Pregled rada u 2022. i prioriteti za 2023. godinu Ministarstva kulture i medija

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek održala je danas konferenciju za medije povodom objave rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2023. godinu, pregleda postignuća u 2022. i najave projekata za 2023. godinu.

Ministrica je izrazila zadovoljstvo oporavkom kulturne scene i kulturnih i kreativnih industrija nakon pandemije, na što su uvelike utjecale mjere i potpore koje je Ministarstvo uvelo tijekom pandemije i na taj način održalo kulturnu scenu na životu. „Hrvatska je bila jedina europska zemlja koja je u kontinuitetu održala kulturu otvorenom“, podsjetila je ministrica te istaknula kako se taj neprekinuti kontinuitet pokazao ključnim, jer su hrvatske kulturne ustanove, neovisne udruge i samostalni umjetnici uspjeli nastaviti raditi.
 
Ministrica je podsjetila kako proračun Ministarstva kulture i medija za 2023. godinu dosegnuo je 1,37 % državnog proračuna te kako se najveće povećanje odnosi se na obnovu nakon potresa, ali su rasla i sva druga programska sredstva, u prosjeku više od 20%. Naglasila je i kako Ministarstvo provodi 295 projekata obnove sredstvima Fonda solidarnosti EU (iz kojeg je do sada povučeno više od 900 milijuna kuna) i 40 projekata nacionalnim sredstvima, a zajedno s gradom Petrinjom započelo je obnovu 26 kuća u centru grada.

Posebno je zadovoljstvo ministrica izrazila zbog uspješnog povratka praksi objave rezultata prije kraja godine za sljedeću godinu te pozvala gradove i županije na odgovornost i ažurnost, temeljenu na ove godine usvojenom Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Ostale naglaske pregleda rada Ministarstva u 2022. godini i najavu prioriteta za 2023. godini donosimo u cijelosti:
 
 
Pregled rada u 2022. godini:
 

1. 2022. godina – godina oporavka kulture i kulturnih i kreativnih industrije nakon pandemije COVID-a na što su uvelike utjecale mjere i potpore koje je Ministarstvo uvelo tijekom pandemije i na taj način održalo kulturnu scenu na životu:

 

• Ministarstvo je osiguralo izravne potpore samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima, ali i otvorilo nove programe financiranja online sadržaja. U 2020. godini osigurali smo izravne potpore za  1642 samostalna umjetnika i nezavisna profesionalca u iznosu od 15.815.000 kuna, a u 2021. godini potpore za 1591 umjetnika u iznosu od 12.728.000 kuna. Potpore su se dodjeljivale izravno za umjetnike obuhvaćene pravom na uplatu obveznih doprinosa, a putem strukovnih udruga za nezavisne profesionalce.
• Putem Javnog poziva za programe razvoja novih kulturnih i edukativnih sadržaja i digitalne prilagodbe Ministarstvo je samostalnim umjetnicima i neovisnim profesionalcima te umjetničkim organizacijama i strukovnim udrugama u 2020. osiguralo 8.189.193,00 kuna, a u 2021. 7.935.000,00 kuna.
• Krajem 2021. godine osigurali smo više od 5, a nekoliko mjeseci kasnije i oko 7 milijuna kuna za akciju „Jer svirati se mora“, u kojoj je putem odabira stručnog povjerenstva Hrvatske glazbene unije sufinancirano 237 projekata s više od 400 koncerata, kako bi financijskom potporom u obliku bespovratnih sredstava pomoglo organizaciji koncertnih aktivnosti a tijekom pandemije.
• poduzetnicima u području kulturnih i kreativnih industrija od srpnja 2020. godine omogućeni su krediti uz korištenje državnih jamstava osiguranih Programom jamstava za kredite za poduzetnike aktivne u području kulture i kreativnih industrija,  koje je Ministarstvo kulture i medija pokrenulo u suradnji s HAMAG-BICRO-om i Ministarstvom financija, a u okviru drugog paketa mjera čiji je cilj bilo poticanje i ponovno pokretanje proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja te osiguravanje dodatne likvidnosti poduzetnika u području kulturnih i kreativnih industrija na koje je pandemija ostavila negativne posljedice.

 

2. Izrada i donošenje novih zakona: u srpnju je donesen Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi,  a prvo čitanje prošao je novi Zakon o kazalištima.

 

3. Obnova pojedinačno zaštićenih objekata i objekata unutar kulturno-povijesnih cjelina Zagreba, Siska, Petrinje i ukupno 9 županija stradalih u potresu. Sredstvima Fonda solidarnosti EU putem Ministarstva kulture i medija provodi se 295 projekata konstrukcijske obnove u vrijednosti preko 4,5 milijardi kuna, od kojih je potpuno završeno njih 15 i do sad je povučeno više od 900 milijuna kuna. Još stotinjak objekata obnavlja se nacionalnim sredstvima.

Najvažniji pojedinačni projekti Ministarstva kulture i medija u Gradu Zagrebu:
 

• Nove lokacije Hrvatskog povijesnog muzeja (bivša zgrada DHMZ), Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, sjedište Hrvatskog restauratorskog zavoda (bivša Tvornica duhana Zagreb)
• Gornji grad: Atelijer Meštrović, Palača Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch stara zgrada Hrvatskog povijesnog muzeja, obnova depoa Klovićevih dvora, zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, Staroslavenski institut, Hrvatski povijesni institut, Palača Pongraz (Visoka ulica), Crkva svetog Marka, Crkva svete Katarine.
• Donji grad: Hrvatski glazbeni zavod, Muzej Mimara, zgrade HAZU-a, gradske kulturne institucije, kompleks groblja Mirogoj, i drugo.

 

4. Na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva upisana su nova dobra: „Svečanosti sv. Tripuna i kola sv. Tripuna – tradicija bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj“ i multinacionalna nominacija tradicije uzgoja lipicanaca. Na Registar dobrih praksi upisano je i Pljočkanje - istarska tradicionalna igra u okviru europske multinacionalne nominacije tradicijskih igara Tocatija.
5. U okviru izrade Nacionalnog plana razvoja kulture i medija za razdoblje od 2022. do 2027. kao srednjoročnog akta strateškog planiranja završeni su i predstavljeni ključni analitički dokumenti „Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika u Republici Hrvatskoj“, „Analiza medijskog sektora u Republici Hrvatskoj“ i studija „Kulturne i kreativne industrije u RH prije i nakon Covida“. Na javnu raspravu upućen je nacrt ciljeva i mjera Nacionalnog plana razvoja kulture i medija.

 

6. S ciljem decentralizacije kulturnih sadržaja i boljeg povezivanja regionalnih institucija pokrenuti su novi projekti:

• Konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta, K-HNK kroz koji će se koordinirati i financirati koprodukcije i gostovanja nacionalnih kazališta u Zagrebu, Rijeci, Splitu Osijeku i Varaždinu. Sredstva za 2022.: 699.114,74 kuna, a prijedlog za 2023.: 3.903.487,38 kn.
• Dalmatinski koncertni ciklus koji putem međusobnih gostovanja ansambala i solista povezuje Zadar, Split i Dubrovnik, a izdvojena sredstva su 200.000,00 kuna godišnje.
• Financiran je i Festival slavonskih kazališta, mreža Slavonskih muzeja, a u 2023. pokreću se novi slični projekti.
• U okviru suradnje s drugim resorima, pokrenut je poseban segment projekta Ruksak pun kulture na otocima, kao i programi namijenjeni mladima u područjima pogođenima potresom.
• Uoči Božića u Providurovoj palači u Zadru otvorena je izložba pod nazivom „Jedan svijet“ koja će zadarskoj publici sljedeće dvije godine omogućiti uvid u bogatstvo zbirke umjetnina Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Time je ostvaren jedinstven poduhvat privremenog, ali cjelovitog preseljenja velikog dijela umjetnina iz fundusa jednoga muzeja u prostore druge muzejske ustanove što je prvi primjer dugoročne posudbe i premještaja nacionalne građe iz matičnog prostora i još jedan doprinos decentralizaciji kulture.
• Provodi se projekt financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz koji se nabavlja 12 bibliobusa u ukupnoj vrijednosti 35 milijuna kuna.

 

7. Uz redovite javne pozive za financiranje svih segmenata kulture i umjetnosti, u 2022. prvi put je pokrenut posebni poziv i osigurane su izravne potpore plesnim umjetnicima (1,3 milijuna kuna) za istraživanja i pripreme novih predstava što je nastavak politike povećavanja sredstava za izravne potpore samostalnim umjetnicima. Putem HAVC-a, prvi put su dodijeljena sredstva za razvoj i proizvodnju videoigara. Ranije u mandatu pokrenuti su projekti izravne potpore vizualnim umjetnicima, financiranje projekata suvremenog cirkusa, financiranje projekata prilagodbe kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, izravne potpore umjetnicima i organizacijama za razvoj publike, itd.
8. Otvoreni su novoizgrađeni prostori i obnovljeni spomenici: knjižnica i čitaonica Đuro Sudeta u Garešnici, nova Knjižnica Mihaela Šiloboda u obnovljenoj zgradi „stare pošte“ Svetoj Nedelji, tvrđava Svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu, Providurova palača u Zadru, zadnji segment stalnog postava Etnografskog muzeja Istre u Pazinu, obnovljene orgulje u Osječkoj katedrali, itd.
9. Muzeju vučedolske kulture i arheološkom lokalitetu Vučedol dodijeljena je Oznaka europske baštine (European Heritage Label), koju dodjeljuje Europska komisija lokalitetima na području EU jer ističu zajedničku povijest Europe, europske vrijednosti i ljudska prava. Riječ je o drugoj oznaci europske baštine dodijeljene hrvatskim muzejima, nakon što je 2016. prva oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo kod Krapine.
10. Ministarstvo je osnovalo Stručnu radnu skupinu i sustavno se počelo baviti problematikom SLAPP tužbi te je organiziralo niz okruglih stolova i edukativnih radionica u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Varaždinu za novinare i pravosudne dužnosnike kako bi se doprinijelo suzbijanju tog fenomena. Za 50% povećana su sredstva za nastavak programa poticanja kvalitetnog novinarstva u 2022. godini.
11. 2022. godina jedna je od  najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije: sveukupno je završen 21 dugometražni igrani film, od čega je 13 naslova većinska hrvatska produkcija. Među njima rekordan je broj debitantskih filmova – čak ih je deset, od čega ih je četiri svjetsku premijeru imalo na festivalima najviše A kategorije, a devet su producirale žene. Film Sigurno mjesto postao je prvi hrvatski film ovjenčan s tri nagrade na festivalu A kategorije – Locarno Film Festivalu, uz brojne osvojene nagrade na drugim festivalima. I brojni dokumentarni, animirani i eksperimentalni filmovi uspješno su predstavljeni i prepoznati diljem svijeta, o čemu svjedoči više od 100 nagrada i priznanja.
12. U jubilarnoj 10. godini provođenja Programa poticaja poznatijeg pod nazivom Filming in Croatia ostvareni su rezultati na razini do sada rekordne 2019. godine. Snimano je 14 projekata za čiju je produkciju u Hrvatskoj ostvarena potrošnja od 337 milijuna kuna. Filming in Croatia pokrenut je izmjenom Zakona iz 2011. godine i od početka provođenja programa snimljeno je ukupno 109 projekata za čiju je proizvodnju ostvarena potrošnja koja premašuje 1,6 milijarde kuna tj. 213,3 milijuna eura. Uz ovu izravnu investiciju, snimani projekti ostvaruju financijski doprinos ekonomiji i državi koji daleko nadmašuje dobivenu potporu te generiraju nemjerljivu promociju Hrvatske kao turističke destinacije.
13. Ponovo su se održali važni nacionalni sajmovi knjiga (Interliber, Mediteranski festival knjige u Splitu, Sa(n)jam knjige u Puli), a hrvatski izdavači vratili su se i na važne inozemne sajmove (Frankfurt,...). Od velikih međunarodnih projekata ističu se izložba Ivana Meštrovića u Pragu, projekt Tome Savića Gecana na Venecijanskom bijenalu, sudjelovanje na Milanskom trijenalu, gala koncert Minhenskog radijskog orkestra i zbora pod ravnanjem Ivana Repušića, gostovanje HNK Rijeka i Osijek u Savolinni (Finska) na jednom od najvećih europskih opernih festivala.
14. Obilježene su važne godišnjice (190. godina Arheološkog muzeja u Zadru, 180. godina Matice Hrvatske, 150. godina Dubrovačkih muzeja, 70.-ta obljetnica Hrvatskog restauratorsko zavoda, Hrvatskog muzeja naive, Društva prijatelja dubrovačke starine, Muzeja Đakovštine, 40. godina rada Galerije Klovićevi dvori, 30. godina Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, ali i 10 godina Trećeg programa HTV-a).
15. Ministarstvo je organiziralo ili sudjelovalo u organizaciji mnogih stručnih i znanstvenih skupova. Posebno se ističe bavljenje rizicima koje kao jedna od prvih europskih država integriramo u sustav zaštite spomenika. U okviru ovih aktivnosti, Konzervatorski odjel u Trogiru organizirao je međunarodni simpozij „Spriječimo požare, spasimo živote, sačuvajmo baštinu“ u suradnji s ICCROM-om - Međunarodnim centrom za proučavanje očuvanja i restauracije kulturne baštine. UNESCOV Centar za podvodnu arheologiju u Zadru uspješno je prošao evaluaciju i produljen mu je status kao UNESCO-vog centra kategorije II za sljedećih osam godina.
16. Ministarstvo je provelo je nekoliko akcija pomoći Ukrajini. Osigurana su sredstva za otkup knjiga na ukrajinskom jeziku i njihova distribucija u preko 200 knjižnica u Hrvatskoj. Upućena je pomoć u materijalu za zaštitu kulturne baštine in situ i evakuaciju. Održane su online radionice na kojima su hrvatski stručnjaci prenijeli ukrajinskim stručnjacima iskustva iz Domovinskog rata.
17. Ministarstvo je pokrenulo pilot-projekt utvrđivanja podrijetla pokretne imovine oduzete građanima židovskog podrijetla i drugima za vrijeme ustaškog režima i poraća, u koji će biti uključeno više hrvatskih muzeja. Kroz pilot projekt prikupit će se podaci o dosadašnjim istraživanjima, izraditi smjernice za muzejske i arhivske institucije o pokretanju procesa utvrđivanja porijekla umjetnina te organizirati potrebne edukacije stručnjaka.

 
Prioriteti Ministarstva kulture i medija za 2023. godinu:
 

1. Izrada i donošenje novih zakona: ponajprije drugo čitanje i usvajanje Zakona o kazalištima, zatim Zakona o medijima, a planira se i donošenje novog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva te Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine

 

2. Implementirat će se novi model otkupa knjiga za Narodne knjižnice i pokrenut će se Nacionalni program „Rođeni za čitanje“

 

3. Raspisat će se svi natječaji u sklopu reformi i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupne vrijednosti 936 milijuna kuna:

 

• Za razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora objavit će se poziva za jačanje kapaciteta za prilagodbu novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenog digitalnog tržišta (250 milijuna kuna) i poziv „uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka" (50 milijuna kuna).
• Uspostava digitalne infrastrukture izradom sustava konzervatorskih podloga (80 milijuna kuna).
• Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra (300 milijuna kuna)

• Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva“ - Razvoj nacionalnog arhivskog informacijskog sustava, uključujući testiranje i migraciju podataka te razvoj repozitorija za pohranu digitaliziranog gradiva, jačanje spremišnih kapaciteta u 8 područnih državnih arhiva, edukacija o upravljanju dokumentacijom i digitalizaciji gradiva za zaposlene u pravosudnim tijelima te digitalizacija odabranog gradiva na papiru koje ostaje u pravosudnim tijelima (265 milijuna kuna).

 

4. Raspisat će se poziv iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija ukupne vrijednosti 80 milijuna eura iz kojeg će se financirati obnova temeljne kulturne infrastrukture s ciljem energetske obnove, digitalizacije i prilagodbe prostora potrebama osoba s invaliditetom.

 

5. Nastavit će se projekti obnove nakon potresa:

 

• Završit će se konstrukcijska obnova ugovorena putem Fonda solidarnosti
• Realizirat će izgradnja 26 kuća u centru Petrinje
• Ugovorit će se projekti cjelovite obnove kulturnih ustanova
• Osigurat će se dodatna sredstva za obnovu zgrada za koje je Ministarstvo provodilo hitne mjere i osiguralo sredstva za izradu dokumentacije, a koja nisu bila obuhvaćena natječajima iz Fonda solidarnosti
• Ukupno tijekom 2023. godine očekujemo realizaciju oko 2,5 milijardu kuna

 

6. Planira se završetak i otvaranje niza investicijskih projekata:

 

• Dovršetak izgradnje i otvorenje knjižnice u Vinkovcima (knjižnica je srušena i u cijelosti izgorjela u Domovinskom ratu)
• Malo rimsko kazalište i zgrada Arheološkog muzeja Istre
• Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, obnova kompleksa samostana Svetog Nikole u Zadru – završetak radova
• Muzej vinogradarstva u Pitvama – otvorenje
• Hrvatski športski  muzej – otvorenje do kraja godine

 

Prilog: Analiza dosadašnjih rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi RH za 2023. godinu  .doc 
 

Pisane vijesti