16. svibnja 2014. - Početak radova na stalnom postavu Muzeja vučedolske kulture i predstavljanje novog razvojnog projekta Vukovar-Vučedol-Ilok
U petak, 16. svibnja 2014. godine u 13 sati, u Muzeju vučedolske kulture započinju radovi na stalnom postavu tog muzeja, a prigoda je to da se sagleda dosad učinjeno na cjelokupnom Projekt Vukovar – Vučedol – Ilok, još više, kakvi su budući planovi razvoja.
Uz prigodnu izložbu o povijesti lokaliteta i istraživanjima i video projekciju, razgledavanje muzejske zgrade, potom obilazak prostora parka sa šetnicom preko platoa vučedolskog Gradeca te Radionice starih zanata i obnovljene Vile Streim, o tome će ponajprije govoriti ravnateljica Muzeja vučedolske kulture Mirela Hutinec, povjerenik Vlade za Grad Vukovar Damir Grizelj te župan Vukovarsko-srijemski Božo Galić.
Za radove na stalnom postavu muzeja Ministarstvo kulture izdvojilo je 15 milijuna kuna i njima završava faza koja je obuhvatila izgradnju i Muzeja vučedolske kulture te pripreme za projektnu dokumentaciju Arheološkog parka Vučedol.
No istovremeno, to je i početak novog multifunkcionalnog projekta koji s jedne strane obuhvaća program sustavnih, interdisciplinarnih istraživanja arheološkog lokaliteta Vučedol, koji širi prostor Vučedola prezentira kao arheološko–povijesni, ali isto tako i kao turističko-ugostiteljski i športsko–rekreativni centar, koje je u cijelosti osmislilo Ministarstvo kulture RH.
O razvojnim mogućnostima očuvanja, obnove, prezentacije i promocije, kao i povećanja vidljivosti vrijedne kulturne baštine – arheološkog lokaliteta Vučedol, ali uz istovremeni razvoj turizma, malog poduzetništva, time zapošljavanje i bolju socijalnu kohezija te u konačnici gospodarski oporavak grada Vukovara i Vukovarsko-srijemske županije, jačanju regije, kao i ostvarivanju ciljeva Strategije Europske unije za dunavsku regiju govorit će dr. sc. Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, Darko Lorencin, ministar turizma i dr. sc. Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja.
Realizacija ovog projekta u ukupnoj vrijednosti od 130.050.000,00 kn moguća je na tragu svih relevantnih podloga koje ovaj prostor nudi: izuzetno atraktivni prirodni uvjeti, rijeka Dunav, koja se na tom mjestu razlijeva oko velikog broja pješčanih otoka, 20 m iznad Dunava uzdignuta lesna ploča prekrivena raslinjem i vinogradima s kojih se pruža vidik u širinu od deset kilometara; arheološka podloga svjetski poznatog lokaliteta Vučedol kojega su tri platoa prapovijesnog naselja orijentirana u polukrugu prema rijeci Dunav, sagrađena muzejska infrastruktura – Muzej Vučedolske kulture - gdje će biti prezentirani nalazi, zatim postojeći, ratom devastirani, ugostiteljsko-turistički i športsko-rekreativni kapaciteti kao dio vrlo popularnog izletišta.
Taj zahtjevan interdisciplinarni projekt se sastoji od dvije cjeline sa sljedećim sadržajima:
- Znanstveno-arheološka cjelina – obuhvaća Muzej vučedolske kulture, znanstveno-istraživački centar smješten u Vili Streim, arheološki park, planetarij, rekonstrukcija vučedolskih kuća, rekonstrukciju megarona ljevača bakra, rekonstrukcije sojenica, pristanište za monoksile, arheološka istraživanja, arheološku školu, vučedolsko gospodarstvo – poljoprivreda i stočarstvo, eksperimentalnu arheologiju, radionice starih zanata – lijevanje bakra, proizvodnja keramičkog posuđa, izrada alata, tkanje; konzervatorsko-restauratorske radionice, umjetničke radionice, edukativne radionice za djecu, šetnje vidikovcima.
- Turističko-ugostiteljska i sportsko-rekreativna cjelina – obuhvaća smještajne kapacitete – hotel, restoran s terasama, bazen, sportske terene, turističku lučicu za manje brodove i čamce, biciklističke staze, pristupne ceste, parkirališta za autobuse i osobne automobile
Do kraja prvog kvartala 2015. dovršit će se potrebna dokumentacija, početak radova počinje u drugom kvartalu 2015. , a dovršetak se planira 2018. godine.
Projekt Vukovar – Vučedol – Ilok što ga financira Vlada RH s 25 posto i Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) sa 75 posto u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 kuna (30.215.654,00 milijuna eura) dio je nacionalne i regionalne strategije zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine i njezine obnove, a pripremila ga je 2004. godine stručna skupina pri Ministarstvu kulture. Dio Projekta Vukovar – Vučedol – Ilok završen je 2011. kada je svečano otvorena obnovljena spomenička cjelina kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru, dok je stalni postav današnjeg Gradskog muzeja Vukovar s novim muzejsko-galerijskim i multikulturalnim centrom otvoren 24. siječnja 2014. godine. U okviru obnove kompleksa dvorca Eltz uređen je perivoj dvorca a istražene su i obnovljene 4 barokne vlastelinske kurije. Osim kompleksa dvorca Eltz, u sklopu projekta Vukovar – Vučedol – Ilok obnovljena je i povijesna barokna jezgra grada sa 12 istraženih i obnovljenih zgrada.
Lokalitet Vučedol arheološki je istražen, a tijekom istraživanja organizirana je i međunarodna arheološka škola. U Iloku je započela obnova povijesne jezgre koja predstavlja najznačajniju srednjovjekovnu urbanu cjelinu u hrvatskom dijelu Podunavlja, dovršena su arheološka istraživanja tog područja, istražen je i obnovljen dvorac Odeschalchi u kojemu je u veljači 2010. otvoren novi postav Muzeja grada Iloka, uređen je krajolik u povijesnoj jezgri te su otpočela istraživanja u Franjevačkom samostanu i u crkvi Sv. Ivana Kapistrana.
Novim pristupom supostojanja znanstvenih istraživanja po najvišim standardima, atraktivnog i aktivnog muzejskog postava jedinstvenog fenomena svjetske kulturne i povijesne baštine koji potječe iz bakrenog doba, te prateći obrtnički i turistički kapaciteti otvaraju se mogućnosti razvoja koji bi Vukovar, Vučedol i Ilok upisali na svjetske znanstvene, kulturne, gospodarstvene i turističke mape.
Naime, bogata kulturna baština u Republici Hrvatskoj osim u turizmu, otvara prilike za razvoj i drugih djelatnosti koje su vezane na kulturu i druga socio-ekonomska područja a koja mogu pridonijeti njihovom rastu na osnovama održivog razvoja. Održiva obnova kulturnih dobara potiče razvoj poduzetništva, prometa, znanosti, zaštite okoliša te pridonosi urbanom i regionalnom napretku, povećanju broja zaposlenih i jačanju socijalne kohezije te Position Paper Croatia 2014-2020 ističe potrebu jačanja zaštite, valorizacije i upravljanja kulturnim resursima s obzirom na njihov turistički i poslovni potencijal.