- Objavljeno: 17.01.2020.
Pregled rada Ministarstva kulture u 2019. godini i najava aktivnosti za 2020.
Ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek predstavila je Izvješće o radu Ministarstva kulture za 2019. godinu, koje se odnosi na povećanja proračuna, bolje upravljanje proračunskim sredstvima,
reforme institucionalnog i normativnog okvira koje uključuju unaprjeđenje rada konzervatorske službe, novi sustav financiranja ustanova u nadležnosti Ministarstva, cjelovitu digitalizaciju natječaja Ministarstva te razvoj novih modela potpora i unaprjeđenje ili reforme postojećih programa.Uz ministricu kulture na konferenciji za medije prisustvovali su državni tajnici Krešimir Partl i Ivica Poljičak.
Ministrica je istaknula kako se u trećoj godini mandata nastavlja s trendom kontinuiranog povećanja proračuna i transparentnijeg upravljanje proračunskim sredstvima. Nakon rebalansa državnog proračuna u 2019. godini proračun Ministarstva kulture povećan je i iznosi 1,345 milijuna kuna, što predstavlja ukupno povećanje u iznosu od 7 % u odnosu na 2018. godinu. U razdoblju od 2016. do 2019. proračun Ministarstva kulture porastao je za više od 400 milijuna kuna.
Proračun Ministarstva kulture od 2016. do 2020. godine
Tijekom 2019. godine nastavljena je provedba projekata sufinanciranih sredstvima Europskog socijalnog fonda kroz natječaje "Umjetnost i kultura za mlade", "Umjetnost i kultura 54+" i "Kultura u centru". Ukupna financijska sredstva koja su do kraja 2019. godine osigurana u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020.“ iznose 103.000.000,00 kuna, od čega je ukupno ugovoreno 85.000.000,00 kuna.
U tijeku je vrednovanje projekata u okviru poziva Mediji zajednice - potpora socijalnom uključivanju putem medija, faza I, a za 2020. godinu u pripremi su pozivi za dostavu projektnih prijedloga „Umjetnost i kultura za djecu i mlade“ i „Čitanjem do uključivog društva“.
U 2019. godini završeno je nekoliko baštinskih projekata financiranih iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Izdvajamo Integrirani razvojni program Virovitice „5 do 12 za Dvorac“ (ukupna vrijednost projekta: 81.439.871,46 kn), Integrirani program „Civitas Sacra“ – temeljene na valorizaciji kulturne baštine katedrale sv. Jakova i palače Galbiani u Šibeniku (ukupna vrijednost projekta: 36.380.859,92 kn), Infocentar industrijske baštine – Holandska kuća (ukupna vrijednost projekta: 29.282.809,15 kn), Arheološki park Vižula (ukupna vrijednost projekta: 19.645.579,23 kn), projekt Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika (ukupna vrijednost projekta: 33.782.458,92 kn), projekt Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara kojim je obnovljen i revitaliziran Franjevački samostan u Vukovaru u kojem je smješten Franjevački muzej Vukovar (ukupna vrijednost projekta: 15.634.694,39 kn) i Povijest na zrnu soli (ukupna vrijednost projekta: 61.656.446,73 kn) integrirani projekt obnove jedinstvene kulturne baštine na području Stona.
U studenom 2019. godine Ministarstvo kulture kao nositelj započelo je s provedbom projekta e-Kultura – „Digitalizacija kulturne baštine“ kojim se planira uspostaviti središnji sustav za pohranu, pristup, agregaciju i pretraživanje kulturne baštine vrijedan 40 milijuna kuna.
Zaživio je novi sustav potpore izdavanju knjiga u okviru kojeg se vrednuju cjeloviti nakladnički portfelji za sljedeću godinu. U organizaciji ili uz sufinanciranje Ministarstva kulture Hrvatska se predstavila na sajmovima u Frankfurtu, Leipzigu, Beču, Varšavi, Pekingu, ali po prvi put i na Pariškom sajmu Salon de Livre.
Nakon uspješno provedenog pilot-projekta za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika u 2018. godini, Ministarstvo je povećalo proračun za 500.000 kuna u 2019. godini.
Sukladno Zakonu o audiovizualnim djelatnostima donesen je novi Pravilnik o poticanju ulaganja u proizvodnju audiovizualnih djela te je financijski poticaj povećan s 20 % na 25 % od ukupnog iznosa troškova koji su učinjeni za proizvodnju audiovizualnog djela u RH, odnosno na 30 % od ukupnog iznosa troškova koji su učinjeni za proizvodnju audiovizualnog djela u RH u jedinicama lokalne samouprave koje se nalaze u ispodprosječno rangiranim jedinicama sukladno zakonu kojim se uređuje regionalni razvoj RH.
Po prvi put realizirani su posebni projekti u okviru Programa Ruksak pun kulture i to „otočki ruksak" koji se odvijao na 21 otoku, zatim eksperimentalni program Ruksak pun kulture za djecu Hrvate izvan Republike Hrvatske te dva cjelogodišnja programa Ruksaka punog kulture koji su se održali u ustanovama unutar područja od posebne državne skrbi.
Hrvatska se u 2019. godini uspješno predstavila u inozemstvu. Ističemo realizaciju Godine kulture i turizma između Hrvatske i Kine, nastup na 58. Venecijanskom bijenalu Igora Grubića projektom „Tragovi u nestajanju (u tri čina)" i nastup na Praškom kvadrijenalu izložbom i instalacijom Ivana Marušića Klifa „Klizanje u nepoznato".
Nastavljene su reforme u službi zaštite i očuvanja kulturne baštine. Ministarstvo je u 2019. godini donijelo Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini čime se stvaraju uvjeti za angažiraniju obnovu spomenika i kulturno-povijesnih cjelina primjenjujući nove metode pri uštede energije i prilagodbi povijesnih zgrada suvremenim standardima. Započeta je i suradnja s Udrugom gradova vezano uz ugradnju konzervatorskih smjernica u odluke o komunalnom redu kako bi se bolje upravljalo spomeničkim cjelinama.
Tijekom 2019. usvojen je Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti, donesen novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, te usvojeni pravilnici sukladno zakonima o arhivima i muzejima. Završen je rad na Nacrtu zakona o elektroničkim medijima koji će biti upućen u javnu raspravu. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa iz Kaznenog zakona brisane su odredbe o sramoćenju s ciljem unapređenja normativnog okvira vezano uz slobodu izražavanja. Republika Hrvatska potpisala je u rujnu UN-ovu deklaraciju 'Međunarodno partnerstvo za informacije i demokraciju'.
Godišnje izvješće Ministarstva kulture za 2019. godinu
Ministarstvo od 2020. godine preuzima koordinaciju politika vezanih uz autorsko pravo. Ministarstvo kulture namjerava u 2020. godini zaokružiti reformu normativnog okvira upućivanjem u proceduru Zakona o financiranju i kulturnim vijećima, izmjene i dopune Zakona o kazalištima i novog Zakona o umjetnicima i obavljanju umjetničke djelatnosti.
U okviru Predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem EU ministrica kulture najavila je prioritete i događanja koji uključuju upravljanje rizicima u području kulturne baštine, medijsku pismenost u digitalnom okruženju te mobilnost kao potencijal kulturnog i kreativnog sektora. Ministarstvo kulture sudjelovalo je u pripremama Rijeke za Europsku prijestolnicu kulture.
Kulturni program Predsjedanja Vijećem EU
U suradnji s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo kulture je osmislilo kulturni program Predsjedanja Vijećem EU.
Programi svih umjetničkih disciplina pomno su birani s namjerom postizanja što veće vidljivosti hrvatske kulture i umjetnosti u europskim središtima. Od osamdesetak kulturnih događanja koja će biti organizirana diljem EU možemo izdvojiti sljedeće: koncert Hrvatskog glagoljaškog rekvijema Igora Kuljerića u Münchenu koje će pod ravnanjem hrvatskog dirigenta Ivana Repušića izvesti Orkestar Münchenskog radija čime će se povezati hrvatsko i njemačko predsjedanje; hrvatska kulturna baština i glagoljaško nasljeđe kao naš specifikum predstavit će se izložbom Glagoljica kao i nastupom Katarine Livljanić i ansamblom Dialogosa diljem Europe; hrvatsku tradicijsku kulturu prikazat će u svojim nastupima Ansambl narodnih pjesama i plesova LADO na gostovanjima u Beču, Bratislavi, Pragu, Pečuhu, Malti i Cipru; u korelaciju s grčkom arheološkom baštinom hrvatska dostignuća na tom području stavit će se izložbom Arheološkog muzeja Zagreb u Ateni; izložbom Zagreb – Budimpešta u Nacionalnom muzeju u Budimpešti usporedit će se umjetnički dosezi hrvatskih i mađarskih umjetnika; Hrvatska će biti zemlja gost na sajmu knjiga u Montpellieru.
Nije zapostavljen niti suvremeni umjetnički izričaj koji će pokazati hrvatska dostignuća na tom području nastupima ansambala suvremenog plesa i pokreta BadCo i Defacto, a nastupit će i jazz glazbenici i njihovi ansambli Elvis Stanić i Tamara Obrovac. Ponajbolji hrvatski glazbeni ansambli Zagrebački solisti i Zagrebački kvartet omogućit će publici država članica EU uvid u dosege klasičnog muziciranja u Hrvatskoj, a gostovanja Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu diljem EU (Bruxelles, Liege, Sofija, Modena, Budimpešta, Gdanjsk, Lisabon) predstavit će ponajbolje hrvatske dosage u kazališnoj umjetnosti. * Popis programa s datumom 17.1.2020.
