Informacijska djelatnost
Informacijski sustav kulturne baštine Republike Hrvatske TEUTA
Informacijski sustav kulturne baštine razvijen je u Ministarstvu ponajprije za potrebe obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine, ali je jednako tako namijenjen i široj stručnoj zajednici. Njegovim postavljanjem na internet sustav će biti dostupan i najširoj javnosti.
Svrha je ovog sustava trojaka: osnovna mu je namjera pružiti uvid u cjeloviti fond kulturne baštine RH, zatim stvaranje neophodne dokumentacije za rad na zaštiti kulturne baštine u smislu pružanja uvida u razinu dokumentiranosti kulturnih dobara i u postojeću dokumentaciju te zaštita kulturne baštine u njezinom najizravnijem smislu, jer je digitalizacija dokumentacijskih zbirki, koje su i same po sebi kulturno dobro, najučinkovitiji oblik njihove zaštite.
Projekt izgradnje jedinstvenog informacijskog sustava kulturne baštine definiran je 2000./2001. godine, a u jesen 2002. godine Ministarstvo kulture započelo je s programskom provedbom ovog projektnog zadatka.
Opsežnim informatičkim radovima postojeći digitalni dokumenti (baze podataka izrađene u programu dBASEIV, nekolicina Accessovih aplikacija) uspješno su migrirani na server SQL i ujedinjeni u relacijsku bazu podataka te je razvijeno korisničko sučelje u Accessu.
Okosnicu sustava čini Središnji inventar kulturne baštine RH, a sustavom su obuhvaćene i dokumentacijske zbirke s područja kulturne baštine (fototeka, planoteka, mikroteka), Registar kulturnih dobara RH, prijedlozi programa zaštitnih radova na kulturnim dobrima, adresar osoba i ustanova relevantnih za zaštitu kulturne baštine te cijeli niz pomoćnih datoteka, neophodnih za funkcioniranje službe zaštite kulturne baštine.
Sustav je tada usklađen s europskim standardima (preporukama i smjernicama Vijeća Europe, standardima ISO), kako u smislu sadržaja i strukture podataka, tako i u smislu tehničke platforme na kojoj je sustav razvijen, čime su ostvareni preduvjeti za brzu i laku razmjenu podataka sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj (ponajprije s Hrvatskim restauratorskim zavodom).
Pri utvrđivanju koncepcije sustava, ali i tijekom cjelokupnog rada na sustavu, razmatrana su iskustva drugih zemalja na području dokumentiranja i inventariziranja kulturne baštine pa se u tom smislu redovito prati razvoj sustava English Heritagea, vodećeg državnog tijela za zaštitu kulturne baštine u Engleskoj (Historic Buildings, Sites & Monuments Database) te isto tako i francuskog sustava Mérimée, koji vodi i održava Ministarstvo kulture i komunikacije, Uprava za arhitekturu i baštinu. Također su uspostavljeni kontakti sa susjednim državama, ponajprije Republikom Slovenijom, čiji je informacijski sustav kulturne baštine veoma nalik hrvatskom i u potpunosti usklađen s europskim standardima, što čini pretpostavke za buduću suradnju i razmjenu podataka.
No, uvjetno rečeno, po dovršetku, jer radi se o otvorenom i permanentnom sustavu, ISKB pružat će cjelovit pregled fonda kulturne baštine RH, popraćen podatcima o pravnom statusu, stanju kulturnog dobra te stupnju dokumentiranosti kulturne baštine, a bit će dostupan i javnosti putem interneta. Osim tekstualnih baza podataka, informacijski sustav sadržavat će i digitaliziranu dokumentacijsku zbirku fototeke, planoteke i mikroteke. Na internetskim stranicama Ministarstva kulture od 2012. godine javno je dostupan Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske putem web tražilice.
U sljedećoj se fazi predviđa razvoj Geografskog informacijskog sustava (GIS) nepokretnih kulturnih dobara, što će osigurati kvalitetniju podlogu za potrebe prostornog planiranja i interpretaciju baštine u prostoru i prirodnom okolišu te omogućiti interdisciplinarni pristup očuvanju kulturne baštine.
Konačno, cijeli će sustav biti povezan u jedinstvenu cjelinu s postojećim sustavom Hrvatskog restauratorskog zavoda – BREUH-om (Bazom restauratorski evidentiranih umjetnina u Hrvatskoj).
Informacijski sustav kulturne baštine razvijen je u Ministarstvu ponajprije za potrebe obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine, ali je jednako tako namijenjen i široj stručnoj zajednici. Njegovim postavljanjem na internet sustav će biti dostupan i najširoj javnosti.
Svrha je ovog sustava trojaka: osnovna mu je namjera pružiti uvid u cjeloviti fond kulturne baštine RH, zatim stvaranje neophodne dokumentacije za rad na zaštiti kulturne baštine u smislu pružanja uvida u razinu dokumentiranosti kulturnih dobara i u postojeću dokumentaciju te zaštita kulturne baštine u njezinom najizravnijem smislu, jer je digitalizacija dokumentacijskih zbirki, koje su i same po sebi kulturno dobro, najučinkovitiji oblik njihove zaštite.
Projekt izgradnje jedinstvenog informacijskog sustava kulturne baštine definiran je 2000./2001. godine, a u jesen 2002. godine Ministarstvo kulture započelo je s programskom provedbom ovog projektnog zadatka.
Opsežnim informatičkim radovima postojeći digitalni dokumenti (baze podataka izrađene u programu dBASEIV, nekolicina Accessovih aplikacija) uspješno su migrirani na server SQL i ujedinjeni u relacijsku bazu podataka te je razvijeno korisničko sučelje u Accessu.
Okosnicu sustava čini Središnji inventar kulturne baštine RH, a sustavom su obuhvaćene i dokumentacijske zbirke s područja kulturne baštine (fototeka, planoteka, mikroteka), Registar kulturnih dobara RH, prijedlozi programa zaštitnih radova na kulturnim dobrima, adresar osoba i ustanova relevantnih za zaštitu kulturne baštine te cijeli niz pomoćnih datoteka, neophodnih za funkcioniranje službe zaštite kulturne baštine.
Sustav je tada usklađen s europskim standardima (preporukama i smjernicama Vijeća Europe, standardima ISO), kako u smislu sadržaja i strukture podataka, tako i u smislu tehničke platforme na kojoj je sustav razvijen, čime su ostvareni preduvjeti za brzu i laku razmjenu podataka sa srodnim ustanovama u Hrvatskoj (ponajprije s Hrvatskim restauratorskim zavodom).
Pri utvrđivanju koncepcije sustava, ali i tijekom cjelokupnog rada na sustavu, razmatrana su iskustva drugih zemalja na području dokumentiranja i inventariziranja kulturne baštine pa se u tom smislu redovito prati razvoj sustava English Heritagea, vodećeg državnog tijela za zaštitu kulturne baštine u Engleskoj (Historic Buildings, Sites & Monuments Database) te isto tako i francuskog sustava Mérimée, koji vodi i održava Ministarstvo kulture i komunikacije, Uprava za arhitekturu i baštinu. Također su uspostavljeni kontakti sa susjednim državama, ponajprije Republikom Slovenijom, čiji je informacijski sustav kulturne baštine veoma nalik hrvatskom i u potpunosti usklađen s europskim standardima, što čini pretpostavke za buduću suradnju i razmjenu podataka.
No, uvjetno rečeno, po dovršetku, jer radi se o otvorenom i permanentnom sustavu, ISKB pružat će cjelovit pregled fonda kulturne baštine RH, popraćen podatcima o pravnom statusu, stanju kulturnog dobra te stupnju dokumentiranosti kulturne baštine, a bit će dostupan i javnosti putem interneta. Osim tekstualnih baza podataka, informacijski sustav sadržavat će i digitaliziranu dokumentacijsku zbirku fototeke, planoteke i mikroteke. Na internetskim stranicama Ministarstva kulture od 2012. godine javno je dostupan Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske putem web tražilice.
U sljedećoj se fazi predviđa razvoj Geografskog informacijskog sustava (GIS) nepokretnih kulturnih dobara, što će osigurati kvalitetniju podlogu za potrebe prostornog planiranja i interpretaciju baštine u prostoru i prirodnom okolišu te omogućiti interdisciplinarni pristup očuvanju kulturne baštine.
Konačno, cijeli će sustav biti povezan u jedinstvenu cjelinu s postojećim sustavom Hrvatskog restauratorskog zavoda – BREUH-om (Bazom restauratorski evidentiranih umjetnina u Hrvatskoj).