Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa

Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelu zaleđa uvjetovana je ekološkim, klimatskim, povijesnim i kulturnim čimbenicima Mediterana. Ta vrsta prehrane, kao i u ostalim zemljama na području Mediterana, u Hrvatskoj se očituje u društvenoj, duhovnoj i materijalnoj sferi svakodnevnog života te u običajima životnog i godišnjeg ciklusa. Mediteranska prehrana temelj je identiteta ljudi koji žive na tom prostoru i tekovina je raznih kultura i utjecaja, koje se kontinuirano prenose s koljena na koljeno. Ujedno je jedinstvena zbog oblikovanja kulturnog identiteta svojstvenog za hrvatski Jadran, njegove obale, otoka i dijela zaleđa, što se ponajviše očituje u običajima i obredima te jeziku i govoru (u nazivlju).
 
Vezanost uz prirodu i prirodne izvore hrane važna je karakteristika mediteranske prehrane, a ribarstvo i poljoprivreda kao njezina osnova važno su polazište za daljnje razvijanje tog geografskog područja u smjeru očuvanja prirodne baštine i jačanja gospodarstva. Raznovrsna znanja i umijeća povezana s prehranom na hrvatskom Jadranu potrebno je očuvati i prenijeti novim generacijama kako se ne bi izgubila pod utjecajem suvremenog načina života. Hrana je bitan dio brojnih svečanosti i događanja, a u novije vrijeme i dio turističke ponude koju je potrebno kvalitetno razvijati zbog dugoročnog utjecaja na spomenuto područje.
 
Mediteranski model prehrane osnova je cjelokupnog kulinarskog sustava obale, otoka i dijela zaleđa. Međusobna veza prirodnih resursa i ljudskih potreba, posljedično i ljudske vještine, odražava se na prehrani stanovnika: riječ je o životu u suglasju s prirodnim blagodatima. Prehrana se razlikuje među pojedinim mjestima i društvenim slojevima, a može se podijeliti na ribarsku (osim u dijelu zaleđa) i težačku ili na njihovu kombinaciju, što je vrlo čest slučaj na otocima.
Osim povezanosti prirode i prehrane, važno je napomenuti njezinu društvenu i socijalnu komponentu koja se u prošlosti intenzivnije očitovala u životu ljudi, no ni danas nije zanemariva.
 


Drvo masline, otok Hvar                        2011. godina                          Melanija Belaj i Marina Blagaić
   

Nakon ribolova, otok Hvar                    2011. godina                            Melanija Belaj i Marina Blagaić


Prerada maslina, otok Hvar                  2011. godina                            Melanija Belaj i Marina Blagaić


Obiteljski ručak, otok Hvar                          2011. godina                      Melanija Belaj i Marina Blagaić


Fritule, otok Brač                              2011. godina                               Melanija Belaj i Marina Blagaić