Bilješke sa sjednica


Zapisnik
18. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća koja je održana
u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb (Velika dvorana)
u petak 3. rujna 2021. godine, od 9:30 do 13:00 sati
 
 
Na 18. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća sudjelovali su:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman, Vanja Jurilj, Ana Barbarić, Dubravka Luić-Vudrag, Dijana Machala i Ivanka Stričević (prisustvovala dijelu sjednice)
  • Marina Vinaj, predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (prisustvovala dijelu sjednice vezano uz točku 5.)
  • iz Ministarstva kulture i medija Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost; Ivana Lacković i Ivona Despot, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost

 
Predložen je sljedeći Dnevni red
 
  1. Usvajanje Dnevnog reda
  2. Plan aktivnosti vezano uz stupanje na snagu novih podzakonskih akata iz područja knjižničarstva
  3. Prijedlozi za imenovanje novih članova povjerenstava, Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za dodjelu viših zvanja u knjižničarskoj struci
  4. Dopis gradonačelnika Grada Krapine: Osvrt na Izvješće o obavljenom stručnom nadzoru u Gradskoj knjižnici Krapina
  5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  6. Razno
  1. Odluka o financiranju projekata u okviru otvorenog (privremenog) poziva na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ (skupina aktivnosti A)
  2. Tematska sjednica predstavnika Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja posvećenu problematici visokoškolskih knjižnica
  3. Potpora Ministarstva kulture i medija realizaciji Nabave lektire za učenike i stručne literature za potrebe ESF projekta kurikularne reforme (CKR II) od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja
 

AD) 1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
Dnevni red je usvojen jednoglasno.
 
AD) 2. Plan aktivnost vezano uz stupanje na snagu novih podzakonskih akata iz područja knjižničarstva
Predsjednica Hrvatskog knjižničnog vijeća (u daljnjem tekstu Vijeća) izvijestila je prisutne o svim naporima koji su poduzeti s ciljem donošenja podzakonskih akata koji proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Usprkos svim aktivnostima koje je Vijeće poduzimalo, radi više dionika u postupku usuglašavanja, dolazi do nepredviđenih odgoda objave pojedinih akata.
 
Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) je izvijestila Vijeće o pripremama koje se poduzimaju kako bi se organizacija i operacionalizacija poslovnih procesa NSK-a uskladila s novim podzakonskim aktima. Posebno je istaknula nužnost što žurnije objave Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci kako bi se na vrijeme obavile sve potrebne pripreme za sljedeći rok stručnih ispita. Također, zatražila je od Vijeća suglasnost da se pri upisu specijalnih knjižnica u službeni Upisnik knjižnica, koji vodi NSK, dopusti mogućnost matičnoj službi da u slučaju potrebe preporuči uvjetni upis uz naznaku roka do kojega se uvjeti koji nedostaju moraju zadovoljiti. Vijeće je izrazilo suglasnost s navedenim.
 
Vijeće je pozdravilo ova nastojanja koja će u velikom dijelu pridonijeti uspješnoj provedbi podzakonskih akata iz područja knjižničarstva.
 
 
AD) 3. Prijedlozi za imenovanje novih članova povjerenstava, Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci i Povjerenstva za dodjelu viših zvanja u knjižničarskoj struci
Vijeće je predložilo kandidate za Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te kandidate za Povjerenstvo za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci.
 
AD) 4. Dopis gradonačelnika Grada Krapine: Osvrt na Izvješće o obavljenom stručnom nadzoru u Gradskoj knjižnici Krapina
Vijeće je raspravljalo o dopisu gradonačelnika Grada Krapine te je zaključilo kako će se dalje očitovati nakon izvršenog upravnog nadzora u Gradskoj knjižnici Krapina.
 
AD) 5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a
Izvješće Povjerenstva je jednoglasno usvojeno za sljedeće kandidate: Igor Mladinić, Ivana Fištrek, Jasmina Kenda i  Natalija Dragoja.
 
Vijeće predlaže ministrici kulture i medija da se navedenim kandidatima dodjeli zvanja viši knjižničar.
 
AD) 6. Razno
  1. Odluka o financiranju projekata u okviru otvorenog (privremenog) poziva na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ (skupina aktivnosti A)
Cijeneći trud koji je uložen u prijavu projekata „Čitanjem do uključivog društva“, provedbu natječajne procedure u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ te u samo vrednovanje i odabir projekata, Vijeće je izrazilo zahvalnost svim dionicima natječajnog postupka na sudjelovanju.  
 
Vijeće posebno pozdravlja ulaganje u postojeće bibliobusne službe te u stvaranje osnove za širenje i osnaživanje knjižnične mreže kojoj su nositelji županijske matične knjižnice, a realizira se u suradnji sa županijama.
 
Istodobno, Vijeće izražava bojazan u odnosu na projekte koji se planiraju provoditi samo na pojedinačnom gradskom/općinskom području. Iako ne raspolaže važnim informacijama poput onih koje se odnose na to jesu li osigurane sve stručne pretpostavke za osnivanje i trajnu opstojnost bibliobusa tamo gdje nositelji projekata nisu matične narodne knjižnice, Vijeće upućuje nositelje tih projekata da ih realiziraju u suradnji s nadležnom matičnom knjižnicom i županijom, sukladno zakonskim odredbama.
 
Svjesni činjenice da ovim natječajem nisu riješene potrebe većine postojećih bibliobusnih službi za obnovom vozila, Vijeće predlaže ministrici da se založi za utvrđivanje modela financiranja kojim će se osigurati redovite, godišnje zamjene jednoga do dva dotrajala vozila kroz programsko područje Izgradnje, održavanja i opremanja ustanova kulture (investicijske potpore) u sklopu Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi ili iz koje drugog izvora.
 
S obzirom na to da su pokretne knjižnice neizostavan i važan dio knjižnične mreže, Vijeće drži da je njihov daljnji razvoj potrebno ugraditi u Nacionalni plan razvoja knjižničarstva kako bi se osigurao ujednačen razvoj djelatnosti na cijelom području Republike Hrvatske i osigurala dostupnost knjižnične građe i informacija svim njezinim građanima bez obzira na to gdje žive i rade.   
 
 
  1. Tematska sjednica predstavnika Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja posvećenu problematici visokoškolskih knjižnica
Vijeće će ustrajati na tome da se najavljeni tematski sastanak te dodatni sastanci održe kako bi se otklonile poteškoće u radu knjižnica i postigao dogovor oko njihova ujednačena razvoja.
 
 
  1. Potpora Ministarstva kulture i medija realizaciji Nabave lektire za učenike i stručne literature za potrebe ESF projekta kurikularne reforme (CKR II) od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja
Vanja Jurilj, članica HKV-a, zamolila je Vijeće da se založi i pruži punu podršku realizaciji Nabave lektire za učenike i stručne literature za potrebe ESF projekta kurikularne reforme (CKR II) od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
 
S obzirom na važnost i ulogu školskih knjižnica i u knjižničnom i u obrazovnom sustavu, kao i potrebu i želju njihova aktivnog uključivanja u projekte poticanja čitanja tijekom Godine čitanja, Vijeće predlaže Stručnom vijeću županijskih matičnih narodnih knjižnice da se izravno obrati Ministarstvu znanosti i obrazovanja s upitom o stanju realizacije najavljene Nabave lektire za učenike i stručne literature za potrebe ESF projekta kurikularne reforme (CKR II) od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac Jelušić, v. r.
 

Zapisnik
17. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća koja je održana
u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb (Velika dvorana)
u utorak 6. srpnja 2021. godine, od 9:30 do 12:40 sati
 
 
Na 17. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća sudjelovali su:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Vanja Jurilj, Ana Barbarić, Dubravka Luić-Vudrag, Ivanka Stričević i Dijana Machala
  • članica Vijeća Nada Radman ispričala se zbog nemogućnosti dolaska
  • Veronika Čelić Tica, članica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (nazočila dijelu sjednice vezano uz točku 4.)
  • iz Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje; Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost; Ivana Lacković i Ivona Despot, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost
 
Predložen je sljedeći Dnevni red
 
  1. Usvajanje Dnevnog reda
  2. Promemorija za tematsku sjednicu predstavnika Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja posvećenu problematici visokoškolskih knjižnica
  3. Izvješće o obavljenom izvanrednom stručnom nadzoru u županijskoj matičnoj narodnoj knjižnici – Gradskoj knjižnici Krapina
  4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  5. Razno:
  1. Informacija o podzakonskim aktima u postupku donošenja
  2. Izvješće o stanju narodnih i školskih knjižnica Sisačko-moslavačke županije na potresom pogođenom području
  3. Naputak za prijavljivanje nabave e-knjiga na Poziv za predlaganje  programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu
 
AD) 1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
Dnevni red je usvojen jednoglasno s tim da je točka 4. stavljena na raspravu odmah na početku.


AD) 2. Promemorija za tematsku sjednicu predstavnika Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja posvećenu problematici visokoškolskih knjižnica
Hrvatsko knjižnično vijeće (u daljnjem tekstu Vijeće) razmotrilo je i usvojilo predloženu Promemoriju koja je sastavni dio ovog Zapisnika za planiranu tematsku sjednicu.
Usvojena Promemorija stavlja naglasak na sljedeće tri točke:
 
  1. zastupljenost odredbi o visokoškolskim knjižnicama svih razina, sveučilišnim i fakultetskim, u pravnim propisima iz domene Ministarstva znanosti i obrazovanja s naglaskom na Zakon o znanosti i visokom obrazovanju
  2. strategijsko promišljanje daljnje izgradnje nacionalnoga knjižničnog sustava u domeni visokog školstva
  3. unapređivanje položaja visokoškolskih knjižničara
 
AD) 3. Izvješće o obavljenom izvanrednom stručnom nadzoru u županijskoj matičnoj narodnoj knjižnici – Gradskoj knjižnici Krapina
Vijeće je prihvatilo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te predlaže Ministarstvu kulture i medija upravni nadzor Knjižnice.
 
AD) 4. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Izvješće Povjerenstva je jednoglasno usvojeno pa se ministrici kulture i medija predlažu za dodjelu zvanja viši knjižničar: Kristina Silaj, Siniša Petković, Irena Bekić, Petra Dolanjski Harni, Silvio Lebinac, Matilda Justinić, Vesna Zobundžija, Slaven Pejić i Ranka Janus.
Za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik predlažu se: Dina Mašina Delija, Nada Topić, Jasna Kovačević, Grozdana Ribičić, Jasminka Mihaljević, Irena Kranjec i Ivan Kraljević.
 
AD) 5. Razno
  1. Informacija o podzakonskim aktima u postupku donošenja
  • Načelnica Sektora je izvijestila Vijeće o tijeku postupka javnog savjetovanja o podzakonskim aktima iz knjižničarstva koje je pokrenulo Ministarstva kulture i medija te o aktivnostima koje su u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja. Standardi za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice upućeni su Ministarstvo znanosti i obrazovanja na usvajanje.
  • Najavljena je skora objava odgovora na komentare s e-savjetovanja za Standarde za specijalne knjižnice, Standarde za digitalne knjižnice i Standarde za narodne knjižnice, nakon čega će oni biti objavljeni. Pravilnici (Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj) su u visokom stupnju usuglašenosti, odnosno čeka se suglasnost ministra znanosti i obrazovanja nakon čega će oba pravilnika biti objavljena. Prijedlog Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe je također u visokom stupnju završenosti, pred e-savjetovanjem.
 
  1. Izvješće o stanju narodnih i školskih knjižnica Sisačko-moslavačke županije na potresom pogođenom području
Voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice Sisačko-moslavačke županije Dunja Holcer je u periodu od 20. svibnja do 8. lipnja 2021. posjetila sve narodne i školske knjižnice na području pogođenom potresima 28. i 29. prosinca 2020. te izvijestila o stvarnom stanju svih knjižnica pet mjeseci nakon potresa.
Vijeće je pohvalilo napore Matične službe i priređeno Izvješće kao vrijedan dokument o svim aktivnostima koje su se provele i koje se provode kako bi se sanirale štete i stanovnicima na potresom pogođenom području osigurale knjižnične usluge.
 
  1. Naputak za prijavljivanje nabave e-knjiga na Poziv za predlaganje  programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu
Vijeće se složilo da se voditeljima županijskih matičnih službi uputi dopis s naputkom da knjižnice s područja svoje matičnosti obavijeste o načinu prijavljivanja nabave e-knjiga na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2022. godinu.
U prijavnici za Poziv nabavu e-knjiga nije potrebno prijavljivati posebno, već kao nabavu knjižne i neknjižne građe.
 
U daljnjem dijelu sjednice:
  • Vijeće je pozdravilo inicijativu da voditelji županijskih matičnih službi s knjižnicama s područja svoje nadležnosti aktivno sudjeluju u pripremi i izradi prijedloga programa na Poziv.
  • Vijeće je ukazalo na potrebu da se u godišnjim izvješćima interpretiraju prikupljeni statistički podatci uneseni u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica.
  • Vijeće je primilo na znanje Izvještaj o održanom 15. okruglom stolu o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 9. festivalu hrvatskih bibliobusa koji sadrži zaključke 15. okruglog stola.

Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac Jelušić, v. r.



 
 
Zapisnik
16. (elektroničke) sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća koja je održana
u srijedu 28. travnja 2021. godine, od 10: 30 do 13:40 sati
 
 
Na 16. elektroničkoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća sudjelovali su:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman, Vanja Jurilj, Ana Barbarić, Dubravka Luić-Vudrag, Ivanka Stričević i Dijana Machala
  • Marina Vinaj predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća na dijelu sjednice vezano uz točku 5.
  • iz Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje; Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost; Ivana Lacković, Bojana Dimitrijević i Ivona Despot, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost

 
Predložen je sljedeći Dnevni red
  1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
  2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu
  3. Podzakonski akti iz knjižničarstva u postupku donošenja
  4. Etnografski muzej Zagreb: Knjižnica Etnografskog muzeja
  5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  6. Razno
a) Prijedlog tematskog sastanka voditelja Županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice s ministricom kulture
b) Izvješće o stručnom nadzoru obavljenom u Gradskoj knjižnici Krapina
c) Izvješće Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci za ispitni rok iz prosinca 2020. g.
 
 
AD) 1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
Dnevni red je usvojen jednoglasno
 
AD) 2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu


Hrvatsko knjižnično vijeće (u daljnjem tekstu Vijeće) na online sjednici koja je održana 28. travnja 2021. godine razmotrilo je i prihvatilo Izvješće Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (u daljnjem tekstu NSK) za 2020. godinu. Iz Sadržaja Izvješća razvidno je da se pristup metodološki osuvremenio kako bi se istaknula uloga NSK kao središnje knjižnice u Republici Hrvatskoj i Sveučilišta u Zagrebu te istaknula njezina uloga u nacionalnom knjižnično-informacijskom sustavu. Istaknuta je zapažena uloga NSK u organizaciji i djelovanju u godini koja je obilježena COVID-19 pandemijom i potresima tijekom koje su uprava i djelatnici NSK održavali i razvijali korisničke usluge te obavljali redovne djelatnosti maksimalno poštujući propisane epidemiološke mjere.
 
Kako je tijekom 2020. g. Knjižnica akreditirana kao ustanova u znanosti, po dobivanju dopusnice izrađen je Pravilnik o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, usvojen 27. 10. 2020. godine te se radilo na koordinaciji izrade Strategije razvoja NSK za razdoblje 2021.– 2026. i Akcijskog plana za razdoblje 2021. – 2023. kao i Strateškog programa znanstvenih istraživanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2021. – 2025. Te aktivnosti Vijeće ocjenjuje vrlo korisnima i uspješnima te očekuje da će se pojačanom znanstvenoistraživačkom djelatnošću, NSK usmjeriti prema istraživanju i razvoju na onim područjima koja su do sada u hrvatskom knjižničarstvu bila zapostavljena.
Vijeće naglašava kako je neovisno o epidemiološkim mjerama zamjetan pad kupnje knjižnične građe - smanjena je za 41 % u odnosu na 2019. godinu. Trebalo bi osnažiti nabavu temeljnih inozemnih djela iz kulture i znanosti u tiskanom obliku unapređivanjem modela koordinirane nabave s knjižnicama svih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu kako bi se dobivena proračunska sredstva (u što spadaju i sredstva SuZ-a) racionalnije koristila te, prema mogućnostima, i povećavala.
Vladi Republike Hrvatske predlaže se prihvaćanje izvješća s obzirom na njegovu stručnu stranu te se ukazuje na potrebu povećanja sredstava za nabavu građe i upravljanje zbirkama kao i na potrebu pravičnog sudjelovanja u financiranju aktivnosti vezanih uz obrazovanje i znanost, s jedne strane, i općedruštvenih i kulturoloških zadaća, s druge strane.
Vijeće posebno pozdravlja odluku Vlade da se novoopremljen konferencijski prostor dodijeli NSK kako je arhitektonskim planom bilo predviđeno, čime bi NSK značajno pridonijela jačanju domaćih i međunarodnih znanstvenih i kulturnih veza te jačanju vlastite uloge za hrvatsku kulturu, obrazovanje, znanost i gospodarstvo.
 
Uz navedena pozitivna očitovanja, Vijeće sugerira Stručnom vijeću NSK i ravnateljici:
  • ustrajati na zaključku i preporuci da NSK nastavi rad na reorganizaciji poslovanja i upravljanja uz uporabu primjerenih radnih procesa i upravljačkih metoda
  • ustrajati na zaključku i preporuci da NSK uvede sustav za praćenje kvalitete rada i vrednovanje usluga
  • u izvješćima, kao i planovima rada NSK, razvidnije naznačiti brojčane pokazatelje iz kojih bi bilo jasnije koliki dio fonda NSK nije dostupan odnosno pretraživ preko online kataloga te koliki dio fonda NSK nije obrađen u formatu MARC 21 u sustavu Aleph 
  • brojčane pokazatelje o zapisima, barem donekle, kumulativno iskazati i prikazati u odgovarajućem odjeljku (sada 1.1 Knjižnica u brojkama) jer način prikaza broja zapisa izrađenih u jednoj godini, uz svaku pohvalu što je narastao u odnosu na prethodnu godinu, ne predstavlja cjeloviti uvid
  • umjesto skeniranih listića prirediti jasan prikaz postupka uključivanja (retrospektivnom konverzijom ili rekatalogizacijom) popisane građe u online katalog
  • zapise za inozemne knjige preuzimati kad god je to moguće putem protokola Z 39.50 i slično
  • vodstvu Odjela obrade i Odjela Bibliografsko središte sugerira se izrada plana odnosno strategije za razrješavanje zaostatka u obradi građe
  • pojačati nabavu stručne knjižničarske literature
  • posvetiti dodatnu pozornost objavljivanju znanstvenih radova djelatnika
  • grafičke prikaze trendova obogatiti s preciznijim rezultatom u postocima.
 
 
AD) 3. Podzakonski akti iz knjižničarstva u postupku donošenja
Primljeno je na znanje da su pravilnici (Pravilnik o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj) i standardi (Standardi za specijalne knjižnice, Standardi za digitalne knjižnice, Standardi za narodne knjižnice, Standardi za školske knjižnice i Standardi za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice) koji su u postupku donošenja, a proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, u visokom stupnju usuglašenosti.
 
AD) 4. Etnografski muzej Zagreb: Knjižnica Etnografskog muzeja
Vezano za dopis ravnateljice dr. sc. Goranke Horjan o sedmomjesečnom zastoju u radu Knjižnice Etnografskog muzeja radi odlaska voditeljice knjižnice mr. sc. Irena Kolbas u mirovinu, Vijeće je iskazalo zabrinutost zbog prekida rada Knjižnice i ukazalo na njezin značaj. Vijeće predlaže Ministarstvu kulture i medija da se svojim autoritetom založi kod osnivača Grada Zagreba kako bi se žurno popunilo radno mjesto voditelja knjižnice.
 
 
AD) 5. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Izvješće je jednoglasno usvojeno pa se ministrici kulture i medija predlažu za dodjelu zvanja viši knjižničar: Davorka Semenić Premec, Vinka Jelić-Balta, Zorica Antulov, Sanja Grakalić Plenković, Marina Lončar, Nika Čabrić, Lucija Dodigović, Mirna Grubanović, Lana Zrnić, Ida Gašpar, Lidija Šajatović, Ivona Milovanović i Nikica Gardijan. Za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik, predlaže se: Kristina Polak Bobić i Tamara Runjak.
 
 
AD) 6. Razno
a) Prijedlog tematskog sastanka voditelja Županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice s ministricom kulture
Vijeće je primilo na znanje Prijedlog Stručnog vijeća voditelja županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice o potrebi održavanja tematskog sastanka s ministricom kulture. Voditelji su za sastanak predložili raspravu o pojavi inicijativa za osnivanje knjižnica u okviru centara za kulturu ili njihova spajanja s drugim ustanovama, o uspostavljanju novih bibliobusnih službi i opasnosti od stihijskog razvoja knjižnične mreže, o potrebi uspostave kontinuiranog planskog financiranja obnove bibliobusnog voznog parka te o problemu nedovoljne suradnje s osnivačima škola i Ministarstvom znanosti i obrazovanja po pitanjima izgradnje i opremanja školskih knjižnica. Vijeće je pozdravilo inicijativu za rješavanje navedenih problema. Mišljenja je da sličnu analizu trebaju prirediti i kolege iz drugih vrsta knjižnica kad podzakonski akti zažive u provedbi i kad se budu bolje vidjeli mogući nedostatci novih propisa iz knjižničarstva na funkcioniranje cjelovitoga knjižničnog sustava. Vijeće će uputiti prijedloge i ostalim matičnim službama da se po toj temi očituju.
 
b) Izvješće o stručnom nadzoru obavljenom u Gradskoj knjižnici Krapina
Vijeće je raspravljalo o stručnom nadzoru nad radom Matične službe Krapinsko-zagorske županije koji su 9. travnja 2021. godine provele knjižničarska savjetnica nadležna za rad narodnih knjižnica Dunja Marije Gabriel i knjižničarska savjetnica nadležna za rad školskih knjižnica Frida Bišćan. Vijeće je prihvatilo Izvješće o stručnom nadzoru i predložilo stručni nadzor nad cjelovitim radom Gradske knjižnice Krapina.
 
c) Izvješće Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci za ispitni rok iz prosinca 2020. godine
Vijeće je prihvatilo Izvješće Povjerenstva. Za održavanje stručnih ispita za lipanjski rok predložen je i prihvaćen termin od 14. do 18. lipnja 2021. godine, ako to epidemiološka situacija u zemlji bude dopuštala.

Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac Jelušić, v. r.

 
Zapisnik
15. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane u utorak,
23. ožujka 2021. od 10:00 – 14:30 sati
 
Na 15. elektroničkoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća sudjelovali su:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman, Vanja Jurilj, Ana Barbarić, Dubravka Luić-Vudrag, Ivanka Stričević i Dijana Machala
  • Marina Vinaj predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća na dijelu sjednice vezano uz točku 8.
  • Danijela Živković predsjednica Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci Hrvatskog knjižničnog vijeća, na dijelu sjednice vezano uz točku 7.
  • iz Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje; Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost; Ivana Lacković i Bojana Dimitrijević, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
DNEVNI RED
  1. Usvajanje Dnevnog reda
  2. Standard za narodne knjižnice u RH – izmjene i dopune, hitno postupanje
  3. Sveučilišna knjižnica Rijeka: Napredovanje knjižničara u visokoškolskom sustavu RH i primjena Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2021. godinu u vezi zapošljavanja – dopis
  4. Matična služba za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije: Odluka o spajanju Gradske knjižnice i čitaonice Ilok i Muzeja grada Iloka – traži se mišljenje
  5. Izvješće o provedenom ispitnom roku – lipanj 2020.
  6. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  7. Imenovanje predstavnika knjižničarske zajednice koji bi sudjelovao u radu i pomogao na pripremi i doradi novog modela otkupa knjiga koji bi se počeo provoditi od sljedeće 2022. godine
  8. Razno:
  1. Po Planu rada HKV-a je bilo predviđeno u prvom tromjesječju organizirati raspravu o položaju školskih knjižnica u odnosu na legislativnu osnovu i nadležnosti MKM I MZO
  2. Završeno e-savjetovanje o Pravilniku o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  3. Otvoren Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac.
 
AD) 1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice 
Dnevni red jednoglasno je usvojen uz izmjene te glasi:
  1. Usvajanje Dnevnog reda
  2. Standard za narodne knjižnice u RH – izmjene i dopune, hitno postupanje
  3. Sveučilišna knjižnica Rijeka: Napredovanje knjižničara u visokoškolskom sustavu RH i primjena Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2021. godinu u vezi zapošljavanja – dopis
  4. Matična služba za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije: Odluka o spajanju Gradske knjižnice i čitaonice Ilok i Muzeja grada Iloka – traži se mišljenje
  5. Rad Gradske knjižnice Krapina i županijske matične službe za narodne i školske knjižnice Krapinsko-zagorske županije - dopis – traži se hitno rješenje
  6. Izvješće o provedenom ispitnom roku – lipanj 2020.
  7. Rasprava o odgodi stručnih ispita na zahtjev D. Živković, predsjednice Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
  8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  9. Imenovanje predstavnika knjižničarske zajednice koji bi sudjelovao u radu i pomogao na pripremi i doradi novog modela otkupa knjiga koji bi se počeo provoditi od sljedeće 2022. godine
  10. Razno:
  1. Po Planu rada HKV-a je bilo predviđeno u prvom tromjesječju organizirati raspravu o položaju školskih knjižnica u odnosu na legislativnu osnovu i nadležnosti MKM I MZO
  2. Završeno e-savjetovanje o Pravilniku o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  3. Otvoren Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac.
 
AD) 2. Standard za narodne knjižnice u RH – izmjene i dopune, hitno postupanje
Izmjene i dopune Nacrta prijedloga Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj vezane uz pokretne knjižnice – bibliobuse Vijeće je jednoglasno usvojilo.
 
AD) 3. Sveučilišna knjižnica Rijeka: Napredovanje knjižničara u visokoškolskom sustavu RH i primjena Zakona o izvršavanju državnog proračuna RH za 2021. godinu u vezi zapošljavanja
Informacije i problematiku iz dopisa Sveučilišne knjižnice Rijeka o neprimjerenosti tretmana sveučilišnih i visokoškolskih knjižnica od strane osnivača, Vijeće je uzelo na znanje i razmotrilo. Zaključilo je da problem treba riješiti sistemski u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja.

AD) 4. Matična služba za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije: Odluka o spajanju Gradske knjižnice i čitaonice Ilok i Muzeja grada Iloka – traži se mišljenje
Vijeće je razmotrilo problem te zaključilo da podržava i prihvaća Izvješće Matične službe za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije i razloge protiv odluke o spajanju koje Matična služba iznosi te prosljeđuje izvješće Ministarstvu kulture i medija na dalje postupanje.
 
AD) 5. Rad Gradske knjižnice Krapina i županijske Matične službe za narodne i školske knjižnice Krapinsko-zagorske županije - dopis, traži se rješenje hitno
Vijeće je razmotrilo problem nepostojanja uvjeta za obavljanje matične djelatnosti u Gradskoj knjižnici Krapina, iznesen u dopisu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo od 1. ožujka 2021.
 
Glede prijedloga da matičnu djelatnost u Krapinsko-zagorskoj županiji privremeno obnaša Matična služba Knjižnica grada Zagreba, Vijeće je zatražilo žurno očitovanje (u roku od 8 dana) Gradske knjižnice Krapina o roku u kojem planira uspostaviti funkcioniranje Matične službe. Vijeće će tražiti i mišljenje/suglasnost KGZ u slučaju da KGZ može preuzeti obavljanje matične djelatnosti u Krapinsko-zagorskoj županiji na rok od 6 mjeseci.
 
Sljedeća sjednica Vijeća bi se trebala održati u najkraćem roku radi donošenja prijedloga konačne odluke po ovom pitanju. U skladu s daljnjim razvojem okolnosti, Vijeće može predložiti trajno prebacivanje Matične službe Krapinsko-zagorske županije na drugu ustanovu.
 
AD) 6. Izvješće o provedenom ispitnom roku – lipanj 2020.
Izvješće je prihvaćeno s jednim suzdržanim glasom.
 
AD) 7. Rasprava o odgodi stručnih ispita na zahtjev Danijele Živković, predsjednice Povjerenstva za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci
 
Vijeće nije prihvatilo prijedlog D. Živković da se, ako epidemiološke mjere ostanu u sadašnjim okvirima, stručni ispiti još jednom odgode ili održe online.
 
Vijeće je zaključilo da će se stručni ispiti održati od 29.3. do 1.4. u grupama od 16 do 21 osobe temeljem objašnjenja glavne ravnateljice NSK koja je ustvrdila da se u prostoru NSK može osigurati održavanje ispita uz poštivanje svih sigurnosnih protuepidemijskih mjera koje NSK i inače provodi.
NSK će omogućiti korištenje odgovarajućih dvorana i prostora. Opći dio će se održati pismeno, a stručni dio pismeno i usmeno kao i do sada. Ukoliko pristupnici ne budu u mogućnosti doći, prijave ostaju važeće za sljedeći ispitni rok, lipanjski rok.
 
AD) 8. Izvješće Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Za dodjelu zvanja viši knjižničar predlažu se: Neda Adamović, lana šuster, Marina Mayer, Nataša Daničić, Ivana Ljubić, Ana Škvarić.
Za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik predlaže se: Snježana Dimzov.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo.
 
AD) 9. Imenovanje predstavnika knjižničarske zajednice koji bi sudjelovao u radu i pomogao na pripremi i doradi novog modela otkupa knjiga koji bi se počeo provoditi od sljedeće 2022. godine
Za predstavnika knjižničarske zajednice koji bi sudjelovao na pripremi i doradi novog modela otkupa knjiga, Vijeće je predložilo Jasnu Kovačević, voditeljicu Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba.
 
AD) 10. Razno

a) Po Planu rada HKV-a, bilo je predviđeno u prvom tromjesečju organizirati raspravu o položaju školskih knjižnica u odnosu na legislativnu osnovu i nadležnosti Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja
Za pripremu promemorije bila je zadužena V. Jurilj čiji je prijedlog Vijeće razmotrilo posebno se osvrnuvši na probleme vezane uz nedosljedno poštivanje Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti kao lex specialisa te pripadajućih mu podzakonskih akata kojima je stvorena dobra osnova za razvoj školskog knjižničarstva.

Vijeće je istaknulo da je za uspješno rješavanje ove problematike nužno potrebno ojačati suradnju između Ministarstva kulture i medija, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje te Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kako bi se na redovitim sastancima razmjenjivale informacije i usuglašavale aktivnosti.

Zaključeno je da se priređena promemorija doradi te proslijedi Ministarstvu kulture i medija na daljnje postupanje.

b) Završeno e-savjetovanje o Pravilniku o matičnoj djelatnosti i sustavu matičnih knjižnica u Republici Hrvatskoj i Pravilniku o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Vijeće je razmotrilo tematske skupine pristiglih primjedbi na oba pravilnika i ustanovilo da je najviše primjedbi vezano uz stjecanje viših zvanja, načine zapošljavanja, polaganje stručnih ispita iz knjižničarstva te Mjerila za stjecanje viših stručnih zvanja. Razmotreni su osnovni problemi i moguća rješenja.
 
c) Otvoren Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac.
 
Vijeće je obaviješteno da je otvoren Dječji odjel Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak.
 
d) Vijeće je primilo na znanje da je Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku otvorio knjižnicu.
 
Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
 

Zapisnik
14. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u utorak, 12. siječnja 2021. od 10:00 – 14:00 sati
 
Na 14. elektroničkoj sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća sudjelovali su:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman, Vanja Jurilj, Ana Barbarić, Dubravka Luić-Vudrag, Ivanka Stričević i Dijana Machala
  • predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj na dijelu sjednice vezano uz točku 6.
Dunja Holcer, voditeljica Matične službe za narodne i školske knjižnice u Sisačko-moslavačkoj županiji i Sofija Klarin Zadravec, pomoćnica za djelatnost nacionalne knjižnice Republike Hrvatske, NSK u Zagrebu na dijelu sjednice vezano uz točku 2.
  • iz Ministarstva kulture i medija Anuška Deranja Crnokić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za arhive, knjižnice i muzeje na dijelu sjednice; Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost; Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak pun kulture i koordinatorica Nacionalne strategije poticanja čitanja vezano uz 4. točku; Ivana Lacković  i Bojana Dimitrijević, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
  1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
  2. Potresom oštećene i razorene knjižnice na području Sisačko-moslavačke županije
  3. Izvještaj o radu Vijeća za 2020. godinu i prijedlog plana rada za 2021.
  4. 2021. godina – Godina čitanja
  5. Monografije iz knjižničarstva – mišljenje
  6. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  7. Razno
 
AD) 1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice 
Dnevni red jednoglasno je usvojen uz izmjene na način da je točka 4. 2021. godina – Godina čitanja razmatrana kao točka 2. zbog unaprijed prihvaćenih obveza Maje Zrnčić. Stoga je prihvaćen novi raspored:
  1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
  2. 2021. godina – Godina čitanja
  3. Potresom oštećene i razorene knjižnice na području Sisačko-moslavačke županije
  4. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  5. Izvještaj o radu Vijeća za 2020. godinu i prijedlog plana rada za 2021.
  6. Monografije iz knjižničarstva – mišljenje
  7. Razno
 
AD) 2.  2021. godina – Godina čitanja 
 
Maja Zrnčić je izvijestila Vijeće o planovima, programima i akcijama vezano uz provedbu Nacionalne strategije poticanja čitanja kao i o učinjenom u protekloj godini i planiranom za 2021. godinu. Pri tome je izdvojila pripreme četiriju slikovnica za različite dječje uzraste koje će se distribuirati u suradnji s Ministarstvom zdravstva preko pedijatrijskih ordinacija. Tijekom Godine čitanja osmislit će se i provoditi nove aktivnosti kao što su dodjela nagrada za najbolju knjižaru, natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i dr.
Vijeće je zahvalilo na obavijesti i zaključilo da je korisno koordinirati sve aktivnosti kako bi se knjižnice koje već provode slične programe što kvalitetnije uključile u planirane aktivnosti.
Ivanka Stričević je obavijestila o aktivnostima NSK kojima je cilj uključiti što veći broj knjižnica u program Godine čitanja, prikupiti njihove prijedloge i predložiti najkvalitetnije.
 
AD) 3. Potresom oštećene i razorene knjižnice na području Sisačko-moslavačke županije
Dunja Holcer je izvijestila o stanju knjižnica nakon razornog potresa. Predstavila je prikupljene podatke o stanju knjižnica i knjižničnih zgrada na potresom pogođenom području te planove za evakuaciju i smještaj fonda tamo gdje je to potrebno i moguće. Naglašeno je da je to evidencija stanja do 12. 1. 2021. budući da zbog stalnog podrhtavanja tla nastaju nova oštećenja. Naglašeno je da zavičajne zbirke posjeduju pored vrijednih knjiga i vrijedna umjetnička djela čija se evakuacija također mora planirati.
Dogovoreno je da, za sve knjižnice s potresom pogođenih područja, Matična služba uputi dopis Ministarstvu kulture i medija s molbom za odgodu podnošenja završnih izvještaja za programe financirane putem Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2020. godinu i molbu za odgodu izrade obvezne godišnje statistike.
 
AD) 4. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Za zvanje višega knjižničara predlažu se: Alma Lušetić, Annemari Štimac, Vjeruška Štivić, Andrea Šušnjar i Snježana Berak.
Za zvanje knjižničarskoga savjetnika predlažu se Tihomir Marojević i Mirta Matošić.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo.
 
AD) 5. Izvještaj o radu Vijeća za 2020. godinu i Prijedlog plana rada za 2021.
a) Predsjednica Vijeća je priredila i prethodno dostavila svim članicama Vijeća pregled zaključaka sjednica HKV-a u 2020. godini.
Zaključeno je da dio odluka nije bilo moguće provesti zbog epidemioloških mjera kao i zbog kašnjenja s donošenjem preostala tri pravilnika i svih standarda koji proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.
b) Prijedlog plana rada Vijeća za 2021. godinu Vijeće je jednoglasno prihvatilo. Za očekivati je da će se tijekom 2021. godine, nakon što se zaključe aktivnosti oko usvajanja podzakonskih akata, pažnja Vijeća usmjeri na organizaciju tematskih sjednica (na primjer, o položaju i razvojnim mogućnostima školskih i visokoškolskih knjižnica te  računalnih knjižničnih programa i komunikacije među njima).
 
AD) 6. Monografije iz knjižničarstva – mišljenje
Vijeće je jednoglasno podržalo objavljivanje svih triju predloženih monografija:
  • S. Krasić, Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1464.)
  • Nova zgrada, nova knjižnica 
  • 150 godina Narodne imotske čitaonice
 
AD) 7. Razno
Zaključeno je da bi se odgođeni stručni ispiti, ako se steknu uvjeti, mogli održati u ožujku 2021. godine.
 
Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
 
ZAPISNIK
13. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća održane

u četvrtak, 26. studenoga 2020. od 9:00-16:00 sati,
petak, 27. studenoga 2020. od 9:00-16:00 sati,
srijeda, 2. prosinca 2020. od 10:00-16:00 sati,
ponedjeljak, 7. prosinca 2020. od 9:00-14:00 sati i
utorak. 8. prosinca 2020. od 9:00-14:00 sati
 
 
Na 13. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica; Nada Radman i Vanja Jurilj predstavnice Ministarstva kulture i medija; Dubravka Luić-Vudrag, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja; Ana Barbarić, Rektorski zbor Republike Hrvatske; Ivanka Stričević, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; Dijana Machala, Hrvatsko knjižničarsko društvo
  • iz Ministarstva kulture i medija Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost; Ivana Lacković i Bojana Dimitrijević, Služba za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
  • Marina Vinaj, Povjerenstvo za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
  2. Razmatranje programa pristiglih na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu
  3. Izvješće predsjednice Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci dr. sc. Marine Vinaj
  4. Odlaganje provedbe stručnih ispita u prosinačkom ispitnom roku
  5. Razno
 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen. Zbog iznimno opsežne 2. točke dnevnoga reda, dogovoreno je da 13. sjednica Vijeća traje pet dana.
Nadalje, dogovoreno je da se točka 3. raspravi u četvrtak, 26. studenoga 2020.
 
2. Razmatranje programa pristiglih na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu
Prijedloge programa pristiglih na Poziv članice Vijeća vrednovale su prema utvrđenim kriterijima, odnosno smjernicama za vrednovanje knjižničnih programa:
  • pozitivna ocjena izvršenja programa za prethodnu godinu vezano uz sve podmirene obveze prema Ministarstvu kulture
  • posebnost županijskih matičnih knjižnica koje su, na temelju Zakona o knjižnicama i Pravilnika o matičnoj djelatnosti, nositelji i pokretači knjižnične djelatnosti u područjima svoje matičnosti
  • broj stanovnika određenoga područja na kojemu djeluje knjižnica
  • broj članova knjižnice
  • broj knjiga u fondu pojedine knjižnice
  • obrtaj fonda knjižnice (broj posudbi u knjižnici i izvan knjižnice)
  • broj virtualnih posjeta knjižnici
  • usklađenost sa Standardima za narodne knjižnice
  • proširenje djelatnosti
  • osamostaljenje
  • pokretanje pozitivnih promjena u knjižničarstvu
  • zapaženo djelovanje u lokalnoj zajednici
  • inicijalna sredstva novim, tek osnovanim knjižnicama
  • dodatna sredstva knjižnicama koje imaju bibliobusnu službu.
Dodatne smjernice za vrednovanje akcija i manifestacija te razvojnih programa u knjižničnoj djelatnosti:
  • inovativnost ponuđenoga programa
  • kontinuitet programa
  • dobivene nagrade ili priznanja
  • poticanje društvene inkluzije
  • važnost i potencijal za doprinos razvoju knjižnične djelatnosti
  • kvaliteta dosadašnjega rada, uspjesi i iskustvo u provođenju programa.
 
Pri ocjenjivanju programa Vijeće je analiziralo i u obzir uzelo statističke podatke o poslovanju narodnih knjižnica u 2019. godini koje prikuplja Hrvatski zavod za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Vijeće je također razmatralo troškovnike predočene u dokumentaciji uz prijavnice te je uzimalo u obzir koji su prihvatljivi, a koji neprihvatljivi troškovi, kao i participaciju osnivača te suradničkih ustanova i udruga u troškovima programa.
Na temelju Poziva za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu Vijeće je predložilo financiranje 365 programa pristiglih na Poziv za programsko područje Knjižnična djelatnost u ukupnom iznosu od 17,279.200,00 kn.
  • Za potprogramsko područje Nabava knjižne i neknjižne građe na Poziv je pristiglo ukupno 237 prijava. Vijeće je predložilo sufinanciranje 227 programa u iznosu od 16,119.500,00,00 kn.
  • Za potprogramsko područje Akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti pristiglo je 127 prijava. Vijeće je predložilo sufinanciranje 108 programa u iznosu od 566.700,00 kn.
  • Za potprogramsko područje Razvojni programi u knjižničnoj djelatnosti pristiglo je ukupno 36 prijava. Vijeće je predložilo sufinanciranje 30 programa u iznosu od 593.000,00 kn.

U raspravi se posebno izdvojilo:
- da je velik broj knjižnica dostavio prijavnicu za program koji po svome sadržaju ne odgovara naznačenoj potprogramskoj djelatnosti tj. umjesto na Akcije i manifestacije u knjižničnoj djelatnosti program je prijavljen na Razvojne programe u knjižničnoj djelatnosti ili obrnuto. Ovu je godinu Vijeće imalo mogućnost prebacivanja prijavnica iz jedne potprogramske djelatnosti u drugu unutar programskoga područja Knjižnične djelatnosti, ali je potrebno prijavitelje potaknuti da sami ispravno odrede koji programi pripadaju akcijama i manifestacijama, a koji u skupinu razvojnih. Primjerice, svi skupovi iz područja knjižničarstva pripadaju razvojnim programima (radionice, seminari i stručno usavršavanje knjižničara).

- da u potprogramskome području Nabave knjižne i neknjižne građe prijavnicu nije poslalo nekoliko knjižnica čiji je program nabave redovno financiran proteklih godina. Vijeće i Stručna služba Ministarstva nemaju informaciju jesu li tomu razlog tehnički problemi prilikom ispunjavanja e-prijavnica ili je riječ o nekome drugom problemu zbog kojih se pojedina knjižnica nije prijavila. Radi se o knjižnicama u Krapini, Hrvatskoj Kostajnici, Lepoglavi. Naknadna prijava u sustav, nakon zatvaranja Poziva, nije nažalost bila moguća.
 
Nakon rasprave koja je uslijedila Vijeće je donijelo zaključke:
  • Organizirati sastanak s Ruksakom (punim) kulture kako bi Vijeću predstavili svoj rad. U skladu s tim obavijestiti knjižnice da postoje i drugi natječaji MKM na koje se neki programi mogu prijaviti te s umjetnicima dogovoriti modaliteti suradnje, a s naglaskom na to da jedan program može biti održan u više knjižnica.
  • Uočeno je da su neki programi idejno dobro zamišljeni, ali obrazloženje traženih sredstava nije odgovarajuće, npr. kod nekih partnerskih programa nije iskazano sudjelovanje partnera u financiranju i slično. Vijeće predlaže da se za sljedeće godine provede dodatna edukacija prijavitelja u suradnji sa županijskim matičnim službama i Hrvatskim zavodom za knjižničarstvo.
  • Vijeće predlaže organizaciju webinara vezano za pripreme prijava na javni poziv.
  • Uočeno je da se knjižnice na javni natječaj prijavljuju bez uvida u programe drugih knjižnica iz iste županije što ima za posljedicu ponavljanje istovrsnih programa. Vijeće predlaže da se kod prijavljivanja na javni poziv iduće godine matične službe uključe u proces prijavljivanja kako bi se postigao viši stupanj dogovaranja i usklađivanja onih programa koji se mogu provoditi u više knjižnica.
  • Primijećeno je da nedostaje suradnja među knjižnicama pa Vijeće smatra da je potrebno poraditi na poticanju suradnje.
  • Veće grupacije mogu bolje koordinirati svoje prijave, npr. NSK, KGZ; HKD, HUŠK, pri čemu bi njihova stručna tijela trebala imati veću ulogu u pripremi prijava.
  • Primijećeno je da je dosta skupova u knjižničarstvu na kojima se može čuti o inovativnim uslugama. Predlaže se povezivanje takvih tematskih skupova.
  • Potrebno je sugerirati objedinjavanje Programa TEDEX, potaknuti knjižnice koje sada taj program provode (na primjer, Koprivnica, Bjelovar) da prirede smjernice za rad kako bi se i druge knjižnice mogle priključiti.
  • Primijećeno je da bi programe koji se provode međuinstitucionalnom suradnjom trebali  financirati svi sudionici, ne samo knjižnice.
  • Zaključeno je da i dalje treba poticati razvojne programe u knjižničnoj djelatnosti.
  • Preporuča se da vidljivi rezultati stručnih skupova budu pretočeni u prijedloge istraživačkih projekata na zadanu temu jer bi se time povezala i potaknula struka na suradnju s akademskom zajednicom idrugimzainteresiranim dionicima.
 
3. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Predlažu se za dodjelu zvanja više knjižničarke Mirjana Kotromanović i Marjana Janeš-Žulj, a za dodjelu zvanja knjižničarske savjetnice Marina Maruna.
 
4. Razno
Vijeće je donijelo zaključke:
  1. Potrebno je ojačati NSK tehnički i kadrovski te sagledati na koji način ojačati infrastrukturu u središnjoj knjižnici koja bi služila svim knjižnicama u RH, poglavito vezano uz razvoj tehničke i logističke podrške za online sastanke i konferencije
  2. Privremeno odgađanje polaganja stručnih ispita.
Odlučeno je da se temeljem zaključka Vijeća pošalje obavijest Ispitnom povjerenstvu za polaganje stručnih ispita u knjižničarskoj struci, vezano uz okolnosti pandemije i odgađanja prosinačkog roka. Svim je prijavljenim kandidatima potrebno poslati potvrdu da su prijavljeni na stručni ispit koji će se održati kad se steknu uvjeti za polaganje propisani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, a najkasnije do kraja prvog tromjesečja 2021. godine.
 
Zapisnik sastavljen u Službi za arhivsku i knjižničnu djelatnost.
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.

ZAPISNIK
12. elektroničke sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
u utorak, 3. studenog 2020. godine

 
U radu sjednice sudjelovali su članice Vijeća: Tatjana Aparac-Jelušić, Nada Radman, Ivanka Stričević, Dijana Machala, Ana Barbarić i Vanja Jurilj,  Dubravka Luić-Vudrag, iz Ministarstva kulture i medija državni tajnik Ivica Poljičak, načelnica Sektora za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost Jelena Glavić-Perčin te iz Službe za arhivsku i knjižničnu djelatnost više stručne savjetnice Ivana Lacković i Bojana Dimitrijević
Za sjednicu je predložen sljedeći:
 
DNEVNI RED 
 
Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
Usvajanje standarda za narodne; školske; visokoškolske; sveučilišne i znanstvene; specijalne i digitalne knjižnice nakon nomotehničke obrade
Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019.
Pregled zaključaka prethodnih sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Razno

Mišljenje o dopisu iz Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru – problem stručnog zapošljavanja u školskim knjižnicama- zbog različitog tumačenja odnosno greške u objavljenoj tablici 
Ad 1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red je dopunjen pod točkom Razno: Dopis pročelnice Marijane Tomić, Odjel informacijskih znanosti, Sveučilište u Zadru vezano za zapošljavanje u školskim knjižnicama i jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2. Usvajanje standarda za narodne; školske; visokoškolske; sveučilišne i znanstvene; specijalne i digitalne knjižnice nakon nomotehničke obrade
Predsjednica Vijeća izvijestila da je u protekla tri tjedna, zajedno sa stručnim službama Ministarstva kulture i medija, Sektorom za arhivsku, knjižničnu i muzejsku djelatnost i Službom za normativne i upravno-pravne poslove, radila na nomotehničkoj obradi prijedloga standarda. Pojasnila je da se u svih pet prijedloga standarda u najvećoj mogućoj mjeri radilo na ujednačavanju pristupa, strukture, teksta, namjene, vrste, stavljanja članka i stavaka, dodavanja nadnaslova te da se nije zadiralo o sadržaj predloženih standarda.
Vijeće je svaki pojedini prijedlog standarda temeljito raspravilo, a u raspravi je usuglašeno da se učine manje izmjene te da se očekuje da će tijekom e-savjetovanja stručna zajednica iskazati svoje mišljenje i eventualne prijedloge za poboljšanje tekstova standarda. 
 
Ad. 3. Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019.
Prihvaćeno je Izvješće Povjerenstva za stručne ispite o provedenom ispitnom roku – prosinac 2019. godine.

Ad 4. Pregled zaključaka prethodnih sjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Zbog prekoračenja vremena, zaključeno je da se o ovoj točki raspravi na početku sljedeće sjednice.

Ad 5. Razno
Mišljenje o dopisu iz Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta u Zadru – problem stručnog zapošljavanja u školskim knjižnicama- zbog različitog tumačenja odnosno greške u objavljenoj tabliciPod točkom Razno raspravljalo se o dopisu Odjela za informacijske znanosti, Sveučilišta  u Zadru koji je Vijeću uputila njegova pročelnica izv. prof. dr.sc. Marijana Tomić, a kojim ukazuje na problem zapošljavanja knjižničara u školskim knjižnicama koji proizlazi iz različitog tumačenja Tablice f) Stručni suradnik – knjižničar iz čl. 29. Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i suradnika u osnovnoj školi, odnosno pogreške u toj tablici vezano uz postignuta zvanja.
Uočeno je da se nije vodilo računa o temeljnim sadržajima iz knjižničarstva koji su propisani Pravilnikom u uvjetima i načinima stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, a stjecanje kojih se utvrđuje temeljem Dodatka diplomi. Raznolikost nazivlja u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti posljedica je oblikovanja novih studijskih programa kojima se nastoje pratiti promjene u digitalnom okruženju te pripremiti knjižničare koji rade u školskim knjižnicama da prošire ponudu knjižničnih usluga in situ i online te da osiguravaju uvjete za kreativan, skupni i projektni rad učenika i nastavnika u školama.
U samoj Tablici f) nije točno navedeno da se na osnovi studijskog programa iz Informacijske znanosti - smjer: Bibliotekarstvo stječe akademski naziv magistar bibliotekarstva i magistar knjižničarstva, nego samo magistar bibliotekarstva. U drugom retku uz naziv studijskog programa iz informacijskih znanosti nepotrebno je dodan smjer - knjižničarstvo jer se akademski nazivi navedeni u trećem stupcu ne mogu steći na takvom programu, nego na programu iz informacijskih znanosti (magistar informacijski znanosti, magistar informatologije, magistar informatologije i informacijske tehnologije i magistar knjižničarstva). U tablici se navodi i studijski program iz informacijskih znanosti na sveučilišnom dodiplomskom studiju, što nikako ne može biti prihvatljivo za stručno zvanje školskog knjižničara  - suradnika u nastavi jer nije predviđeno za rad u školskim knjižnicama. Naposljetku, navode se dva studijska programa, Hrvatski jezik i književnost: smjer knjižničarski i Kulturologija: smjer knjižničarstvo, koja nisu u polju informacijskih i komunikacijskih znanosti, a vode prema raznolikom nazivlju s naglaskom na temeljnom studiju.
Dopis je primljen na znanje te je zaključeno da se Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputi dopis i ukaže na nužnost ispravljanja navedene tablice o zanimanjima uz potrebno obrazloženje nastalog problema.

Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća

Tatjana Aparac Jelušić, v. r.
 
 

ZAPISNIK
11. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture i medija, Runjaninova 2, Zagreb
u srijedu, 30. rujna 2020. (11-16 sati)
 
Na 11. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj, predstavnice Ministarstva kulture i medija; Dubravka Luić-Vudrag, predstavnica Ministarstva znanosti i obrazovanja; Ana Barbarić, predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, Ivanka Stričević, predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Dijana Machala, predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva
  • iz Ministarstva kulture i medija državni tajnik Ivica Poljičak, Jelena Glavić-Perčin, načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost i Katarina Brkljačić-Netopil, stručna savjetnica.
  • Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
  1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
  2. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, nakon nomotehničke obrade
  3. Mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture i medija o knjižnici Saponia d.d. Osijek, Prijedlog Odluke o zatvaranju knjižnice - odgovor
  4. Umrežavanje knjižnica na području županije; problematiziranje zadaća matične djelatnosti - Dopis ravnatelja Gradske knjižnice Rijeka i voditeljice Županijske  matične službe Primorsko-goranske županije
  5. Mišljenje o utvrđenim nezadovoljavajućim uvjetima za preseljenje Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  6. Izvješća o obavljenom stručnom nadzoru u Dubrovačkim knjižnicama i knjižnicama Sveučilišta u Dubrovniku - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
  7. Provođenje stručnog nadzora u knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu - prijedlog za raspravu
  8. Bibliometrijske usluge - izdavanje bibliometrijskih potvrda od strane knjižnica javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova - Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu  - prijedlog
  9. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  10. Razno
    1. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu - sastanak predsjednika kulturnih vijeća u Ministarstvu kulture i medija
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 
  1. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci (u daljnjem tekstu Pravilnik), nakon nomotehničke obrade
Raspravom je usuglašeno da se Pravilnikom regulira stjecanje zvanja u knjižničnoj struci, ali ne i natječajne odredbe pri zapošljavanju knjižničnih djelatnika jer Pravilnikom ne mogu biti propisani uvjeti zapošljavanja. Rješavanje tih odredbi potrebno je regulirati natječajnim odredbama pojedine knjižnične ustanove koja raspisuje natječaj za zapošljavanje.
U raspravi je ukazano na potrebu dodatnog pravnog tumačenja odredbe čl. 4. stavak 2. i 3. Pravilnika radi postupanja knjižnica prilikom raspisivanja natječaja. Također je ukazano na potrebu ujednačavanja terminologije, izbjegavanje ponavljanja i nekoliko manjih tipografskih pogrešaka. Nakon rasprave, Nacrt prijedloga Pravilnika je prihvaćen, uz jedno izdvojeno mišljenje, uz napomenu da se o ukazanom obavijesti Sektor za normativne i upravno-pravne poslove kako bi se tekst dodatno nomotehnički doradio.
 
  1. Mišljenje Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture i medija o knjižnici Saponia d.d. Osijek, Prijedlog Odluke o zatvaranju knjižnice – odgovor
Ministarstvo kulture i medija zaprimilo je prijedlog odluke „Saponie“ d.d. da se zatvori knjižnica tvrtke zbog prestanka potrebe za knjižničnom djelatnosti. Odluka je sadržavala djelomično izmijenjeni Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji tvrtke te prijedloge zbrinjavanja knjižnične građe koju je izdala Razvojna matična služba visokoškolske i specijalne knjižnice nakon provedenog stručnog nadzora od strane dr. sc. Svjetlane Mokriš i Marjane Špoljarić-Kizivat.  
Vijeće je zaključilo da je suglasno s prijedlogom o zatvaranju knjižnice s obzirom na to da ne postoje pravne prepreke te da će knjižnična građa biti zbrinuta djelomično u skladu s preporukama Matične službe.
 
  1. Umrežavanje knjižnica na području županije; problematiziranje zadaća matične djelatnosti – Dopis ravnatelja Gradske knjižnice Rijeka i voditeljice Županijske matične službe Primorsko-goranske županije
U dopisu koji je Gradska knjižnica Rijeka, koja obnaša i matičnu djelatnost za narodne i školske knjižnice na području Primorsko-goranske županije, uputila Hrvatskom knjižničnom vijeću i Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, pojašnjene su okolnosti oko provođenja projekta umrežavanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije koji ta Županija financira, a provodi GK Rijeka kao matična knjižnica za Županiju.
Vijeće je zaključilo, uz jedno izdvojeno mišljenje, da je dopis stručno argumentiran te je podržalo pristup i provedbu projekta umrežavanja narodnih i školskih knjižnica Primorsko-goranske županije u županijski knjižnični sustav, uz jasno postavljanje uvjeta financiranja na način da se predvidi trajna održivost sustava.
 
  1. Mišljenje o utvrđenim nezadovoljavajućim uvjetima za preseljenje Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nakon Odluke Instituta za migracije i narodnosti u lipnju o. g. o preseljenju Knjižnice Instituta za migracije i narodnosti u novi poslovni prostor Instituta u Hvarskoj 1, savjetnica za visokoškolske i specijalne knjižnice iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori, provela je stručni nadzor nad provođenjem te odluke. Stručno mišljenje Nacionalne i sveučilišne knjižnice, s naglaskom na loše uvjete na novoj lokaciji, doneseno je nakon stručnog uvida.
Vijeće će donijeti konačan zaključak nakon završetka postupanja, po zaprimanju cjelovitog izvještaja dopunjenog opisom stanja i pohrane knjižnične građe, preporukama za budući razvoj knjižnice te zaštitu i očuvanje knjižnične građe.
 
  1. Izvješća o obavljenom stručnom nadzoru u Dubrovačkim knjižnicama i knjižnicama Sveučilišta u Dubrovniku – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zaprimljen je izvještaj matičnih službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice o uvjetima rada Dubrovačkih knjižnica i knjižnica Sveučilišta u Dubrovniku u kojemu su detaljno izneseni problemi vezani za djelatnost, zaostajanje u obradi građe, neadekvatni i nedostatni prostori za smještaj knjižnične građe i rad stručnog osoblja.
Vijeće prihvaća preporuke matičnih službi i predlaže održavanje sastanka s ministricom kulture i medija na temu Dubrovačkih knjižnica i knjižnice Sveučilišta u Dubrovniku kako bi se potaknule aktivnosti za stvaranje odgovarajući uvjeta za rad tih knjižnica.
 
  1. Provođenje stručnog nadzora u knjižnicama – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – prijedlog za raspravu
Praksa pokazuje da pri provođenju zakonske obveze stručnog nadzora postoje različita očekivanja voditelja/ravnatelja/djelatnika knjižnica i nerazumijevanje zakonskih i podzakonskih akata, što često dovodi do neutemeljenih interpretacija  zadaća matičnih službi i otežavanja njihova rada.
Vijeće predlaže da Ministarstvo kulture i medija, nakon što se usvoji novi Pravilnik o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj, pošalje obavijest osnivačima knjižnica kako bi ih se upoznalo sa sustavom matičnosti i nadležnošću matičnih knjižnica te uputilo na suradnju osnivača i matičnih knjižnica radi osiguranja uvjeta za  kvalitetan rad i razvoj knjižnica. Također se predlaže da matične službe objave svoje godišnje planove redovitih stručnih nadzora na mrežnim stranicama matičnih knjižnica i na www.nsk.matična.hr.
 
  1. Bibliometrijske usluge - izdavanje bibliometrijskih potvrda od strane knjižnica javnih visokoškolskih i znanstvenih ustanova – Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu – prijedlog
Nacionalna i sveučilišna knjižnica zaprima prevelik broj zahtjeva za izdavanje bibliometrijskih potvrda koje nije u stanju žurno obraditi uz tvrdnju pristupnika da  prilikom izbora u znanstvena zvanja pojedini odbori, povjerenstva za izbor u zvanja ili pojedini članovi, ne prihvaćaju bibliometrijske potvrde drugih sveučilišnih knjižnica makar se zna da su sve javne knjižnice, koje su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, dužne izdavati potvrde. Stoga je uputila Nacionalnom vijeću za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj dopis s opisom problema i zamolbom da Vijeće utvrdi razloge za takvo postupanje članova povjerenstava i matičnih odbora.
Vijeće upućuje Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj da zajedno utvrde probleme i iznesu ih u izvještaju s ciljem ujednačavanja bibliometrijskih usluga i edukacije knjižničara. Tek nakon zaprimanja izvještaja, odredit će se daljnji koraci.
 
  1. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Izvješće je jednoglasno usvojeno pa se ministrici kulture i medija predlažu za dodjelu zvanja viši knjižničar: Ivan Babić, Tihana Rašeta i Sanja Kosić. Za dodjelu zvanja knjižničarski savjetnik, predlaže se: Tea Grašić-Kvesić.
 
10. Razno
  1. Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu – sastanak predsjednika kulturnih vijeća u Ministarstvu kulture i medija
Predsjednica je u kolovozu izvijestila o konzultacijama ministrice kulture i medija s predsjednicima svih vijeća te o dopisu koji je Vijeće uputilo ministrici s prijedlozima o smjernicama vrednovanja knjižničnih programa vezanih za Javni poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu. 
 
 
Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac Jelušić, v. r.
 
Zapisnik 10. (elektroničke) sjednice Hrvatskog knjižničnog vijeća

E-sjednica održana je u vremenu od 25. lipnja u 9:00 sati do 26. lipnja u 16:00 sati 2020. godine.

U radu sjednice sudjelovali su članice Vijeća: T. Aparac-Jelušić, N. Radman, I. Stričević, D. Machala, A. Barbarić i V. Jurilj, ispričala se D. Luić-Vudrag, te djelatnice Ministarstva kulture J. Glavić-Perčin i I. Lacković.

Za sjednicu je predlože sljedeći Dnevni red:
  1. Usvajanje dnevnog reda
  2. Rasprava i prihvaćanje Nacrta prijedloga Pravilnika o matičnoj djelatnosti i Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe, nakon nomotehničke obrade
  3. Mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća vezano za zatvaranje Knjižnice Saponia d.d.
  4. Razno:
  5. Dogovor oko uspostavljanja suradnje sa Sektorskim vijećem za knjižničarstvo u okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira
  6. Dopis K. Udine, dopredsjednice Hrvatske udruge školskih knjižničara: Korištenje knjižničnog programa u automatizaciji rada školskog knjižničara
 
Ad 1) Sve su prisutne članice prihvatile predloženi dnevni red.
 
Ad 2) Vezano uz izjašnjavanje o dva nacrta prijedloga pravilnika koji su upućeni Vijeću nakon obavljene nomotehničke obrade, sve su se članice složile da su potrebne nomotehničke intervencije unesene pažljivo i da se njima nije zadiralo u sadržaj nacrta prijedloga koji su izradile radne skupine, a usvojilo Vijeće. Također, prihvaćen je odgovor na upit Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva kulture vezano uz čl. 10. st. 3. Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe koji je dostavila I. Stričević.

Pojedine su članice izvijestile da se mogu očekivati dodatne dopune/izmjene u nacrtima prijedloga oba pravilnika tijekom e-savjetovanja, ali su se složile da se tekst obaju nacrta prijedloga, osim uočenih tipografskih pogrešaka i tražene dopune u čl. 10. st 3. Nacrta prijedloga Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe prihvati kako bi se dokumenti mogli uputiti u postupak e-savjetovanja.
 
Ad 3) Izvješće koje je GISKO kao matična knjižnica priredila, nakon uvida u stanje vezano uz zatvaranje Knjižnice Saponia d.d., potaknulo je raspravu u dva pravca. Kao prvo, uočeno je da navedeno izvješće nije proslijeđeno središnjoj matičnoj knjižnici – NSK, što je ocijenjeno kao propust. Kao drugo, uočeno je da se Saponia d.d. u svojim dokumentima ne poziva na Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) koji je obvezan za sve knjižnice u Republici Hrvatskoj, javne i privatne.

Postupak s novonabavljenom knjižničnom građom za potrebe stalnog stručnog usavršavanja djelatnika Saponia d.d. nije u skladu sa Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) koji obvezuje i javne i privatne knjižnice na uvažavanje stručnih postupaka u radu s građom i korisnicima. Budući da se Saponia d.d. očito vodila odredbom čl. 30. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti: „(3) Knjižnica osnovana kao trgovačko društvo bez obzira na osnivača vodi financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za poduzetnike.“, imamo situaciju u kojoj se o knjižnici govori kao o skladištu trgovačkog društva. Stoga Vijeće smatra da je potrebno zatražiti pravno tumačenje nastale situacije.
 
Ad 4. a) Pod Točkom Razno predsjednica Vijeća upozorila je na izostanak uvida u rad Sektorskog vijeća XVIII. Informacije i komunikacije, u koje je svrstano knjižničarstvo, a koje djeluje sukladno Pravilniku o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Kako je jedna od  propisanih zadaća svih sektorskih vijeća, prema članku 12., stavak 2. Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, NN 41/16, 64/18, NN 47/20), davanje preporuka ministarstvu nadležnom za rad za promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja, Hrvatsko knjižnično vijeće je donijelo zaključak da se od navedenog Sektorskog vijeća zatraži informacija o tome kako se razvija postizanje dogovora oko kvalifikacijskog okvira za područje knjižničarstva te da se upita na koji je način moguće da Vijeće prati aktivnosti na pripremi i uvrštavanju nazivlja knjižničarskih djelatnika u Hrvatski kvalifikacijski okvir slijedom Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

Sugerirano je također da se pripremi tematska rasprava s predstavnicima Sektorskog vijeća kako bi ih se upoznalo s Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.
 
b) Kolegica Udina se obratila HKV-u s konkretnim upitom vezano uz nabavu i korištenje knjižničnih računalnih programa u školskim knjižnicama i njihovog povezivanja u županijske sustave, odnosno nacionalni knjižnični sustav.

Zaključeno je da je u odgovoru na dopis potrebno uputiti na odredbe Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19) vezano uz izgradnju hrvatskog knjižničnog sustava.
 

Zapisnik 9. (elektroničke) sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća koja je održana u ponedjeljak 4. svibnja 2020. godine, od 8:00 do 16:00 sati.
 
Predložen je sljedeći Dnevni red
  1. Usvajanje Dnevnoga reda sjednice
  2. Izvješće o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu
  3. Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  4. Prijedlog Povjerenstva za stručne ispite u knjižničarskoj struci – promjena termina
  5. Razno
    1. Informacija Hrvatske udruge školskih knjižničara o izradi Smjernica za školske knjižnice vezano uz nastavak rada školskih knjižnica u periodu popuštanja mjera vezanih za pandemiju
 
Ad 1)
Dnevni red je usvojen jednoglasno
 
Ad 2)
Predlaže se mišljenje o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice za 2019. godinu kako slijedi:
  • Članice Vijeća pozitivno su se očitovale o Izvješću o radu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu.
  • S odobravanjem je prihvaćena informacija iz Izvješća o povećanju proračunskih sredstava za rad NSK i novih radnih mjesta pomoćnika glavnog ravnatelja, kao i o potvrdi Ministarstva znanosti i obrazovanja o reakreditaciji NSK u znanstvenoj djelatnosti.
  • Uočen je nastavak pozitivnih trendova, ali još uvijek nedostaju pokazatelji na koje je Vijeće upozoravalo u prethodnim godinama, a vezano uz broj stručnih djelatnika na pojedinim poslovima zbog čega nije moguće jasnije sagledavanje brojčanih podataka o pojedinim aktivnostima (npr. koliko se zapisa prosječno izradi po broju stručnjaka u odjelima obrade, bibliografije; koliko se jedinica građe zaštiti ili koliko se nabavi jedinica građe po broju zaposlenih stručnjaka, i slično).
  • Pozitivno je ocijenjen trend nastavka međunarodnih i projektnih aktivnosti.
  • Vijeće skreće pozornost na iznimnu važnost izgradnje Zbirke Croatica zato što ta  Zbirka treba predstavljati cjelokupnu produkciju svih medija na hrvatskom jeziku vezanih uz hrvatski nacionalni identitet. U fondu NSK nedostaju npr. brojna izdanja ogranaka Matice hrvatske (i knjige i časopisi) sa sjedištima izvan Hrvatske. Nedostaju i izdanja stranih slavističkih katedri, europskih i svjetskih sveučilišta na kojima se podučava i proučava hrvatski jezik, povijest, književnost, turizam, kultura i drugo te izdanja o građanima Hrvatske koji su ostavili neizbrisiv trag svojim djelovanjem na stranim sveučilištima u znanosti, javnom ili političkom djelovanju.
Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu upućuju se prijedlozi za buduća izvješća s ciljem da potaknu jasnije prikaze i/ili da se izbjegnu neprecizna navođenja u pojedinim segmentima:
  1. Budući da se u odjeljku 1.1 Knjižnica u brojkama, na stranici 3. nalazi podatak o tome da ukupni fond NSK broji približno 3,5 milijuna jedinica različite vrste građe, a da je na webu NSK (14. lipnja 2018.) objavljena vijest da je online katalog NSK dosegnuo veličinu od milijun bibliografskih zapisa za građu u posjedu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, ponavljamo zahtjev Vijeća izrečen više puta na sjednicama Vijeća prilikom rasprave o izvješćima NSK da se u izvješćima, kao i planovima rada NSK razvidnije naznače brojčani pokazatelji iz kojih bi bilo jasnije koliki dio fonda NSK nije dostupan odnosno pretraživ preko online kataloga. Uz to, Vijeće zanima koliki dio fonda NSK nije obrađen u formatu MARC 21 u sustavu Aleph. Pohvalno je primijetiti da broj zapisa raste i u Odsjeku obrada, po pitanju i omeđene i neomeđene građe, kao i u Odsjeku Bibliografsko središte. Naravno da treba iskazivati podatke o broju zapisa sukladno strukturi odjela i radnim procesima, no izvješću, kao da nedostaje taj „korisnički“ pogled iz perspektive nekoga tko najčešće pristupa cjelokupnom fondu knjižnice preko online kataloga te očekuje da je preko jednog sustava dostupan (skoro) cjelokupni fond. Taj je podatak važan također i za organiziranje radnih procesa u NSK u smislu bržeg i učinkovitijeg rješavanja zaostataka po pitanju obrade građe.
  2. Broj zapisa izrađenih u jednoj godini, uz svaku pohvalu što je narastao u odnosu na prethodnu godinu, ne predstavlja cjeloviti uvid. Predlažemo da se brojčani pokazatelji o zapisima, barem donekle, kumulativno iskažu te prikažu u odjeljku 1.1 Knjižnica u brojkama.
  3. Skenirani katalozi na listićima (https://www.nsk.hr/digitalizirani-katalozi/) već su postali zastarjeli način prikazivanja, pa se traži jasan prikaz postupka uključivanja (retrospektivnom konverzijom ili rekatalogizacijom) popisane građe u online katalog kako bi bila u većoj mjeri dostupna i pretraživa.
  4. Pitanje je također zašto se zapisi za inozemne knjige, kao u gotovo svim nacionalnim knjižnicama, ne preuzimaju putem protokola Z 39.50 i slično. Vodstvu Odjela obrade sugerira se izrada plana odnosno strategije za razrješavanje zaostatka u obradi građe.
  5. Na str. 11. navodi se da planirani poslovni postupak vođenja Upisnika knjižnica nije izrađen jer još nije obavljena primopredaja Upisnika iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Neizvršenje te planirane dionice ukazuje na nužnost da HKV reagira prema upravi Ministarstva kulture sa zahtjevom da se žurno obavi primopredaja.
  6. Na str. 21. – „Zbirka iz knjižničarstva okuplja više od tri tisuće naslova omeđenih publikacija u slobodnome pristupu građi te zadnjih pet godišta više od šezdeset hrvatskih i inozemnih časopisa. Tijekom 2019. godine pribavljeno je 35 naslova hrvatskih i inozemnih knjiga, a redovito je pristigao 81 sveščić serijskih publikacija.“ Navedeni pokazatelji govore o iznimno slaboj zastupljenosti stručne literature iz knjižničarstva u NSK. Stoga Vijeće upozorava na važnost izgradnje te zbirke i koordiniranu nabavu s akademskim odjelima/odsjecima koji nude programe iz knjižničarstva i B zbirkom u KGZ-u.
  7. Strelice kojima se ukazuje na porast ili pad aktivnosti u odnosu na plan ocijenjene su vrlo korisnima.
  8. Navedeno je 18 djelatnika doktora znanosti i 15 magistara znanosti, a objavljeno samo 14 znanstvenih radova što je pokazatelj da ni svi doktori znanosti nisu objavili znanstvene radove. Ponovno se ukazuje na nedostatnu znanstveno-istraživačku djelatnost i potporu istraživanjima.
  9. Sugerira se nastavak rada na Portalu Matične djelatnosti knjižnica Republike Hrvatske osobito vezano uz neujednačenost pojedinih sustava matičnosti. Očekuje se da taj Portal zaista bude ažuran i da se uz statističke podatke donose i produbljene analize o uspješnim/neuspješnim knjižnicama te cjelovite analize knjižnične djelatnosti u RH.
  10. Na stranici 94. pod nadnaslovom Druga događanja nabrojana su događanja održana tijekom 2019. godine u NSK. Nije navedeno obilježavanje Međunarodnoga dana dječje knjige 2. travnja koji se pod nazivom Knjižna booka po četvrti puta održalo u NSK.
 
Ad 3) Izvješće Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci – Izvješće je jednoglasno usvojeno, pa se ministrici kulture predlažu za dodjelu zvanja viših knjižničarki: Sandra Cuculić, Jana Krišković Baždarić i Verena Tibljaš.
 
Ad 4) Prijedlog Povjerenstva za stručne ispite u knjižničarskoj struci – promjena termina lipanjskog roka. Prihvaćena je iznesena argumentacija pa je prijedlog da se termin pomakne jednoglasno prihvaćen uz napomenu da je rujan možda primjereniji ispitni rok od sredine srpnja.
 
Ad 5) Razno
  1. Informacija Hrvatske udruge školskih knjižničara o izradi Smjernica za školske knjižnice vezano uz nastavak rada školskih knjižnica u periodu popuštanja mjera vezanih za pandemiju
Članica Vijeća i predsjednica Hrvatske udruge školskih knjižničara (HUŠK), V. Jurilj predložila je da se raspravi prijedlog Smjernica za postupanje u vrijeme pandemije COVID-a 19 za školske knjižnice koje je priredio HUŠK kao prijedlog i potporu za izradu smjernica od strane Hrvatskoga zavoda za knjižničarstvo.
Prijedlog je prihvaćen s jednim glasom protiv. Tijekom trajanja sjednice stigla je obavijest kolegice Jurilj da su opće Smjernice koje je priredio Hrvatski zavod za knjižničarstvo NSK odaslane na e-adrese svih hrvatskih škola što je na tragu ranijeg  zaključka Vijeća kojim su podržane opće Smjernice za rad svih vrsta knjižnica. Stav je Vijeća da nema potrebe da Vijeće usvaja specifične smjernice za pojedine djelatnosti ili vrste knjižnica. To je zakonska obveza NSK i matične službe u NSK. Suradnja s knjižničarskim stručnjacima pri izradi specifičnih smjernica ili naputaka je potrebna i dobrodošla te Vijeće podržava i potiče takvu vrst suradnje.
 

Zapisnik 8. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća (e-sjednica) održane 14. i 15. travnja 2020. godine

U radu sjednice sudjelovale su sve članice Vijeća te Jelena Glavić Perčin i Ivana Lacković iz Službe za knjižničnu djelatnost. Predložen je sljedeći dnevni red:
  1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
  2. Dopis NSK u Zagrebu, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva: Naputak za rad narodnih knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
  3. Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku: Očitovanja na primjedbe pristigle na e-savjetovanje
  4. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru: Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija (30 ects-a iz preddiplomskog studijskog programa informacijske znanosti) u ljetnom semestru ak. god. 2019./2020 - izvještaj o rezultatima natječaja
  5. Nada Radman: Knjižnice SKD Prosvjeta i Hrvatske knjižnice za slijepe u Sustav online statistike
  6. Dopis rektorice Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijane Vican: Potpora Sveučilišta u Zadru zahtjevu Znanstvene knjižnice Zadar Obveze matičara unutar matičnih knjižnica u vezi odredbi Pravilnika o obveznom primjerku
  7. Razno
 
Ad 1) Predloženi Dnevni red jednoglasno je prihvaćen.
 
Ad 2) Vezano uz Dopis NSK u Zagrebu, Centar za razvoj knjižnica i knjižničarstva, članice Vijeća razmotrile su sadržaj predloženog Naputka za rad narodnih knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19. Ocijenjeno je da je tekst izvrsno priređen te da je navedeni primjer NSK jasno ukazao na odgovornost i inicijativu u organizaciji poslovanja u uvjetima COVID-a 19. U raspravi je istaknuto da bi Naputak trebalo uputiti prema svim vrstama knjižnica u Republici Hrvatskoj te su predložene dopune sukladno dogovorima s predstavnicima Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatske udruge školskih knjižničara te prijedlozima pojedinih članica Vijeća. Također je istaknuto da se u sustavu znanosti i obrazovanja provode propisane mjere i slijede preporuke nadležnog ministarstva, ali da Naputak dopunjuje te mjere i upute preporukama koje se izravno odnose na organizaciju knjižnične djelatnosti. Predloženo je i da se dionica vezana uz stručno obrazovanje knjižničara tijekom pandemije COVID-a 19 proširi upućivanjem na dodatne izvore poput Otvorenih obrazovnih materijala (OERs), korisne poveznice i slično.
 
Ad 3) Sa šest glasova za i jednim protiv prihvaćeni su zaključni odgovori/komentari Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku kojim se očituje na primjedbe pristigle na e-savjetovanje.
 
Ad 4) Jednoglasno je prihvaćena argumentacija Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru vezano uz rezultate provedenog natječaja za upis na Program za stjecanje knjižničarskih kompetencija (30 ECTS-a iz preddiplomskog studijskog programa informacijske znanosti) u ljetnom semestru ak. god. 2019./2020., odnosno zaključak da se prijavljenih 8 kandidata ne upisuje u proljetnom semestru jer nije osiguran minimalan broj polaznika (12) kako je u natječaju, a prema odluci Senata Sveučilišta u Zadru, zaključeno. Članice Vijeća suglasne su također da se u Nacrt Pravilnika o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničnoj djelatnosti ugrade odredbe o postupcima provedbe natječaja za radna mjesta prvostupnika na poslovima knjižničara kako ne bi dolazilo do toga da se zapošljavaju osobe bez prvostupničkog zvanja iz informacijskih znanosti – knjižničarstva u slučajevima kad su se na natječaj prijavile osobe s odgovarajućim akademskim zvanjem sukladno Pravilniku.
Predloženo je da se zatraži razgovor s ministricom na temu zapošljavanja osoba bez stručnih knjižničarskih kompetencija i iznalaženja načina da se izađe u susret onima koji su primljeni na radna mjesta knjižničara zbog potrebnih knjižničarskih kompetencija (na primjer, za rad s djecom i mladima – prvostupnici razredne nastave, ili prvostupnici računalstva za rad na održavanju sustava).
 
Ad 5) Sukladno ranijim odlukama HKV-a vezano uz status središnjih knjižnica za nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i Hrvatske knjižnice za slijepe i Dopisa koji je uputila članica Vijeća N. Radman, zaključeno je da se te knjižnice u Upisniku knjižnica vode kao specijalne, a ne kao narodne knjižnice.  
Predloženo je da se potakne razgovor i dogovor između SKD 'Prosvjeta' i Knjižnica grada Zagreba o mogućem obliku uključivanja Središnje knjižnice za srpsku nacionalnu manjinu u sustav KGZ-a,.
 
Ad 6) Vezano uz Dopis rektorice Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Dijane Vican kojim je izrazila potporu Sveučilišta u Zadru zahtjevu Znanstvene knjižnice Zadar za dostavom obveznog primjerka drugačije no što je to predviđeno Nacrtom Pravilnika o obveznom primjerku, sa šest gasova za i jednim protiv podržan je dopis. Nakon rasprave zaključeno je kako slijedi: a) Vijeće razumije zabrinutost i Znanstvene knjižnice u Zadru i Sveučilišta u Zadru vezano uz prekid dostavljanja svih tiskanih knjiga kao obveznog primjerka, a ne samo onih tiskanih javnim novcem; b) bilo bi korisno uputiti Sveučilište u Zadru na dogovor sa Znanstvenom knjižnicom u Zadru oko izgradnje i upravljanja zbirkama  građe namijenjene studentima, znanstveno-nastavnom i stručnom osoblju Sveučilišta i korisnicima izvan Sveučilišta; c) da se predloži ministrici sastanak na temu položaja i razvoja Znanstvene knjižnice u Zadru. Većina članica Vijeća smatra da je moguće iznaći dogovor sukladno odredbama čl. 38 koje se odnose na pohranu i zaštitu građe u svrhu njezine trajne dostupnosti korisnicima i izgradnje zavičajnih/regionalnih zbirki te zbirki službenih publikacija.
 
Ad 6) Članice Vijeća prihvatile su prijedlog da se Izvještaj NSK za 2019. Godinu, koji je zaprimljen 10. travnja o. g, prouči i da se mišljenja i prijedlozi dostave  do 30 travnja.
 
Sastavni dio ovog Zapisnika je Očitovanje Radne skupine za izradu Prijedloga Pravilnika o obveznom primjerku na e-savjetovanje te prerađeni Naputka za rad knjižnica u vrijeme pandemije bolesti COVID-19.
 
Za Službu za knjižničnu djelatnost
Ivana Lacković

 

BILJEŠKA
7. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb (Velika dvorana)
u petak, 28. veljače 2020. (10-15 sati)
 
 
Na 7. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, Nada Radman, Vanja Jurilj,, Dubravka Luić-Vudrag, Ana Barbarić, i Ivanka Stričević
  • predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice)
  • iz Ministarstva kulture državni tajnik Ivica Poljičak (nazočio dijelu sjednice), Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost), Ivana Lacković i Ivana Marinković Zenić, Služba za knjižničnu djelatnost
 
Članica Vijeća Dijana Machala ispričala se zbog nemogućnosti dolaska.
 
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
  2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: prijedlozi standarda za sve vrste knjižnica sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, konačno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
  4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: model ugovaranja s knjižnicama temeljem članka 10. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
  5. Ministarstvo znanosti i obrazovanja: upitnik o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama
  6. Hrvatska knjižnica za slijepe
  7. Razno
 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
Uvodno je Hrvatsko knjižnično vijeće (u daljem tekstu Vijeće) pozdravio državni tajnik Ivica Poljičak koji je izrazio iznimno zadovoljstvo angažmanom Vijeća na radu u pripremi podzakonskih akata. Vjeruje da će se do ovoga ljeta završiti sve aktivnosti na pripremama i usvajanju podzakonskih akata i Nacionalnog plana razvoja knjižničarstva. Još jednom je naglasio kako se neće zaobići Vijeće koje će na uvid dobiti akte, ne samo nakon nomotehničke izradbe, nego i nakon javne rasprave.
Predsjednica Vijeća je pozdravila novu članicu Ivanku Stričević, novu glavnu ravnateljicu Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Također je zahvalila dosadašnjoj glavnoj ravnateljici i članici Vijeća Tatijani Petrić na doprinosu u radu Vijeća.
Dnevnome redu je dodana točka Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci te je dnevni red jednoglasno prihvaćen.
 
2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
Predsjednica Povjerenstva Marina Vinaj izvijestila je Vijeće da je na 29. sjednici Povjerenstva za predlaganje viših stručnih zvanja, održanoj 25. veljače 2020., te nakon provedbe odgovarajućega postupka propisanoga Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo odlučilo Vijeću predložiti pet kandidatkinja za zvanje višega knjižničara i četvero kandidata za zvanje knjižničarskoga savjetnika.
Za zvanje višega knjižničara predlažu se: Ljiljana Krpeljević, Ivanka Ferenčić Martinčić, Alica Kolarić, Adela Ćurlić i Marula Vujasinović
Za zvanje knjižničarskoga savjetnika predlažu se Katarina Todorcev Hlača, Ismena Meić, Višnja Cej i Milko Belevski.
Prijedlog Povjerenstva Vijeće je jednoglasno prihvatilo i sastavni je dio Zapisnika.
 
3. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Prijedlozi standarda za sve vrste knjižnica sukladno Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, konačno mišljenje Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Vijeće je razmatralo prijedloge nacrta standarda za sve vrste knjižnica koji su dostavljeni u ime Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a riječ je o verzijama koje su, nakon niza radnih sastanaka, usuglašene na zadnjem sastanku u NSK-u 18. veljače 2020.
Tekstovi prijedloga standarda s unesenim izmjenama sastavni su dio ovog Zapisnika te će se dostaviti Sektoru za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva na daljnje postupanje vezano za nomotehničku doradu prije e-savjetovanja.
Vijeće je donijelo zaključak da se rad na stručnom dijelu izradbe podzakonskih akata smatra dovršenim te da slijedi završni formalno-pravni dio donošenja i tih podzakonskih akata.
 
4. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu: Model ugovaranja s knjižnicama temeljem članka 10. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti
Na zahtjev NSK-a Vijeće je razmatralo problem vezano za članak 10. stavka 1. Zakona jer je već zaprimila neke zahtjeve za ugovorima.
Nakon rasprave Vijeće je zaključilo da se NSK-u pošalje dopis kojim se obavještava da su prijedlozi Standarda za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice i Standarda za specijalne knjižnice predvidjeli ovu zakonsku odredbu i, imajući u vidu potencijalno nepovoljne situacije, daju jasan okvir za matične službe na temelju kojeg one mogu djelovati, a po potrebi mogu razraditi dodatne upute utemeljene na Zakonu i standardima.
 
5. Ministarstvo znanosti i obrazovanja: Upitnik o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama
Vijeće je zaprimilo dopis koji su uputile dvije voditeljice županijskih matičnih službi vezano za Upitnik MZO-a o evidenciji knjižnične građe. U dopisu je problematiziran sadržaj i cilj Upitnika o evidenciji knjižnične građe i udžbenika u školskim knjižnicama. Naime, prema popratnom obrazloženju MZO-a Upitnik je dostavljen školama u svrhu procesa e-evidencije stanja knjižničnog i udžbeničkog fonda u školama, a radi razvoja novog sustava za e-evidenciju nabave knjiga i udžbenika. Iz navedenog cilja uočava se nepoznavanje sadržaja rada i zadaća školskih knjižnica budući da udžbenici nisu dio njihovih fondova. Uz to, Upitnik sadrži pitanja o podatcima s kojima matične službe raspolažu, a koji su javno dostupni putem Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja podataka o poslovanju knjižnica.
Vijeće je ukazalo na potrebu tješnje suradnje MZO-a, AZOO-a i matičnih službi za narodne i školske knjižnice te je zaključilo da je navedenu problematiku potrebno raspraviti na nivou dvaju ministarstava kako bi se pitanja koja se odnose na knjižničnu djelatnost školskih knjižnica rješavala u suradnji s nadležnim matičnim službama, a u skladu s čl. 34. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti. Sukladno toj odluci Vijeće će se obratiti ministrici kulture i upoznati je s nastalom situacijom.
 
6. Hrvatska knjižnica za slijepe 
Vijeće je raspravilo dopis u kojem se Hrvatska knjižica za slijepe očitovala o obavljanju matične djelatnosti. Vijeće je podsjetilo da je navedeni prijedlog već prihvaćen i proslijeđen nadležnima s preporukom da se ugradi u prijedlog Pravilnika o matičnoj djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Također je razmotren zahtjev za upisom Knjižnice u Upisnik knjižnica. Vijeće je zaključilo da se, s obzirom na članak 28. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (NN 17/19, NN 98/19), predmetnu Knjižnicu, sukladno Zakonu, ne može promatrati kao narodnu knjižnicu. Knjižnici su osnivači Vlada RH i Hrvatski savez slijepih, što kolidira s odredbama o osnivaču narodne knjižnice. Vijeće smatra da se Knjižnica ne može definirati kao narodna knjižnica jer prema Zakonu pruža usluge svim vrstama knjižnica koje nude usluge korištenja građe osobama koje ne čitaju standardni tisak.
U raspravi je Vijeće zaključilo da bi ovu Knjižnicu valjalo definirati kao specijalnu. Vijeće je donijelo zaključak da će od Sektora za normativne i upravno-pravne poslove Ministarstva zatražiti tumačenje vezano za taj problem.
 
7. Razno
a) Priznanje knjižničnim djelatnicama
Vijeće predlaže ministrici kulture da ispita mogućnost formalnog državnog priznavanja rada četiriju uvaženih stručnjakinja iz područja knjižničarstva, čime bi se valorizirale njihove zasluge za razvoj knjižnične djelatnosti.

b) Knjižnica Pučkog otvorenog učilišta Zagreb
Vijeće je mišljenja da je potrebno problematizirati i riješiti pitanje knjižnica otvorenih učilišta čim se obave prioritetne aktivnosti oko donošenja podzakonskih akata. U Sustavu statističkih podataka o knjižnicama u RH, koji vodi NSK u Zagrebu, Knjižnica POU Zagreb se vodi kao specijalna knjižnica.

c) Očitovanje KGZ-a i NSK-a vezano za programe Portal narodnih knjižnica i Središnji sustav za narodne knjižnice
Vijeće predlaže da se programi KGZ-a Portal narodnih knjižnica i NSK-a Središnji sustav za narodne knjižnice prijave kao zajednički razvojni program u knjižničnoj djelatnosti na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2021. godinu.

d) Središnje knjižnice nacionalnih manjina
Ponovno je problematizirano pitanje središnjih knjižnica nacionalnih manjina, odnosno njihova osnivanja, poglavito iz motrišta stručnog opredjeljenja da su središnje knjižnice nacionalnih manjina u sastavu narodnih knjižnica koje po svojoj temeljnoj ulozi i zadaćama moraju osiguravati knjižnične usluge za sve vrste, kategorije i dobi stanovništva svoga područja/zajednice, pa tako i za nacionalne manjine vezano za njihove specifične potrebe ali i, sukladno načelu inkluzivnosti, uključivanja manjinskih zajednica u sustav narodnih knjižnica. Ovo će se pitanje aktualizirati po donošenju relevantnih podzakonskih akata.
 
Predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac-Jelušić
 

ZAPISNIK
6. sjednice Hrvatskoga knjižničnog vijeća
održane u Ministarstvu kulture, Runjaninova 2, Zagreb
u utorak, 28. i četvrtak 30. siječnja 2020. 
 
Na 6. sjednici Hrvatskoga knjižničnog vijeća bili su nazočni:
  • članice Hrvatskoga knjižničnog vijeća Tatjana Aparac-Jelušić, predsjednica, Nada Radman i Vanja Jurilj (predstavnice Ministarstva kulture), Dubravka Luić-Vudrag (predstavnica Ministartva znanosti i obrazovanja) Ana Barbarić (predstavnica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske), Tatijana Petrić (predstavnica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) nazočila je sjednici u utorak, Dijana Machala (predstavnica Hrvatskoga knjižničarskog društva)
  • predsjednica Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci Hrvatskoga knjižničnog vijeća Marina Vinaj (nazočila dijelu sjednice u utorak)
  • iz Ministarstva kulture Jelena Glavić-Perčin (načelnica Sektora za muzejsku i knjižničnu djelatnost) i Ivana Lacković (Služba za knjižničnu djelatnost), a Ivana Bartolić Zlatar i Zorica Grgat (Služba za normativne poslove u kulturi) nazočile dijelu sjednice u četvrtak
Za sjednicu je predložen sljedeći
 
DNEVNI RED
 
  1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice
  2. Prijedlozi standarda koji proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti – prihvaćanje prijedloga nakon unesenih izmjena sukladno preporukama HKV-a
  3. Plan rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu
  4. Knjižnica Muzeja Slavonije – izvješće o stručnom nadzoru
  5. Obveze matičara unutar matičnih knjižnica
  6. Stjecanje 30 odnosno 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva
  7. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci
  8. Razno
 
1. Usvajanje dnevnoga reda sjednice

Dnevni red sjednice jednoglasno je prihvaćen uz izmjenu u smislu da je točka 7. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci postala točka 2.

2. Prijedlog Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci HKV-a

Na 28. elektroničkoj sjednici, održanoj 19. prosinca 2019., Povjerenstva za predlaganje dodjele viših stručnih zvanja u knjižničarskoj struci, te nakon provedbe odgovarajućeg postupka propisanog Poslovnikom o radu Povjerenstva, Povjerenstvo je odlučilo Vijeću predložiti kandidate za zvanje viši knjižničar i za zvanje knjižničarski savjetnik.
Za zvanje viši knjižničar: Romana Horvat i Nadia Bužleta.
Za zvanje knjižničarski savjetnik: Dubravka Petek.

3. Prijedlozi standarda koji proizlaze iz Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti – prihvaćanje prijedloga nakon unesenih izmjena sukladno preporukama HKV-a  

Aparac-Jelušić izvijestila je da su, nakon 5. sjednice Vijeća, održani sastanci s voditeljima radnih skupina za izradu standarda. Naglasila je da prijedlozi standarda, s primjedbama koje se usvoje/prihvate na ovoj sjednici i unesu u tekstove standarda, te, nakon nomotehničke dorade u Ministarstvu kulture, idu u e-savjetovanje te se očekuje da javna rasprava ponudi vrijedne prijedloge.

Vijeće je raspravilo prijedloge standarda za digitalne knjižnice, standarda za visokoškolske knjižnice, standarda za specijalne knjižnice i standarda za školske knjižnice.

Temeljita, sadržajna i argumentirana rasprava vođena je o svakom pojedinom prijedlogu standarda. Iznesene primjedbe na pojedine članke (izmjene, dopune, brisanje podataka) argumentirano su raspravljane i usuglašavane te jednoglasno prihvaćene od svih članica Vijeća. Nakon prihvaćanja svake pojedine formulacije, ista je unesena u tekst prijedloga standarda.

Iznimka od jednoglasnog prihvaćanja formulacije teksta odnosi se na prijedlog standarda za školske knjižnice, članak 11., s kojim se članica Vijeća Jurilj nije složila, a ostalih šest članica Vijeća jest.
Drugi dio sjednice započeo je u 10 sati u četvrtak 30. siječnja 2020.

Naknadno je prihvaćena dopuna dnevnog reda jer je u međuvremenu Služba za normativne poslove u kulturi uputila Vijeću radne inačice pravilnika o obveznom primjerku i Upisnika knjižnica.

Kolegice Bartolić Zlatar i Grgat iz Službe za normativne poslove u kulturi prisustvovale su sjednici vezano za prijedloge pravilnika o obveznom primjerku i upisniku knjižnica i knjižnica u sastavu. Vijeće je prijedloge raspravilo i usuglasilo te su kolegice primjedbe unijele u tekstove prijedloga pravilnika.

Nastavak točke 3. Vijeće je nastavilo sjednicu raspravom o standardima. Radne skupine za izradu prijedloga standarda slale su materijale Vijeću zadnji dan roka, 31. listopada 2019. Uočeno je da materijali nisu razmjenjivani između radnih skupina te zajedno prokomentirani, provjereni i usuglašeni.

Vijeće se stoga složilo da se prijedlozi standarada vrate u NSK kako bi ih u  Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pregledali i do 20. veljače 2020. vratili Vijeću sa riješenim i usuglašenim pitanjima i dvojbama.  Članici Vijeća Jurilj sugerirano je da primjedbe i komentare iz područja školskog knjižničarstva pisanim putem dostavi Vijeću.

Vijeće je raspravilo Prijedlog Standarda za narodne knjižnice, dajući primjedbe i komentare o pojedinim člancima te usuglasilo stavove. Tijekom sjednice dogovorene su izmjene, dopune te brisanje nekih rečenica, a Vijeće je zatim jednoglasno prihvatilo Prijedlog. Također je za pojedine članke Vijeće upozorilo da ih je potrebno uskladiti/ujednačiti s Prijedlogom Standarda za školske knjižnice.

Vijeće se složilo da se u Standardu ne navode mjerila za pojedine stručne poslove, već da posebno normative za te poslove izradi NSK.

4. Stjecanje 30 odnosno 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva

Istaknut je problem stjecanja 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva.

Vijeće predlaže da savjetnice za narodne, školske, visokoškolske i specijalne knjižnice u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pošalju obavijest svim voditeljima matičnih službi u RH da se kandidati za stjecanje 30 ECTS bodova mogu javiti Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru koje ima odobren sveučilišni preddiplomski program za stjecanje 30 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva (PPK). Zadnje tri godine program se nije izvodio jer se nije javio dovoljan broj kandidata da bi se studijski program mogao pokrenuti sukladno propisima u sustavu visokog obrazovanja o minimalnom broju polaznika. Na svojoj sjednici u veljači Odjel će raspraviti broj prijavljenih kandidata i vrijeme početka izvedbe sveučilišnog programa za stjecanje knjižničarskih kompetencija (PPK).

Također je ukazano na potrebu nastavka pregovora sa Odsjekom za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku oko mogućeg pokretanja novog studijskog diplomskog rograma za stjecanje 60 ECTS bodova iz temeljnih predmeta knjižničarstva kroz dva semestra. Najavljen je ponovni sastanak s predstavnicima akademske zajednice u polju informacijskih znanosti nakon što se obave konzultacije.

5. Plan rada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2020. godinu

Vijeće je primilo na znanje dostavljeni Plan rada NSK, a kako je u međuvremenu došlo do promjene glavne ravnateljice u NSK očekuje se da će nova glavna ravnateljica ovaj plan uskladiti sa svojom vizijom i planom rada. Vijeće predlaže da se glavnoj ravnateljici dostavi prijedlog prioriteta vezano uz donošenje podzakonskih akata te unapređenja rada matičnih knjižnica.

6. Knjižnica Muzeja Slavonije – izvješće o stručnom nadzoru

Vijeće daje podršku prijedlogu Matične službe za visokoškolske i specijalne knjižnice u NSK i Sveučilišne matične službe u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek da se rad Knjižnice Muzeja Slavonije što prije riješi na način da se osigura odgovarajući prostor sukladan veličini knjižničnog fonda i uslugama koje knjižnica pruža, osigura odgovarajući knjižnični program sukladno članku 42. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti i osigura odgovarajući broj stručnih knjižničarskih djelatnika specijaliziranih za obradu, napose knjižnične građe koja ima status kulturnog dobra.
 
7. Obveze matičara unutar matičnih knjižnica 

Tema o obvezama voditelja županijskih matičnih službi posebno se nametnula zbog toga što matičari u svojim knjižnicama uz posao matičara obavljaju i ostale poslove u matičnoj knjižnici u većem ili manjem  opsegu.
 
Vijeće smatra da bi se, u svjetlu donošenja novog Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti te pripremi podzakonskih akata u kojima do posebnog izražaja dolazi važnost i uloga matične službe, ravnateljima matičnih knjižnica trebalo sugerirati da uvažavaju nove zadaće i obveze djelatnika koji su zaduženi za obavljanje matične djelatnosti. Vijeće naglašava tendenciju jačanja uloge matične djelatnosti i dosljedno pridržavanje pravilnika kojim se ona uređuje. Prijedlog je Vijeća da se sugerira ministrici da u tom smislu uputi dopis ravnateljima matičnih knjižnica.
 
8. Razno

Pod točkom Razno nije bilo tema za raspravu.
 
predsjednica Hrvatskoga knjižničnog vijeća
Tatjana Aparac-Jelušić, v. r.
 
Sjednica je završila u 15:00 sati.
Zapisnik sastavljen u Službi za knjižničnu djelatnost.
U Zagrebu, 5. veljače 2020.