Oznaka europske baštine


    Oznaka europske baštine – European heritage label inicijativa je Europske komisije koja se provodi u okviru programa Kreativna Europa. Oznaku Europska komisija dodjeljuje lokalitetima na području Europske unije sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti, koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Cilj je Oznake europske baštine jačanje osjećaja pripadnosti europskih građana Europskoj uniji koji se temelje na zajedničkim vrijednostima, elementima zajedničke europske povijesti i kulturne baštine, poštivanju nacionalne i regionalne raznolikosti te jačanju uzajamnog razumijevanja i međukulturnog dijaloga.

Proces odabira lokaliteta odvija se bijenalno od 2013. godine za transnacionalne, nacionalne i tematske lokacije. Odabir se odvija na dva nivoa: na nacionalnoj razini svaka država članica imenuje po dva lokaliteta po godini prijave koje dostavlja nacionalni koordinator, a na europskoj razini europski odbor neovisnih stručnjaka predlaže Europskoj komisiji lokalitete koje se službeno imenuje za dodjelu Oznake, no odabire se najviše jedna lokacija po državi članici.
 

Selekcija  2023. - 2024.

Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine za selekciju 2023. – 2024. bit će objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

Rok za prijavu nominacija planira se od 1. prosinca 2022. do 1. veljače 2023. godine.

Temeljni kriteriji za dodjelu Oznake su: simbolična europska vrijednost lokaliteta, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije te kvaliteta plana rada.
 
Oznaka je od 2013. godine dodijeljena šezdeset lokaliteta diljem Europe sa snažnom europskom dimenzijom.
 
Karta 60 lokaliteta koji nose Oznaku europske baštine
 

Hrvatski nositelji Oznake europske baštine: 

1. MUZEJ KRAPINISKIH NEANDERTALACA I NALAZIŠTE HUŠNJAKOVO


Foto: Damir Fabijanić
 
Republika Hrvatska prvi je put participirala u ovoj inicijativi u selekciji 2015. – 2016. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo.

Muzej krapinskih neandertalaca na interaktivan način predstavlja podrijetlo života na Zemlji i evoluciju čovječanstva te spada među najposjećenije muzeje u ovom dijelu Europe. U neposrednoj blizini Muzeja nalazi se lokalitet Hušnjakovo – mjesto na kojem je 1899. godine prikupljena najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu. Zbog iznimne važnosti sâm lokalitet je zaštićeno prirodno područje, a od 1961. i prvi zaštićeni paleontološki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj. Krapinsku fosilnu zbirku istraživali su stručnjaci iz cijeloga svijeta. Njihova interpretacija nalaza iz Krapine utjecala je na različite znanstvene teorije o razvoju čovjeka, opstanku naše civilizacije i o tome kako su ljudske zajednice u Europi živjele u razdoblju pleistocena. Upravo je to razlog zbog čega je Muzej uvršten na popis lokaliteta Europske unije kojima se dodjeljuje Oznaka europske baštine i njegove važne uloge u povijesti i kulturi Europe. Zahvaljujući ovom priznanju, Muzej je kroz različite muzejske programe ostvario nekoliko vrlo zapaženih međunarodnih kulturnih suradnji, a 2019. godine zbog iznimno uspješnih rezultata istaknut je kao primjer dobre prakse na području Europske unije.

  
Foto: Luka Mjeda                                                       Foto: Arhiva muzeja krapinskih neandertalaca 


Foto: Luka Mjeda
 
Odgovorna osoba:
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja
e-pošta: jurica.sabol@mhz.hr
 

2. MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE I ARHEOLOŠKI LOKALITET VUČEDOL


Foto: Marko Balaži

Oznaka europske baštine dodijeljena je Muzeju vučedolske kulture i nalazištu Vučedol u selekciji 2021. – 2022. godine.

Muzej vučedolske kulture posvećen je u potpunosti jednoj prapovijesnoj kulturi – vučedolskoj kulturi. Smješten je na desnoj obali rijeke Dunav u blizini grada Vukovara. Novoizgrađena zgrada muzeja ugrađena je u padinu arheološkog nalazišta Vučedol koje datira iz neolitika (oko 6000 godina pr. Kr.), a svoj je vrhunac dosegnulo u doba vučedolske kulture, od 3000 do 2500 godina pr. Kr.

Vučedolska se kultura proširila sa svojega izvornog područja – teritorija između rijeka Save, Dunava i Drave – na područje današnjih trinaest europskih zemalja. To je omogućilo širenje indoeuropske tradicije i brojnih inovacija poput najstarijih kolica s četiri kotača, prve proizvodnje bronce ili najstarijeg indoeuropskog kalendara. To je vučedolsku kulturu učinilo važnim čimbenikom u razvoju europske i zapadne civilizacije i izvorom znanja za brojne znanstvene studije.

Odgovorna osoba:
Mirela Hutinec, ravnateljica
e-pošta: info@vucedol.hr
 
https://vucedol.hr
 
NOVOSTI
 

Lokaliteti nositelji Oznake europske baštine svake četiri godine podliježu procesu monitoringa kojim se potvrđuje ispunjavaju li kriterije za Oznaku europske baštine kako je određeno Odlukom o uspostavljanju djelovanja Europske unije za Oznaku europske baštine.

Žiri stručnjaka zaključio je da svih 38 lokaliteta nad kojima je proveden monitoring u 2020. godini, među kojima je i Muzej krapinskih neandertalaca i nalazište Hušnjakovo, zadovoljava kriterije Oznake europske baštine.

Više informacija dostupno je na poveznici na engleskom jeziku: https://ec.europa.eu/culture/document/european-heritage-label-panel-report-monitoring-2020
 
  Europska komisija zaprimila je na razmatranje ukupno 21 kandidaturu od 15 država članica koje sudjeluju u inicijativi dodjele Oznake europske baštine za 2021. godine.
 
   

Kontakti za Oznaku europske baštine pri Ministarstvu kulture i medija

NACIONALNI KOORDINATOR
mr. sc. Anuška Deranja Crnokić
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za arhive, knjižnice i muzeje
 
KONTAKT TOČKA
Morana Bigač Leš
Služba za Kreativnu Europu
 
e-pošta: ehl@min-kulture.hr
 
European Heritage Label