Predstavljeni kandidati za EPK 2020: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb (21.4.2015.)

„Veliki broj gradova, koji su se prihvatili ovog zahtjevnog zadatka i odlučili krenuti u utrku za prestižni naslov Europske prijestolnice kulture, smatram značajnim uspjehom svih nas, i Ministarstva kulture i gradova kandidata.“ – rekao je zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš

na konferenciji za medije, održanoj u Muzeju Mimara u petak u 17. travnja 2015. godine, naglasivši kako „se uspjeh prvenstveno očituje u činjenici da kultura u Republici Hrvatskoj dobiva poseban značaj i da su prepoznati njeni kreativni, usuđujem se reći regeneracijski potencijali, unutar današnjeg globalnog poretka.“

Zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš u nastavku je pozdravio predstavnike devet hrvatskih gradova koji ulaze u prvi krug natjecanja, te ih, čestitajući im, nabrojio abecednim redom: Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar, Zagreb.“

O značaju naslova Europske prijestolnice kulture govorila je Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europska komisije u Hrvatskoj, dok su o kandidaturama gradova govorili Tatajana Šimac Bonačić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, Zoran Vinković, gradonačelnik Đakova, Vladimir Ham, zamjenik gradonačelnika Osijeka, Boris Miletić, gradonačelnik Pule, Ivan Šarar, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Rijeke, Goran Kovačić, zamjenik gradonačelnika Splita, Goran Habuš, gradonačelnik Varaždina, Božidar Kalmeta, gradonačelnik Zadra i Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, koji su predstavili kandidature i dio natječajne dokumentacije kandidatura svojih gradova za naslov Europska prijestolnica kulture.

Konferencija za medije započela je u 17.04 sata, svega četiri minute nakon zatvaranja natječaja za predaju kandidature za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Objavljujući imena gradova koji su u roku predali kandidaturu na natječaj za Europsku prijestolnicu kulture, zamjenik ministra kulture Šipuš podsjetio je kako je prije dvije godine u prostoru Muzeja Mimara, u organizaciji Ministarstva kulture „u velikog gornjoj dvorani održana prva javna prezentacija gradova koji su se natjecali za Europsku prijestolnicu kulture, čime je otvoren niz aktivnosti koje smo poduzeli kako bismo pratili hrvatske gradove u želji za što boljom informiranošću i kako bismo se zajedno upoznali sa svim aspektima koje donosi ovaj projekt. Održan je niz radionica, predavanja, konzultacija i sastanaka kojima smo se trudili pokazati sve prednosti, ali i rizike s kojima se gradovi mogu susresti u pripremama za naslov Europske prijestolnice kulture.“ Tada je predstavnicima gradova rečeno: „Ako ne želite uložiti puno truda, rada i strpljenja, dobro razmislite o tome želite li postati Europska prijestolnica kulture.“

Naglasivši kako možemo biti ponosni na veliki broj gradova koji su se prijavili na natječaj, zamjenik ministra kulture je dodao kako govori iz „izravnog iskustva Ministarstva kulture koje prati sve gradove od trenutka kada su pisali na našu adresu pokazujući interes i želju da jedan od njih postane Europska prijestolnica kulture, preko diplomatskih koraka koje smo poduzimali u cilju da hrvatski gradovi dobiju tu mogućnost i konačno do današnjeg svečanog trenutka.“

Tijekom protekle dvije godine Ministarstvo kulture organiziralo je niz predstavljanja prošlih EPK i iskustva drugih gradova Europskih prijestolnica kulture, a kako bi promoviralo inicijativu Europska prijestolnica kulture (EPK), utemeljenu 1985. godine, koja je danas dobila je na veličini i opsegu te tako postala jedno od najprestižnijih događanja visokog profila u Europi, kao i događanje koje je jako drago građanima Europske unije.
Od 2013. do 2015. godine Ministarstvo kulture održalo niz seminara i radionica diljem Hrvatske kako bi se zainteresirani hrvatski gradovi što lakše i bolje pripremili za svoje kandidature. Po objavljivanju Odluke Europskog parlamenta i Vijeća br. 445/2014/EU (od 16. travnja 2014. o uspostavljanju inicijative Unije za Europske prijestolnice kulture u razdoblju od 2020. do 2033.) kojom je Republika Hrvatska dobila priliku da jedan hrvatski grad ponese naslov u 2020. godini, Ministarstvo kulture raspisalo je natječaj na temelju kojeg je u prvi krug izbora za Europsku prijestolnicu kulture ušlo devet gradova.

Projekt hrvatske Europske prijestolnice kulture time je, kako je naglasio zamjenik ministra kulture Šipuš, „stavljen u sami vrh nacionalnih prioriteta za nadolazeće šestogodišnje razdoblje. Kroz ovaj naslov, Europska unija potiče afirmaciju kulture kao promotora kulturoloških raznolikosti i snažnih identitetskih stupova europskog društva, ali također kao poveznicu među svim sektorima, te slojevima društva“, dodavši kako je važno što su hrvatski gradovi prepoznali da „kulturu treba shvaćati kao katalizator kreativnosti koji vodi prema povećanju životnog standarda, potiče inovacije, stvara dobre temelje pozitivne konkurentnosti i smanjuje nezaposlenost.“
„I bez obzira koji grad sljedeće godine bude proglašen hrvatskom Europskom prijestolnicom za 2020. godinu, taj će grad predstavljati sve nas, cijelu Hrvatsku, u kojoj je pobijedila kultura.“ – istaknuo je na kraju zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš.

Mirella Rašić, voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analitiku u Predstavništvu Europska komisije u Hrvatskoj, podsjetila je predstavnike gradova na prednosti koje gradovima nudi inicijativa EPK, jer je naslov Europske prijestolnice kulture u svim dosadašnjim prijestolnicama djelovao kao katalizator za postupne promjene u gradu ili dijelovima grada, utjecao na pozitivne promjene u identitetu gradova, na veće samopoštovanje građana i povećanje kulturne i turističke ponude gradova. Istaknula je i financijsku nagradu prijestolnici od milijun i pol eura, ali i pritom upozorila da će se tako prikupljen novac ulagati u stabilnost proračuna, neovisnost umjetničkih timova i vidljivost Europske unije.

Zamjenica dubrovačkoga gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić, predstavljajući svoj grad istaknula je kako su u pripremi za natjecanje odluke donošene uvijek „odozdo prema gore“, a ne obrnuto. „Ta bi titula Dubrovniku pomogla u izgradnji novoga urbanog identiteta“ - rekla je.
Gradonačelnik Đakova Zoran Vinković je rekao kako njegov grad ponajprije predstavlja kulturna veličina kao što je biskup Josip Juraj Strossmayer. „Đakovačka su posebnost i konji lipicanci koji su u Hrvatskoj od 1506. godine“, rekao je, dodavši da je „prepoznatljivo i po manifestaciji Đakovačkih vezova.“
Prema riječima zamjenika osječkoga gradonačelnika Vladimira Hama, pobjeda Osijeka u toj utrci otvorila bi gradu razvoj vlastitih potencijala i snažan zamah u kulturnom razvoju.
„Mi u Istri i Puli već odavno živimo europske vrijednosti pa bi ova titula značila“ - smatra gradonačelnik Pule Boris Miletić „učvršćivanje europskih vrijednosti.“
Pročelnik riječkoga Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar podsjetio je novinare na geslo Rijeke u ovom natjecanju – „Luka različitosti“, u kojem je, kako smatra, „sadržan i program natjecanja grada Rijeke za titulu europske prijestolnice kulture.“

„Split će se kao veliko kulturno središte, ako osvoji titulu“ - istaknuo je zamjenik gradonačelnika Goran Kovačević, „kulturno povezati s gradovima u svom okruženju kao što su Supetar, Hvar, Komiža, Sinj, Vrlika, Imotski i Mostar.“
„Pod geslom 100 posto za kulturu nadamo se osvajanju titule“ - rekao je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš.
Prema riječima zadarskoga gradonačelnika Božidara Kalmete, Zadar kao grad s dubokom i bogatom kulturnom prošlošću, ako osvoji titulu, kulturno će se povezati sa svojim zaleđem i otocima.
Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić smatra da Zagreb, budući da je glavni grad, vjerojatno neće biti izabran za europsku prijestolnicu kulture jer to ni do sada nije bila praksa. „Svaki od gradova koji su ušli u drugi krug natjecanja zaslužio je tu titulu.“ – rekao je Bandić.

Nakon što su predstavnici gradova kratko predstavili svoje kandidature, zamjenik ministra kulture Berislav Šipuš najavio je kako će Ministarstvo kulture u razdoblju od 26. do 29. svibnja organizirati sastanke stručnog povjerenstva s prijavljenim gradovima u Kući Europe u Zagrebu. Povjerenstvo će po završetku sastanaka objaviti listu gradova koji odlaze u 2. krug u kojem nema ograničenja broja gradova, a po izboru gradova koji ulaze u drugi krug Povjerenstvo će tijekom jeseni 2015. godine te gradove i posjetiti. Početkom 2016. godine znat ćemo koji će hrvatski grad ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture. (MK/Hina)