Projekt Vukovar - Vučedol - Ilok
Projekt Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe
''Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol'' - od 2005. do 2008.
Položaj podunavskog prostora Vukovarsko-srijemske županije, njegova povezanost sa Dunavom, kulturnopovijesna i tradicionalna raznolikost njegovih potprostora, temelji su na kojima su položene osnovne smjernice nastavak rada na projektu "Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol".
Sva dosadašnja interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja prošlosti u Vukovarsko-srijemskoj županiji, od Vukovara do Iloka, od prapovijesnih naselja, antičkih utvrda limesa na Dunavu, jezgri srednjovjekovnih gradova, urbanih aglomeracija, imaju duboke korijene života koji se mogu pratiti iz perspektive tisućljeća. Upravo na takvim točkama dugog trajanja dosadašnjim sustavnim i višegodišnjim arheološkim, konzervatorskim i restauratorskim i ostalim istraživanjima došlo se do posve novih spoznaja o vrijednosti ovoga prostora što je snažno potaknulo i definiranje novoga pristupa obnovi i zaštiti kulturnih dobara.
Vukovarsko-srijemska županija sa svojim okruženjem - poljoprivrednim površinama, vinogradima, lovištima, na značajnom međunarodnom plovnom putu i graničnom prijelazu prema Istoku, bogata kulturnom baštinom sa jedinstveno očuvanim krajolikom, posjeduje i značajan potencijal za razvoj privrede i turizma, čemu treba poticaja za pokretanje.
Projekt kojeg u četverogodišnjem razdoblju, počevši od 2005. godine, financiraju Vlada Republike Hrvatske (25%) i Razvojna banka Vijeća Europe (75%), u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK (30.215.654,00 EUR), sastavnim je dijelom novoga višedisciplinarnoga programa održivog razvoja u tom prostoru sa zajedničkim ciljem razvoja na principu zaštite i unapređenja kulturnog krajolika kao sastavnice gospodarskoga projekta i poticanja razvoja ovoga područja koje je pretrpilo velike ratne štete pa je infrastruktura, gospodarstvo, poljoprivreda i kulturna baština još uvijek nedovoljno obnovljena. Projektom se osobito nastavljaju ili otvaraju područja partnerske suradnja država, regija i gradova svih zemalja podunavske regije.
Cilj projekta je - istražiti, obnoviti i prezentirati kulturnu baštinu te time obogatiti kulturni krajolik, podići razinu svijesti stanovništva, poboljšati turističku ponudu, zapošljavanje i razvoj regije.
Provedbu i realizaciju projekta vodit će: Ministarstvo kulture, Ministarstvo financija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, župan Vukovarsko-srijemske županije i gradonačelnici gradova Vukovara i Iloka, a u njega će biti uključeni stručnjaci muzeja Vukovara i Iloka, Konzervatorskog odjela u Osijeku, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz niz ostalih stručnjaka već otprije uključenih u brojne manje projekata na ovom prostoru iz Hrvatske i europskih zemalja.
Projekt je poticajan i za gospodarski rast, promet ljudi i dobara i porast turizma i prvi je u Hrvatskoj po obuhvatnosti područja i tema. Sličnim projektima se posljednjih godina u međunarodnoj zajednici pridaje osobita pozornost a što se osobito reflektira u smjernicama projekata UNESCO-a, Svjetske banke, ICOMOS-a, sa specifičnim ciljem integracije kulturne baštine u ekonomski i društveni život zajednice.
Vlada Republike Hrvatske prisutna je sa poticajnim programima i u Vukovarsko-srijemskoj županiji u obnovi kulturne baštine, gospodarstva i turizma počevši od mirne reintegracije Podunavlja do danas.
Projekt obuhvaća sljedeće cjeline:
1. Vukovar - zaštićena povijesna barokna jezgra grada koja je pretrpila ogromna ratna razaranja i uvrštena u 100 najugroženijih spomenika kulture u okviru programa World Monuments Fund-a, New York, SAD; planirana su tri modela obnove - obnova zatečenih povijesnih građevina, faksimilna obnova i interpolacija;
2. Kompleks dvorca Eltz, kao muzejsko-galerijski i multikulturalni centar;
3. Arheološko nalazište Vučedol, lokalitet eponim Vučedolske kulture, jedno od najznačajnijih prethistorijskih nalazišta u Europi (ta je kultura pokrivala 10 današnjih europskih država - Češku, Slovačku, Austriju, Mađarsku, Rumunjsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, SiCG, Albaniju i istočnu Grčku);
4. Grad Ilok, za obnovu povijesne jezgre - najznačajnije srednjovjekovne urbane cjeline u hrvatskom dijelu Podunavlja; dovršetak arheoloških istraživanja.
Projektom se u Vukovarsko-srijemskoj županiji planira otvaranje novih muzejsko-galerijskih cjelina - uz Gradski muzej Vukovar, Muzej vučedolske civilizacije, Muzej grada Iloka i arheološki parkovi na Vučedolu i u staroj jezgri Iloka, obnavljaju ratom devastirane spomeničke cjeline, otvaraju radionice i revitalizira tradicijski obrt, istraživački centri, vinske ceste, i dr.
Kulturna baština podunavskog prostora sa svojom regionalnom i nacionalnom raznolikošću, njezino očuvanje i oživljavanje, i poticanje novih kulturnih razvoja, jedan je od važnih programa Radne zajednice podunavskih regija, koje je Republika Hrvatska članicom. U konkretnim programima te Zajednice Ministarstvo kulture RH već niz godina sudjeluje u projektu "Dunavski put kulture" i njegovim podprojektima "Digitalni zemljovid dunavskog prostora", "Parkovi kulture", "Katalog tehničkih spomenika" i "Kulturno-turistički tematski zemljovid". Taj projekt teži i osnaženju suradnje i povezivanju kulturne baštine prostora Zajednice sa programima kulturnoga turizma. U tom dijelu će se sa Zjednicom razvijati i projekt Ilok-Vukovar-Vučedol.
UNECO-ve najave priključenju ovom projektu osnažit će njegovu provedbu u međunarodnom i stručnom dijelu te predvidivo otvoriti i nova područja suradnje.
Uloga kulturne baštine u okviru širih kulturnih i društvenih prioriteta u programima Vlade Republike Hrvatske - slobodno definirana od brojnih međunarodnih organizacija kao aspekt kulturne različitosti, mjerilo identiteta, izvor prihoda i zapošljavanja i oblik kulturnog kapitala i učinkovitog upravljanja kulturnom baštinom, poticanja društvenog uključivanja (lokalne zajednice osobito) i šireg civilnog sudjelovanja - upravo ovim Projektom, mogućim novim modelom i za ostale planirane projekte u Hrvatskoj, konkretizira njegovu jednogodišnju stručnu pripremu za realizaciju i prezentira novi model financiranja.
mr. sc. Branka Šulc