8. Stećci
Stećci
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici. Pojavljuju se od druge polovine 12. st., njihova prva faza traje tijekom 13. st. te se intenzivno klešu i ukrašavaju u 14. i 15. st. U 16. st. izrada stećaka postupno nestaje.
Nalaze se na gotovo cijelom području današnje Bosne i Hercegovine, u južnim dijelovima Hrvatske, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore i zapadnim dijelovima Srbije. Od oko 70.000 evidentiranih stećaka na otprilike 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4400, u Crnoj Gori oko 3500 i u Srbiji oko 4100 stećaka.
Na teritoriju Republike Hrvatske stećke nalazimo ponajviše u zaleđu dalmatinske obale (a ponegdje i na samoj obali), od Konavala do sjeverne Dalmacije, te južnom i središnjem dijelu Like. Posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve, u Makarskom primorju te Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Danas je u Hrvatskoj poznato više od 400 lokaliteta sa stećcima.
Tijekom 40. zasjedanja UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu u lipnju 2016. u Istambulu, donesena je odluka da se odabrani lokaliteti sa stećcima upišu na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Upisano je 28 lokaliteta (Bosna i Hercegovina 20, Hrvatska 2, Crna Gora 3 i Srbija 3). Hrvatski su lokaliteti Dubravka – Sv. Barbara u Konavlima i Cista Velika – Velika i Mala Crljivica u Imotskoj krajini.
>>> http://whc.unesco.org/en/list/1504
Stećci su srednjovjekovni monolitni kameni spomenici. Pojavljuju se od druge polovine 12. st., njihova prva faza traje tijekom 13. st. te se intenzivno klešu i ukrašavaju u 14. i 15. st. U 16. st. izrada stećaka postupno nestaje.
Nalaze se na gotovo cijelom području današnje Bosne i Hercegovine, u južnim dijelovima Hrvatske, sjeverozapadnim dijelovima Crne Gore i zapadnim dijelovima Srbije. Od oko 70.000 evidentiranih stećaka na otprilike 3300 lokaliteta, u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 60.000, u Hrvatskoj oko 4400, u Crnoj Gori oko 3500 i u Srbiji oko 4100 stećaka.
Na teritoriju Republike Hrvatske stećke nalazimo ponajviše u zaleđu dalmatinske obale (a ponegdje i na samoj obali), od Konavala do sjeverne Dalmacije, te južnom i središnjem dijelu Like. Posebno su česti u okolici Dubrovnika, oko ušća Neretve, u Makarskom primorju te Vrgoračkoj, Imotskoj i Sinjskoj krajini. Danas je u Hrvatskoj poznato više od 400 lokaliteta sa stećcima.
Tijekom 40. zasjedanja UNESCO-ova Odbora za svjetsku baštinu u lipnju 2016. u Istambulu, donesena je odluka da se odabrani lokaliteti sa stećcima upišu na Listu svjetske baštine UNESCO-a. Upisano je 28 lokaliteta (Bosna i Hercegovina 20, Hrvatska 2, Crna Gora 3 i Srbija 3). Hrvatski su lokaliteti Dubravka – Sv. Barbara u Konavlima i Cista Velika – Velika i Mala Crljivica u Imotskoj krajini.
>>> http://whc.unesco.org/en/list/1504
Dubravka - Sv. Barbara
Cista Velika - Velika i Mala Crljivica