Objavljeni rezultati istraživanja FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA U KULTURI RH u 2011. godini
Objavljeni rezultati istraživanja o financiranju javnih potreba u kulturi u RH u 2011. godini
Za kulturu u Republici Hrvatskoj u 2011. godini izdvojeno je ukupno 2,34 milijarde kuna javnih sredstava. Udio gradova u ukupnom iznosu bio je 51% (Grad Zagreb i svi ostali gradovi), Ministarstva kulture 41%, a županija i općina po 4%. Izdvajanja za kulturu u državnom proračunu iznosila su 0,71%, u lokalnim proračunima 6,18% a u ukupnom javnom proračunu (državnom i lokalnom) 1,49%. Udio kulture u BDP-u iznosio je 0,69% a po glavi stanovnika u 2011. za kulturu je izdvojeno 545 kuna odnosno 72 eura
Za kulturu u Republici Hrvatskoj u 2011. godini izdvojeno je ukupno 2,34 milijarde kuna javnih sredstava. Udio gradova u ukupnom iznosu bio je 51% (Grad Zagreb i svi ostali gradovi), Ministarstva kulture 41%, a županija i općina po 4%. Izdvajanja za kulturu u državnom proračunu iznosila su 0,71%, u lokalnim proračunima 6,18% a u ukupnom javnom proračunu (državnom i lokalnom) 1,49%. Udio kulture u BDP-u iznosio je 0,69% a po glavi stanovnika u 2011. za kulturu je izdvojeno 545 kuna odnosno 72 eura
REZULTATI ISTRAŽIVANJA PREMA ŽUPANIJAMA
To su samo neki od rezultata anketnog istraživanja financiranja javnih potreba u kulturi RH Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture koji su objavljeni na službenim stranicama Ministarstva u rubrici Strateško planiranje – Javnokulturne potrebe Republike Hrvatske. Istraživanje se provodi svake godine sa svrhom dobivanja ažurnih i usporedivih podataka o cjelini javnog financiranja kulture u Republici Hrvatskoj a za potrebe odlučivanja o državnom programu javnih potreba u kulturi. Podaci o financiranju kulture lokalnih jedinica omogućuju i uvid u postignuti stupanj i tokove financijske decentralizacije u kulturi te u odnose između različitih razina financiranja javnog sektora u kulturi (državna razina, razina županija, gradova i općina). U kontekstu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, istraživanje predstavlja i važan prilog usklađivanju financijskih pokazatelja Hrvatske s europskom kulturnom statistikom.
Od jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske (20 županija, Grad Zagreb, 126 grada i 429 općina; ukupno: 576 izvještajnih jedinica) tražilo se da za potrebe istraživanja u 2011. godini odgovore na pitanje o ukupnom proračunu te proračunu za kulturu (županije, grada ili općine) ostvarenom u 2011. godini. Kada je riječ o ostvarenom proračunu za kulturu u 2011., podatke je trebalo prikazati odvojeno za financiranje redovne djelatnosti ustanova kulture kojih su izvještajne jedinice osnivači i vlasnici od financiranja programa javnih potreba u kulturi bez obzira na status predlagatelja. S pridruženim podacima Ministarstva kulture, glavni nalaz istraživanja jest da je za redovnu djelatnost ustanova u kulturi (za tzv. hladni pogon – rashode za zaposlene i materijalne rashode) u 2011. od 2,34 milijarde kuna izdvojeno 1,25 milijardi odnosno 53% ukupnih sredstava za kulturu a na programe u kulturi ukupno je izdvojeno 1,09 milijardi odnosno 47%.
Za redovnu djelatnost ustanova u kulturi lokalna razina izdvojila je 61%, a državna (Ministarstvo kulture) 43% ukupnih sredstava za kulturu. Rezultati istraživanja govore da je na javnokulturnom proračunu 2011. bilo 490 ustanova u kulturi (na lokalnoj razini 426 a na državnoj 64) s 8.222 zaposlena (na lokalnoj razini 5.854 a na državnoj 2.368). Tri istaknute djelatnosti u financiranju redovne djelatnosti ustanova u kulturi su kazališna – 28%, muzejsko-galerijska – 21% te knjižnična djelatnost – 19%.
U ukupnim izdvajanjima za programe u kulturi državna razina (Ministarstvo kulture) sudjeluje s 50%, gradovi (bez Zagreba) s 27%, Grad Zagreb s 11%, općine sa 8% te županije s 4% sredstava.
Uz zbirne rezultate istraživanja za Hrvatsku, po prvi puta su na web stranicama Ministarstva kulture objavljeni i zbirni rezultati istraživanja prema županijama te svi pojedinačni odgovori na upitnik jedinica lokalne samouprave. Plan Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture za sljedeće anketno istraživanje jest uspostaviti online bazu podataka nacionalnog registra svih javnokulturnih potreba u Republici Hrvatskoj. Također, od sljedeće godine s Državnim zavodom za statistiku dogovoreno je uvrštavanje rezultata istraživanja financiranja javnih potreba u kulturi u službeni statistički sustav Republike Hrvatske.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU
To su samo neki od rezultata anketnog istraživanja financiranja javnih potreba u kulturi RH Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture koji su objavljeni na službenim stranicama Ministarstva u rubrici Strateško planiranje – Javnokulturne potrebe Republike Hrvatske. Istraživanje se provodi svake godine sa svrhom dobivanja ažurnih i usporedivih podataka o cjelini javnog financiranja kulture u Republici Hrvatskoj a za potrebe odlučivanja o državnom programu javnih potreba u kulturi. Podaci o financiranju kulture lokalnih jedinica omogućuju i uvid u postignuti stupanj i tokove financijske decentralizacije u kulturi te u odnose između različitih razina financiranja javnog sektora u kulturi (državna razina, razina županija, gradova i općina). U kontekstu pridruživanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, istraživanje predstavlja i važan prilog usklađivanju financijskih pokazatelja Hrvatske s europskom kulturnom statistikom.
Od jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske (20 županija, Grad Zagreb, 126 grada i 429 općina; ukupno: 576 izvještajnih jedinica) tražilo se da za potrebe istraživanja u 2011. godini odgovore na pitanje o ukupnom proračunu te proračunu za kulturu (županije, grada ili općine) ostvarenom u 2011. godini. Kada je riječ o ostvarenom proračunu za kulturu u 2011., podatke je trebalo prikazati odvojeno za financiranje redovne djelatnosti ustanova kulture kojih su izvještajne jedinice osnivači i vlasnici od financiranja programa javnih potreba u kulturi bez obzira na status predlagatelja. S pridruženim podacima Ministarstva kulture, glavni nalaz istraživanja jest da je za redovnu djelatnost ustanova u kulturi (za tzv. hladni pogon – rashode za zaposlene i materijalne rashode) u 2011. od 2,34 milijarde kuna izdvojeno 1,25 milijardi odnosno 53% ukupnih sredstava za kulturu a na programe u kulturi ukupno je izdvojeno 1,09 milijardi odnosno 47%.
Za redovnu djelatnost ustanova u kulturi lokalna razina izdvojila je 61%, a državna (Ministarstvo kulture) 43% ukupnih sredstava za kulturu. Rezultati istraživanja govore da je na javnokulturnom proračunu 2011. bilo 490 ustanova u kulturi (na lokalnoj razini 426 a na državnoj 64) s 8.222 zaposlena (na lokalnoj razini 5.854 a na državnoj 2.368). Tri istaknute djelatnosti u financiranju redovne djelatnosti ustanova u kulturi su kazališna – 28%, muzejsko-galerijska – 21% te knjižnična djelatnost – 19%.
U ukupnim izdvajanjima za programe u kulturi državna razina (Ministarstvo kulture) sudjeluje s 50%, gradovi (bez Zagreba) s 27%, Grad Zagreb s 11%, općine sa 8% te županije s 4% sredstava.
Uz zbirne rezultate istraživanja za Hrvatsku, po prvi puta su na web stranicama Ministarstva kulture objavljeni i zbirni rezultati istraživanja prema županijama te svi pojedinačni odgovori na upitnik jedinica lokalne samouprave. Plan Službe za strateško planiranje i analitiku Ministarstva kulture za sljedeće anketno istraživanje jest uspostaviti online bazu podataka nacionalnog registra svih javnokulturnih potreba u Republici Hrvatskoj. Također, od sljedeće godine s Državnim zavodom za statistiku dogovoreno je uvrštavanje rezultata istraživanja financiranja javnih potreba u kulturi u službeni statistički sustav Republike Hrvatske.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU