Održan stručni skup Hrvatski restauratorski zavod i zajednica – partneri u očuvanju baštine (5.10.2016.)
U sklopu obilježavanja Dana europske baštine u Muzeju Mimara održan je stručni skup pod nazivom „Hrvatski restauratorski zavod i zajednica – partneri u očuvanju baštine“ obuhvaćajući niz predavanja kojim su predstavljeni odabrani programi obnove kulturne baštine ostvareni u partnerstvu s lokalnom zajednicom i uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Stručni skup otvorio je pomoćnik ministra kulture Davor Trupković naglasivši kako je „strateško opredjeljenje i smjer Ministarstva poboljšanje suradnje s Hrvatskim restauratorskim zavodom, konzervatorskim odjelima te lokalnom zajednicom tako da cijeli ovaj kontekst opredjeljenja Europe, vezan uz baštinu i zajednicu, sâm pojam zajednice čini puno širim.“
Hrvatski restauratorski zavod znanstvena je i stručna institucija na cijelome području države, ali i puno šire, gdje se otvara prostor za moguću suradnju, stoga ne čudi inicijativa mnogih zemalja za dodatnu suradnju na stručnome i znanstvenome području te pomoći za skrb u kulturnome očuvanju, istaknuo je također pomoćnik ministra kulture Davor Trupković.
Teme izlaganja bile su radovi na zaštiti nepokretne, arheološke i pokretne baštine čija je provedba od početaka bila utemeljena na bliskoj suradnji svih dionika. Stoga je i uspješnost odabranih projekata većim dijelom rezultat uključivanja korisnika u sve faze radova. Ujedno su bile predstavljene aktivnosti koje Zavod provodi s ciljem informiranja i poticanja šire javnosti na razumijevanje vrijednosti i značenja očuvanja obnovljene baštine, od Dana otvorenih vrata i javnih predavanja do radionica za školsku djecu i Poliklinike za umjetnine.
Sagledavajući ostvarene rezultate, razvidno je da je uključivanje svih dionika u radne procese konzervatorsko-restauratorske djelatnosti ključno za osiguravanje potrebnih uvjeta za dugoročno očuvanje hrvatske kulturne baštine.
Nakon pozdrava u ime domaćina, ravnateljice Muzeja Mimara mr. sc. Lade Ratković-Bukovčan, okupljene je u ime organizatora skupa pozdravila vršiteljica dužnosti ravnatelja Hrvatskoga restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše.
Ravnateljica Muzeja Mimara u pozdravnome je govoru istaknula „kako današnji skup u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda, uz potporu Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, zrcali sve bogatstvo impozantne i slojevite tematike“, pridodavši da je HRZ središnja konzervatorsko-restauratorska ustanova u Hrvatskoj te da su upravo njegovim djelovanjem i bliskom suradnjom s lokalnim zajednicama ostvareni mnogobrojni uspješni projekti.
Dr. sc. Tajana Pleše najavila je da će HRZ iduće godine obilježiti jubilej ‒ 20. godišnjicu spajanja Zavoda za restauriranje umjetnina (utemeljenoga 1948.) i Restauratorskoga zavoda Hrvatske (utemeljenoga 1966.).
Kao glavnu zadaću Zavoda istaknula je očuvanje materijalne baštine te sve konzervatorsko-restauratorske djelatnosti vezane uz nju predstavivši ujedno cijeli niz projekata HRZ-a.
Vršiteljica dužnosti ravnatelja Hrvatskoga restauratorskog zavoda naposljetku je još jednom naglasila važnost ovakvih događanja u kojima se predstavlja rad lokalnoj zajednici jer je to cilj i glavni ključ misije Hrvatskoga restauratorskog zavoda u horizontalnome povezivanju svih dionika kojem treba težiti, budući da se jedino na taj način mogu osigurati svi potrebni uvjeti za dugoročno očuvanje hrvatske kulturne baštine.
Na skupu je održano ukupno trinaest predavanja. Prva su dva izlaganja bila posvećena spomenicima upisanima na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Ana Škevin Mikulandra predstavila je konzervatorsko-restauratorske radove koje HRZ izvodi od 2012. na katedrali sv. Jakova u Šibeniku. Nedavno završena istraživanja i obnovu Velike Onofrijeve fontane u Dubrovniku predstavile su Borka Milković, Edita Šurina i Vinka Marinković, dok je dr. sc. Irma Huić održala predavanje o konzervatorsko-restauratorskim radovima na crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku na Krku. O energetskoj učinkovitosti kao jednome od vidova revitalizacije kulturne baštine referirala je Suzana Purišić, a Mario Braun prikazao je „nevidljive slike“ koje postaju vidljivima tek kada ih se istražuje tehnikama i metodama izvan vidljivoga dijela spektra elektromagnetskoga zračenja.
O uspješnoj suradnji restauratora i zajednice, ali i važnosti suradnje s inozemnim stručnjacima govorila je Sandra Lucić Vujičić na primjeru restauriranja zbirke Zavičajnoga muzeja Biograd. Predavanje o iskustvima arhitekta na terenu, sponi graditeljske baštine i zajednice, održala je Teodora Kučinac, dok je dr. sc. Višnja Bralić predstavila program Konzerviranje i restauriranje slikarskih djela 17. i 18. stoljeća u Istri kao primjer cjelovite zaštite i prezentacije i program Zavoda koji je trajao od 1995. do 2013. godine.
Posebni je segment predavanja bio posvećen pripremi i provedbi EU projekata i projekata lokalnoga ili regionalnoga razvoja. Tako je dr. sc. Tajana Pleše u svojem izlaganju naglasila važnost arheološke baštine kao jednoga od elemenata razvoja lokalne zajednice i predstavila tri projekta: Arheološki park Iovia – Ludbreg, Povijesna baština Moslavačke gore i Utvrde petrinjskog kraja.
Slijedio je blok izlaganja kojima je prikazana izdavačka i promotivna djelatnost Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Pripremili su ih mr. Janja Ferić Balenović, Iva Koci, Sena Kulenović i Matija Marić na temu promotivnih aktivnosti kao što su Dani otvorenih vrata, Poliklinika za umjetnine, Peristil na Kaptolu, izložbe i publikacije.
O pilot-projektu Restauratori u zajednici prilikom restauriranja oltara sv. Roka u kapeli na Rokovu perivoju u Zagrebu govorile su Iva Koci i Sena Kulenović, a Maša Vuković Biruš prikazala je kako se djeca upoznaju s arheološkom kulturnom baštinom putem edukativnih radionica Hrvatskoga restauratorskog zavoda.
Suradnju koja ujedinjuje stručnu i akademsku zajednicu s lokalnom zajednicom prikazala je Kristina Krulić na primjeru organizacije međunarodnoga znanstvenostručnog skupa o konzerviranju-restauriranju zidnih slika u istarskome Draguću koji je održan u srpnju 2015.
Hrvatski restauratorski zavod uključio se u obilježavanje Dana europske baštine održavanjem spomenutoga stručnog skupa te nizom predavanja, izložbi i prezentacija in situ:
‒ 19. rujna u crkvi sv. Jurja u Lovranu predavanjima o zidnim slikama te međunarodnom radionicom o reintegraciji zidnih slika
‒ 25. rujna u Kamporu na Rabu predavanjem o restauraciji poliptiha Antonija i Bartolomeja Vivarinija iz crkve franjevačkoga samostana
‒ 30. rujna u Puli izložbom, predavanjem i filmom o spašavanju antičkih mozaika iz franjevačkoga samostana
‒ 30. rujna u Ludbregu izložbom, prezentacijom i predavanjem o restauriranju propovjedaonice iz župne crkve
‒ 1. listopada u Vrbniku na Krku predavanjem o restauriranju glavnoga oltara iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije,
a 7. listopada bit će održana predavanja o zaštiti i obnovi kulturne baštine s razvojnim perspektivama na primjeru kaštela Ožegovićianum u Senju.
www.h-r-z.hr
Stručni skup otvorio je pomoćnik ministra kulture Davor Trupković naglasivši kako je „strateško opredjeljenje i smjer Ministarstva poboljšanje suradnje s Hrvatskim restauratorskim zavodom, konzervatorskim odjelima te lokalnom zajednicom tako da cijeli ovaj kontekst opredjeljenja Europe, vezan uz baštinu i zajednicu, sâm pojam zajednice čini puno širim.“
Hrvatski restauratorski zavod znanstvena je i stručna institucija na cijelome području države, ali i puno šire, gdje se otvara prostor za moguću suradnju, stoga ne čudi inicijativa mnogih zemalja za dodatnu suradnju na stručnome i znanstvenome području te pomoći za skrb u kulturnome očuvanju, istaknuo je također pomoćnik ministra kulture Davor Trupković.
Teme izlaganja bile su radovi na zaštiti nepokretne, arheološke i pokretne baštine čija je provedba od početaka bila utemeljena na bliskoj suradnji svih dionika. Stoga je i uspješnost odabranih projekata većim dijelom rezultat uključivanja korisnika u sve faze radova. Ujedno su bile predstavljene aktivnosti koje Zavod provodi s ciljem informiranja i poticanja šire javnosti na razumijevanje vrijednosti i značenja očuvanja obnovljene baštine, od Dana otvorenih vrata i javnih predavanja do radionica za školsku djecu i Poliklinike za umjetnine.
Sagledavajući ostvarene rezultate, razvidno je da je uključivanje svih dionika u radne procese konzervatorsko-restauratorske djelatnosti ključno za osiguravanje potrebnih uvjeta za dugoročno očuvanje hrvatske kulturne baštine.
Nakon pozdrava u ime domaćina, ravnateljice Muzeja Mimara mr. sc. Lade Ratković-Bukovčan, okupljene je u ime organizatora skupa pozdravila vršiteljica dužnosti ravnatelja Hrvatskoga restauratorskog zavoda dr. sc. Tajana Pleše.
Ravnateljica Muzeja Mimara u pozdravnome je govoru istaknula „kako današnji skup u organizaciji Hrvatskoga restauratorskog zavoda, uz potporu Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, zrcali sve bogatstvo impozantne i slojevite tematike“, pridodavši da je HRZ središnja konzervatorsko-restauratorska ustanova u Hrvatskoj te da su upravo njegovim djelovanjem i bliskom suradnjom s lokalnim zajednicama ostvareni mnogobrojni uspješni projekti.
Dr. sc. Tajana Pleše najavila je da će HRZ iduće godine obilježiti jubilej ‒ 20. godišnjicu spajanja Zavoda za restauriranje umjetnina (utemeljenoga 1948.) i Restauratorskoga zavoda Hrvatske (utemeljenoga 1966.).
Kao glavnu zadaću Zavoda istaknula je očuvanje materijalne baštine te sve konzervatorsko-restauratorske djelatnosti vezane uz nju predstavivši ujedno cijeli niz projekata HRZ-a.
Vršiteljica dužnosti ravnatelja Hrvatskoga restauratorskog zavoda naposljetku je još jednom naglasila važnost ovakvih događanja u kojima se predstavlja rad lokalnoj zajednici jer je to cilj i glavni ključ misije Hrvatskoga restauratorskog zavoda u horizontalnome povezivanju svih dionika kojem treba težiti, budući da se jedino na taj način mogu osigurati svi potrebni uvjeti za dugoročno očuvanje hrvatske kulturne baštine.
Na skupu je održano ukupno trinaest predavanja. Prva su dva izlaganja bila posvećena spomenicima upisanima na UNESCO-ovu Listu svjetske baštine. Ana Škevin Mikulandra predstavila je konzervatorsko-restauratorske radove koje HRZ izvodi od 2012. na katedrali sv. Jakova u Šibeniku. Nedavno završena istraživanja i obnovu Velike Onofrijeve fontane u Dubrovniku predstavile su Borka Milković, Edita Šurina i Vinka Marinković, dok je dr. sc. Irma Huić održala predavanje o konzervatorsko-restauratorskim radovima na crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Vrbniku na Krku. O energetskoj učinkovitosti kao jednome od vidova revitalizacije kulturne baštine referirala je Suzana Purišić, a Mario Braun prikazao je „nevidljive slike“ koje postaju vidljivima tek kada ih se istražuje tehnikama i metodama izvan vidljivoga dijela spektra elektromagnetskoga zračenja.
O uspješnoj suradnji restauratora i zajednice, ali i važnosti suradnje s inozemnim stručnjacima govorila je Sandra Lucić Vujičić na primjeru restauriranja zbirke Zavičajnoga muzeja Biograd. Predavanje o iskustvima arhitekta na terenu, sponi graditeljske baštine i zajednice, održala je Teodora Kučinac, dok je dr. sc. Višnja Bralić predstavila program Konzerviranje i restauriranje slikarskih djela 17. i 18. stoljeća u Istri kao primjer cjelovite zaštite i prezentacije i program Zavoda koji je trajao od 1995. do 2013. godine.
Posebni je segment predavanja bio posvećen pripremi i provedbi EU projekata i projekata lokalnoga ili regionalnoga razvoja. Tako je dr. sc. Tajana Pleše u svojem izlaganju naglasila važnost arheološke baštine kao jednoga od elemenata razvoja lokalne zajednice i predstavila tri projekta: Arheološki park Iovia – Ludbreg, Povijesna baština Moslavačke gore i Utvrde petrinjskog kraja.
Slijedio je blok izlaganja kojima je prikazana izdavačka i promotivna djelatnost Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Pripremili su ih mr. Janja Ferić Balenović, Iva Koci, Sena Kulenović i Matija Marić na temu promotivnih aktivnosti kao što su Dani otvorenih vrata, Poliklinika za umjetnine, Peristil na Kaptolu, izložbe i publikacije.
O pilot-projektu Restauratori u zajednici prilikom restauriranja oltara sv. Roka u kapeli na Rokovu perivoju u Zagrebu govorile su Iva Koci i Sena Kulenović, a Maša Vuković Biruš prikazala je kako se djeca upoznaju s arheološkom kulturnom baštinom putem edukativnih radionica Hrvatskoga restauratorskog zavoda.
Suradnju koja ujedinjuje stručnu i akademsku zajednicu s lokalnom zajednicom prikazala je Kristina Krulić na primjeru organizacije međunarodnoga znanstvenostručnog skupa o konzerviranju-restauriranju zidnih slika u istarskome Draguću koji je održan u srpnju 2015.
Hrvatski restauratorski zavod uključio se u obilježavanje Dana europske baštine održavanjem spomenutoga stručnog skupa te nizom predavanja, izložbi i prezentacija in situ:
‒ 19. rujna u crkvi sv. Jurja u Lovranu predavanjima o zidnim slikama te međunarodnom radionicom o reintegraciji zidnih slika
‒ 25. rujna u Kamporu na Rabu predavanjem o restauraciji poliptiha Antonija i Bartolomeja Vivarinija iz crkve franjevačkoga samostana
‒ 30. rujna u Puli izložbom, predavanjem i filmom o spašavanju antičkih mozaika iz franjevačkoga samostana
‒ 30. rujna u Ludbregu izložbom, prezentacijom i predavanjem o restauriranju propovjedaonice iz župne crkve
‒ 1. listopada u Vrbniku na Krku predavanjem o restauriranju glavnoga oltara iz župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije,
a 7. listopada bit će održana predavanja o zaštiti i obnovi kulturne baštine s razvojnim perspektivama na primjeru kaštela Ožegovićianum u Senju.
www.h-r-z.hr