Zapisnik s prvog sastanka Tematske radne skupine za lokalne i regionalne medije (25.5.2015.)
Prvi sastanak tematske radne skupine za lokalne i regionalne medije održan je u sklopu javne rasprave o medijskoj politici Republike Hrvatske u Ministarstvu kulture, u ponedjeljak, 25. svibnja 2015., od 13.30 do 16 sati.
Sudjelovali su: Vesna Roller (vijećnica za elektroničke medije), Željko Tabaković (pomoćnik ravnatelja Hakoma), Tonko Obuljen (Odašiljači i veze), Denis Mikolić (predsjednik Nacionalne udruge televizija), Zvonimir Ancić (potpredsjednik Hrvatske udruge radija i novina), Željko Matanić (tajnik HURIN-a), Damir Vujinović, Romano Bolković i Mirko Korušić (Jabuka TV), Milan F. Živković (glavni savjetnik u Ministarstvu kulture) te Boris Postnikov (Odjel za medije Ministarstva kulture) kao zapisničar. Glavna točka dnevnog reda bio je dogovor o području, prioritetima, načinu i vremenu rada.
Nakon uvodnih proceduralnih napomena, kako je zadaća skupine prikupljanje i analiza prijedloga ciljeva i mjera medijske politike koji će biti upućeni u daljnje faze rasprave, sudionici su se složili da radu treba pristupiti otvoreno i bez predrasuda, budući da ne postoje unaprijed ispravna rješenja za mnogobrojne probleme u području.
Tijekom rasprave u kojoj su sudjelovali gotovo svi nazočni, djelokrug skupine je određen pitanjima u širokom rasponu od tipologije lokalnih i regionalnih medija prema načinu upravljanja ("javni" ili "komunalni" mediji, asocijacijski mediji s teritorijalnim fokusom, komercijalni lokalni i regionalni mediji, itd.), preko različitih oblika državnih potpora, do relacija s javnom radiotelevizijom:
- izravne javne potpore (lokalne i regionalne samouprave, kao i nacionalnih fondova)
- neizravne potpore (kao što su sniženja ili ukidanja naknada, porezne olakšice ili oglašavanje "javnog sektora")
- standarde, uvjete i kvote (minimalni tehnički zahtjevi, broj zaposlenih, udio vlastite proizvodnje i lokalnih vijesti...)
- oglašavanje političkih stranaka, kandidata i kampanja
- politiku radiofrekvencijskog spektra
Vesna Roller se založila za izmjenu zakonske odredbe koja onemogućava promjenu komercijalne koncesije u neprofitnu, u slučajevima kada vlasnik to želi, odnosno ustanovi da ne može profitno djelovati, a interes zajednice za lokalnim vijestima i dalje postoji. "Postoje nakladnici", rekla je Roller, "koji sebe vide u neprofitnom smislu."
Romano Bolković odredio je uzroke problema lokalnih i regionalnih medija ekonomskom krizom: "Zbog toga se pojavljuje pomoć države i lokalnih vlasti, a onda i prigovor da se politika miješa. Iako to nije uvijek tako", rekao je Bolković, ono što je poticano treba kontrolirati, ako postoji opasnost dominacije politike koja "plaća" potpore medijakoj proizvodnji.
Denis Mikolić je podsjetio da su preporuke međunarodne zajednice za druge postjugoslavenske zemlje, primjerice u Srbiji i Crnoj Gori, uz komercijalne lokalne medije, predvidjele da osnivač javnog lokalnog medija može biti lokalna samouprava, dok su prava zaposlenika su izjednačena s onima u javnoj službi. "S takvim modelom kod nas bi se možda riješio dio radija, iako nema dovoljno frekvencija", zaključio je predsjednik NUT-a, smatrajući da takvo rješenje za televizije ne bi bilo funkcionalno, iako slobodnih frekvencija za njih ima.
Zalažući se za korjenite zakonodavne promjene, Zvonimir Ancić je istaknuo problem visokih obaveznih udjela vlastitog programa, određenih u vrijeme kada se program nije emitirao više od 6 do 8 sati dnevno.
Željko Matanić se založio za sustav dodjele frekvencija, poput onoga u Sloveniji, umjesto dodjele koncesija s više frekvencija, koje često ostanu neiskorištene, a i nenaplaćene, što, kako je rekao "šteti državi i ograničava poduzetništvo, ali i neprofitne" medije. Što se tiče medija u vlasništvu lokalne samouprave, Hurin već odavno predlaže rješenje kroz zakon o javnim medijima: "Ako građani nekog grada žele lokalni medij, neka ga imaju, ali tim zakonom treba biti regulirano i da gradska uprava plaća sve troškove tog medija. Za njih dakle nema potrebe da sudjeluju na tržištu, pa otvaraju prostor nama, ali uz mehanizam koji će štititi uređivačku politiku od lokalne vlasti, odnosno nešto poput programskog vijeća s predstavnicima civilnog društva." Kao primjere potpora lokalnim medijima, Matanić je naveo upola jeftiniju električnu energiju za odašiljače u Italiji i onemogućavanje marketinških agencija kao suvišnih posrednika između oglašivača i medija, s čime se složio i Denis Mikolić, upitavši: "Čemu služi agencija?" - "Muljanju," odgovorio je, potvrdivši kako je "Orban ukinuo agencije za media buying, dok kod nas 80 posto cijene reklame ostaje u agencijama."
Prema Damiru Vujnoviću, komunalna televizija može biti i privatna ili javna, ali, kako je rekao, "utopija je da neće biti pod utjecajem politike, kao i udruge koje se financiraju iz gradskog budžeta." Vujinović smatra da se tehnologija razvija u smjeru "specijaliziranih kanala u kojima je utjecaj novinarstva nikakav. Nestat će novinarstvo, realno. Tržište te sili da otpuštaš. Ono što ne želimo, radimo jer je gledano. Ono što želimo, ne radimo jer nije gledano."
Najavom regionalnih javnih rasprava o novoj medijskoj politici u Osijeku (10. lipnja), Rijeci (2. srpnja) i Splitu (7. srpnja), sastanak je zaključen pozivom na prikupljanje podataka od vlasnika medija o visini potpora jedinica lokalne i regionalne samouprave te prijedloga ciljeva i mjera od sudionika radne skupine u pisanoj formi.
Sudjelovali su: Vesna Roller (vijećnica za elektroničke medije), Željko Tabaković (pomoćnik ravnatelja Hakoma), Tonko Obuljen (Odašiljači i veze), Denis Mikolić (predsjednik Nacionalne udruge televizija), Zvonimir Ancić (potpredsjednik Hrvatske udruge radija i novina), Željko Matanić (tajnik HURIN-a), Damir Vujinović, Romano Bolković i Mirko Korušić (Jabuka TV), Milan F. Živković (glavni savjetnik u Ministarstvu kulture) te Boris Postnikov (Odjel za medije Ministarstva kulture) kao zapisničar. Glavna točka dnevnog reda bio je dogovor o području, prioritetima, načinu i vremenu rada.
Nakon uvodnih proceduralnih napomena, kako je zadaća skupine prikupljanje i analiza prijedloga ciljeva i mjera medijske politike koji će biti upućeni u daljnje faze rasprave, sudionici su se složili da radu treba pristupiti otvoreno i bez predrasuda, budući da ne postoje unaprijed ispravna rješenja za mnogobrojne probleme u području.
Tijekom rasprave u kojoj su sudjelovali gotovo svi nazočni, djelokrug skupine je određen pitanjima u širokom rasponu od tipologije lokalnih i regionalnih medija prema načinu upravljanja ("javni" ili "komunalni" mediji, asocijacijski mediji s teritorijalnim fokusom, komercijalni lokalni i regionalni mediji, itd.), preko različitih oblika državnih potpora, do relacija s javnom radiotelevizijom:
- izravne javne potpore (lokalne i regionalne samouprave, kao i nacionalnih fondova)
- neizravne potpore (kao što su sniženja ili ukidanja naknada, porezne olakšice ili oglašavanje "javnog sektora")
- standarde, uvjete i kvote (minimalni tehnički zahtjevi, broj zaposlenih, udio vlastite proizvodnje i lokalnih vijesti...)
- oglašavanje političkih stranaka, kandidata i kampanja
- politiku radiofrekvencijskog spektra
Vesna Roller se založila za izmjenu zakonske odredbe koja onemogućava promjenu komercijalne koncesije u neprofitnu, u slučajevima kada vlasnik to želi, odnosno ustanovi da ne može profitno djelovati, a interes zajednice za lokalnim vijestima i dalje postoji. "Postoje nakladnici", rekla je Roller, "koji sebe vide u neprofitnom smislu."
Romano Bolković odredio je uzroke problema lokalnih i regionalnih medija ekonomskom krizom: "Zbog toga se pojavljuje pomoć države i lokalnih vlasti, a onda i prigovor da se politika miješa. Iako to nije uvijek tako", rekao je Bolković, ono što je poticano treba kontrolirati, ako postoji opasnost dominacije politike koja "plaća" potpore medijakoj proizvodnji.
Denis Mikolić je podsjetio da su preporuke međunarodne zajednice za druge postjugoslavenske zemlje, primjerice u Srbiji i Crnoj Gori, uz komercijalne lokalne medije, predvidjele da osnivač javnog lokalnog medija može biti lokalna samouprava, dok su prava zaposlenika su izjednačena s onima u javnoj službi. "S takvim modelom kod nas bi se možda riješio dio radija, iako nema dovoljno frekvencija", zaključio je predsjednik NUT-a, smatrajući da takvo rješenje za televizije ne bi bilo funkcionalno, iako slobodnih frekvencija za njih ima.
Zalažući se za korjenite zakonodavne promjene, Zvonimir Ancić je istaknuo problem visokih obaveznih udjela vlastitog programa, određenih u vrijeme kada se program nije emitirao više od 6 do 8 sati dnevno.
Željko Matanić se založio za sustav dodjele frekvencija, poput onoga u Sloveniji, umjesto dodjele koncesija s više frekvencija, koje često ostanu neiskorištene, a i nenaplaćene, što, kako je rekao "šteti državi i ograničava poduzetništvo, ali i neprofitne" medije. Što se tiče medija u vlasništvu lokalne samouprave, Hurin već odavno predlaže rješenje kroz zakon o javnim medijima: "Ako građani nekog grada žele lokalni medij, neka ga imaju, ali tim zakonom treba biti regulirano i da gradska uprava plaća sve troškove tog medija. Za njih dakle nema potrebe da sudjeluju na tržištu, pa otvaraju prostor nama, ali uz mehanizam koji će štititi uređivačku politiku od lokalne vlasti, odnosno nešto poput programskog vijeća s predstavnicima civilnog društva." Kao primjere potpora lokalnim medijima, Matanić je naveo upola jeftiniju električnu energiju za odašiljače u Italiji i onemogućavanje marketinških agencija kao suvišnih posrednika između oglašivača i medija, s čime se složio i Denis Mikolić, upitavši: "Čemu služi agencija?" - "Muljanju," odgovorio je, potvrdivši kako je "Orban ukinuo agencije za media buying, dok kod nas 80 posto cijene reklame ostaje u agencijama."
Prema Damiru Vujnoviću, komunalna televizija može biti i privatna ili javna, ali, kako je rekao, "utopija je da neće biti pod utjecajem politike, kao i udruge koje se financiraju iz gradskog budžeta." Vujinović smatra da se tehnologija razvija u smjeru "specijaliziranih kanala u kojima je utjecaj novinarstva nikakav. Nestat će novinarstvo, realno. Tržište te sili da otpuštaš. Ono što ne želimo, radimo jer je gledano. Ono što želimo, ne radimo jer nije gledano."
Najavom regionalnih javnih rasprava o novoj medijskoj politici u Osijeku (10. lipnja), Rijeci (2. srpnja) i Splitu (7. srpnja), sastanak je zaključen pozivom na prikupljanje podataka od vlasnika medija o visini potpora jedinica lokalne i regionalne samouprave te prijedloga ciljeva i mjera od sudionika radne skupine u pisanoj formi.