svakako perzijski štit izrađen od palminih grana koje su opletene svilenim nitima oko središnjeg diska od drveta lipe. Štit je u kasnijim razdobljima ukrašen pozlaćenim aplikama i središnjim umbom…..
Ovo je samo djelić bogatstva koje se nalazi u Muzeju Sinjske alke, a o kojem se više može možete informirati i na: www.alka.hr
>>> Brošura .pdf