Europska mreža o baštini – HEREIN
Europska mreža o baštini - HEREIN (European Cultural Heritage Information Network) informacijski je sustav Vijeća Europe pokrenut 1999. godine koji okuplja javne uprave europskih zemalja zadužene za domenu kulturne baštine u cilju formiranja jedinstvene mreže suradnje.
Foto: Gordana Jerabek
Ciljevi su HEREIN-a: olakšati pristup kulturnoj baštini i informacijama o njoj uz pomoć suvremene informacijske tehnologije te osigurati stalan interaktivni informacijski sustav o kulturnoj baštini namijenjen kako upravnim tijelima, stručnjacima i ostalim sudionicima u baštinskim djelatnostima, tako i najširoj javnosti.
Pravo uključenja ima svaka država potpisnica Europske kulturne konvencije. Hrvatska je članica HEREIN-a od 2001. godine.
HEREIN je dio CDCPP-a (Upravni odbor za kulturu, baštinu i krajolik) koji je dio Opće uprave za demokraciju (DG II) Vijeća Europe.
Do 2014. godine HEREIN je postojao u raznim oblicima kao projekt ograničenog trajanja, a potpuno je oblikovan 2014. godine stvaranjem mrežne stranice i razvojem dviju glavnih komponenti projekta:
- mreže nacionalnih koordinatora zemalja potpisnica Europske kulturne konvencije, pomoću naprednih tehnologija dijele i analiziraju informacije o kulturnoj baštini, njenom financiranju, zakonima i praksama: https://www.coe.int/en/web/herein-system
- baze podataka koju stvaraju sami nacionalni koordinatori, a koja sadrži:
a) pregled politika o zaštiti baštine 38 zemalja članica predstavljen kroz Profil države (Country Profile) i Nacionalne izvještaje (National Reports) (Croatia (coe.int))
b) terminološku bazu prirodne i kulturne baštine dostupnu na 14 europskih jezika, među njima i na hrvatskom, koja se sastoji od glosarija i tezaurusa (Glossary (coe.int))
Foto: Gordana Jerabek
Hrvatski nacionalni koordinator: Zrinka Stepanić Hofer, dipl. pov. umj. i etnolog
Više o razvoju HEREIN-a: Europska mreža o baštini (pdf, 645 Kb), mr. sc. Lana Križaj
Putem HEREIN mreže omogućeno je uključivanje koordinatora u istraživanje pojedinih tema iz domene kulturne baštine (Participative survey). Na takav način afirmirala se i tema povijesnih vrtova kroz projekt Susret u vrtovima / Rendez-vous aux jardins.