Kulturno-umjetnički amaterizam (2018.)
Na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2018. (dalje: Poziv) prijavljeno je 886 programa, a ukupna financijska potraživanja prema Ministarstvu kulture dosegla su 21 milijun kuna. Za financiranje je predloženo i prihvaćeno 445 programa s iznosom od 6.112.500,00 kuna.
Cjelina kulturno-umjetničkog amaterizma, glazbenog i folklornog, obuhvaća šest različitih programskih skupina – manifestacije tradicijskog stvaralaštva i glazbene kulture (smotre, festivali, susreti, natjecanja), nabavu i obnovu fundusa narodnih nošnji te tradicijskih i puhačkih glazbala, radionice i seminare, kao i poduku tradicijskih znanja i umijeća, koncertna gostovanja i obljetnice, glazbeno nakladništvo (notna, diskografska, publicistička izdanja) te narudžbe djela hrvatskih skladatelja/natječaje za nove skladbe hrvatskih skladatelja, dakako za amaterske ansamble.
Kulturno vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam (dalje: Kulturno vijeće) prijedloge je iznosilo u skladu s uvjetima Poziva, temeljnim kriterijima navedenim u Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi(čl. 7), Smjernicama za prihvaćanje prijedloga programa kulturno-umjetničkog amaterizma za 2018. i Poslovnikom o radu Kulturnoga vijeća za kulturno-umjetnički amaterizam.
Držeći da stvaralaštvo amatera predstavlja elementarni nukleus kulture u nekoj sredini, Kulturno vijeće svojim je prijedlozima željelo potaknuti raznolikost njihova suvremenog predstavljanja te kroz potpore osigurati pozitivno okruženje za daljnji razvoj folklornog i glazbenog amaterizma. Tipična odlika ove djelatnosti jest intenzivan udio struke u osvješćivanju različitih aspekata tradicijske kulture i glazbovanja, sve s ciljem da amatersku zajednicu usmjeri ka znanju i izvornim zavičajnim posebnostima, pogotovo u sredinama gdje su se počeli stvarati utjecaji netipični za njihov baštinski identitet.
Uz sadržajnu kvalitetu prijavljenih programa, parametri predlaganja uključivali su ekonomičnost financijske konstrukcije te podršku jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi programi razmotreni su u skladu s ocjenom izvršenja dosadašnjih obveza korisnika prema državnom proračunu i drugim uvjetima kako je propisano. Slabosti prijavljenih programa ukazale su na nedostatnu artikulaciju programskih sadržaja i nejasne specifikacije troškovnika.
Prijedloge za programe kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog) donosilo je Kulturno vijeće u sastavu: dr. sc. Silvio Braica, predsjednik i članovi, dr. sc. Naila Ceribašić, prof. Katarina Bušić, dr. sc. Dražen Jelavić i izv. prof. art. Tomislav Fačini.
Cjelina kulturno-umjetničkog amaterizma, glazbenog i folklornog, obuhvaća šest različitih programskih skupina – manifestacije tradicijskog stvaralaštva i glazbene kulture (smotre, festivali, susreti, natjecanja), nabavu i obnovu fundusa narodnih nošnji te tradicijskih i puhačkih glazbala, radionice i seminare, kao i poduku tradicijskih znanja i umijeća, koncertna gostovanja i obljetnice, glazbeno nakladništvo (notna, diskografska, publicistička izdanja) te narudžbe djela hrvatskih skladatelja/natječaje za nove skladbe hrvatskih skladatelja, dakako za amaterske ansamble.
Kulturno vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam (dalje: Kulturno vijeće) prijedloge je iznosilo u skladu s uvjetima Poziva, temeljnim kriterijima navedenim u Pravilniku o izboru i utvrđivanju programa javnih potreba u kulturi(čl. 7), Smjernicama za prihvaćanje prijedloga programa kulturno-umjetničkog amaterizma za 2018. i Poslovnikom o radu Kulturnoga vijeća za kulturno-umjetnički amaterizam.
Držeći da stvaralaštvo amatera predstavlja elementarni nukleus kulture u nekoj sredini, Kulturno vijeće svojim je prijedlozima željelo potaknuti raznolikost njihova suvremenog predstavljanja te kroz potpore osigurati pozitivno okruženje za daljnji razvoj folklornog i glazbenog amaterizma. Tipična odlika ove djelatnosti jest intenzivan udio struke u osvješćivanju različitih aspekata tradicijske kulture i glazbovanja, sve s ciljem da amatersku zajednicu usmjeri ka znanju i izvornim zavičajnim posebnostima, pogotovo u sredinama gdje su se počeli stvarati utjecaji netipični za njihov baštinski identitet.
Uz sadržajnu kvalitetu prijavljenih programa, parametri predlaganja uključivali su ekonomičnost financijske konstrukcije te podršku jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Svi programi razmotreni su u skladu s ocjenom izvršenja dosadašnjih obveza korisnika prema državnom proračunu i drugim uvjetima kako je propisano. Slabosti prijavljenih programa ukazale su na nedostatnu artikulaciju programskih sadržaja i nejasne specifikacije troškovnika.
Prijedloge za programe kulturno-umjetničkog amaterizma (glazbenog i folklornog) donosilo je Kulturno vijeće u sastavu: dr. sc. Silvio Braica, predsjednik i članovi, dr. sc. Naila Ceribašić, prof. Katarina Bušić, dr. sc. Dražen Jelavić i izv. prof. art. Tomislav Fačini.