Hrvatski nositelji Oznake europske baštine
1. MUZEJ KRAPINISKIH NEANDERTALACA I NALAZIŠTE HUŠNJAKOVO
.jpg)
Foto: Damir Fabijanić
Republika Hrvatska prvi je put participirala u ovoj inicijativi u selekciji 2015. – 2016. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo.
Muzej krapinskih neandertalaca na interaktivan način predstavlja podrijetlo života na Zemlji i evoluciju čovječanstva te spada među najposjećenije muzeje u ovom dijelu Europe. U neposrednoj blizini Muzeja nalazi se lokalitet Hušnjakovo – mjesto na kojem je 1899. godine prikupljena najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu. Zbog iznimne važnosti sâm lokalitet je zaštićeno prirodno područje, a od 1961. i prvi zaštićeni paleontološki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj. Krapinsku fosilnu zbirku istraživali su stručnjaci iz cijeloga svijeta. Njihova interpretacija nalaza iz Krapine utjecala je na različite znanstvene teorije o razvoju čovjeka, opstanku naše civilizacije i o tome kako su ljudske zajednice u Europi živjele u razdoblju pleistocena. Upravo je to razlog zbog čega je Muzej uvršten na popis lokaliteta Europske unije kojima se dodjeljuje Oznaka europske baštine i njegove važne uloge u povijesti i kulturi Europe. Zahvaljujući ovom priznanju, Muzej je kroz različite muzejske programe ostvario nekoliko vrlo zapaženih međunarodnih kulturnih suradnji, a 2019. godine zbog iznimno uspješnih rezultata istaknut je kao primjer dobre prakse na području Europske unije.
%20Hu%C5%A1njakovo%2C%20danas%2C%20arhiva%20MKN.JPG)
Foto: Luka Mjeda Foto: Arhiva muzeja krapinskih neandertalaca
Foto: Luka Mjeda
Odgovorna osoba:
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja
e-pošta: jurica.sabol@mhz.hr
2. MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE I ARHEOLOŠKI LOKALITET VUČEDOL
Foto: Marko Balaži
Oznaka europske baštine dodijeljena je Muzeju vučedolske kulture i nalazištu Vučedol u selekciji 2021. – 2022. godine.
Muzej vučedolske kulture posvećen je u potpunosti jednoj prapovijesnoj kulturi – vučedolskoj kulturi. Smješten je na desnoj obali rijeke Dunav u blizini grada Vukovara. Novoizgrađena zgrada muzeja ugrađena je u padinu arheološkog nalazišta Vučedol koje datira iz neolitika (oko 6000 godina pr. Kr.), a svoj je vrhunac dosegnulo u doba vučedolske kulture, od 3000 do 2500 godina pr. Kr.
Vučedolska se kultura proširila sa svojega izvornog područja – teritorija između rijeka Save, Dunava i Drave – na područje današnjih trinaest europskih zemalja. To je omogućilo širenje indoeuropske tradicije i brojnih inovacija poput najstarijih kolica s četiri kotača, prve proizvodnje bronce ili najstarijeg indoeuropskog kalendara. To je vučedolsku kulturu učinilo važnim čimbenikom u razvoju europske i zapadne civilizacije i izvorom znanja za brojne znanstvene studije.
Odgovorna osoba:
Mirela Hutinec, ravnateljica
e-pošta: info@vucedol.hr
https://vucedol.hr
Foto: Damir Fabijanić
Republika Hrvatska prvi je put participirala u ovoj inicijativi u selekciji 2015. – 2016. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca i nalazištu Hušnjakovo.
Muzej krapinskih neandertalaca na interaktivan način predstavlja podrijetlo života na Zemlji i evoluciju čovječanstva te spada među najposjećenije muzeje u ovom dijelu Europe. U neposrednoj blizini Muzeja nalazi se lokalitet Hušnjakovo – mjesto na kojem je 1899. godine prikupljena najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu. Zbog iznimne važnosti sâm lokalitet je zaštićeno prirodno područje, a od 1961. i prvi zaštićeni paleontološki spomenik prirode u Republici Hrvatskoj. Krapinsku fosilnu zbirku istraživali su stručnjaci iz cijeloga svijeta. Njihova interpretacija nalaza iz Krapine utjecala je na različite znanstvene teorije o razvoju čovjeka, opstanku naše civilizacije i o tome kako su ljudske zajednice u Europi živjele u razdoblju pleistocena. Upravo je to razlog zbog čega je Muzej uvršten na popis lokaliteta Europske unije kojima se dodjeljuje Oznaka europske baštine i njegove važne uloge u povijesti i kulturi Europe. Zahvaljujući ovom priznanju, Muzej je kroz različite muzejske programe ostvario nekoliko vrlo zapaženih međunarodnih kulturnih suradnji, a 2019. godine zbog iznimno uspješnih rezultata istaknut je kao primjer dobre prakse na području Europske unije.
Foto: Luka Mjeda Foto: Arhiva muzeja krapinskih neandertalaca
Foto: Luka Mjeda
Odgovorna osoba:
Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja
e-pošta: jurica.sabol@mhz.hr
2. MUZEJ VUČEDOLSKE KULTURE I ARHEOLOŠKI LOKALITET VUČEDOL
Foto: Marko Balaži
Oznaka europske baštine dodijeljena je Muzeju vučedolske kulture i nalazištu Vučedol u selekciji 2021. – 2022. godine.
Muzej vučedolske kulture posvećen je u potpunosti jednoj prapovijesnoj kulturi – vučedolskoj kulturi. Smješten je na desnoj obali rijeke Dunav u blizini grada Vukovara. Novoizgrađena zgrada muzeja ugrađena je u padinu arheološkog nalazišta Vučedol koje datira iz neolitika (oko 6000 godina pr. Kr.), a svoj je vrhunac dosegnulo u doba vučedolske kulture, od 3000 do 2500 godina pr. Kr.
Vučedolska se kultura proširila sa svojega izvornog područja – teritorija između rijeka Save, Dunava i Drave – na područje današnjih trinaest europskih zemalja. To je omogućilo širenje indoeuropske tradicije i brojnih inovacija poput najstarijih kolica s četiri kotača, prve proizvodnje bronce ili najstarijeg indoeuropskog kalendara. To je vučedolsku kulturu učinilo važnim čimbenikom u razvoju europske i zapadne civilizacije i izvorom znanja za brojne znanstvene studije.
Odgovorna osoba:
Mirela Hutinec, ravnateljica
e-pošta: info@vucedol.hr
https://vucedol.hr