Zaštitni konzervatorski i arheološki radovi: obnova Kazališnog trga u Splitu, Trga Gaje Bulata

Trg Gaje Bulata u Splitu takozvani Kazališni trg nastao je koncem 19. stoljeća pred bastionom sv. Martina (Priuli), posljednjim od pet gradskih bastiona izgrađenih u okviru modernizacije splitskih utvrda u drugoj polovici 17. stoljeća, a za uprave providura Priulija.

Slika 1. Pročelje Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Konzervatorski odjel u Splitu

Obnovu kazališnog trga potaknuo je u prosincu 2011. godine Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu, koji je potaknut radovima uređenja sjeverne kortine bastiona sv. Martina kojim se nakon dugo vremena dovršila gradnja robne kuće u Marmontovoj ulici, izradio Konzervatorski elaborat uređenja trga Gaje Bulata. Uvjet konzervatora bio je obnovljenim zidom bastiona zatvoriti sjeverno pročelje robne kuće što je dovršeno u jesen iste godine te vratiti monumentalno stubište i rampu pred pročelje kazališta.
 

Slika 2. Kazališni trg opterećen prometom i opskrbom, Konzervatorski odjel u Splitu 

Projekt uređenja trga sa spomenikom Gaji Bulatu izabran je na pozivnom natječaju u kolovozu 2016. između pet pristiglih radova. Odabrano je rješenje kipara Đanija Martinića i Frane Šituma te arhitekta Damira Vujčića. Rad je na najbolji način interpretirao zahtjev da se postavi skulptura, obnovi izvorni ulaz u teatar, memorija na vodu i memorija na hortikulturu koja je u povijesti ovog trga postojala. Dovršena je od tada samo skulptura Gaje Bulata koji do danas čeka postavljanje na uređeni trg.

     

Slika 3.                                            Slika 4.  

U 2021. godini započela je provedba uređenja trga prema dorađenom projektu Damira Vujčića. U okviru uređenja obnavljaju se kortine bastiona sv. Martina, a u arheološkim istraživanjima pred pročeljem kazališta na svjetlo dana izašle su baze stupova kandelabara izvornog pročelja kazališta, njegova rampa kojom su do ulaza pristupale kočije i ulazno stubište. Time je konačno omogućena potpuno vjerna obnova glavnog pročelja Hrvatskog Narodnog kazališta u Splitu, koje će se obnoviti prema zamisli arhitekata Ante Bezića i Emila Vecchiettija.

Slika 5. 

 
Glavno pročelje kazališnog trga koji nosi naziv Trg Gaje Bulata, u spomen čovjeka koji je kao splitski gradonačelnik koncem 19. stoljeća sagradio operu, pročelje je Hrvatskog narodnog kazališta. Podignuto je u historicističkom slogu krajem 19. stoljeća u razdoblju od 1891. – 1893. prema projektima arhitekata Emila Vecchiettija i Ante Bezića. U požaru 1971. godine kazalište je izgorilo do temelja, a obnovljeno je i prošireno 1979. prema zamisli arhitekta Božidara Rašice. Najzaslužniji za sačuvani izvorni izgled kazališta u toj obnovi je konzervator Davor Domančić koji je radi modernizacije glumišta dopustio dogradnju i proširenje prostora scene te pomoćnih prostorija na zapadnom dijelu zgrade, ali je istodobno faksimilskom gradnjom vraćen izvorni izgled zgradi kazališta i njegovom zapadnom pročelju. Pa ipak, kazališni trg do danas nije bio obnovljen u skladu s njegovim izvornim izgledom s konca 19. stoljeća.
 
Nasuprot kazališnom pročelju prema projektu Jurja Botića izgrađena je kuća Jelaska 1911. godine kojom je javni prostor između njih dobio proporciju malog gradskog trga oblikovana u secesijskoj maniri. Kuću su izgradili braća Radica, a njeno južno pročelje ostalo je nedovršeno naslanjajući se na susjednu nekretninu, koja je tek nakon Drugog svjetskog rata porušena u urbanističkoj regulaciji Marmontove ulice i prometnog rješenja gradskog središta. Sva uređenja kazališnog trga nakon gradnje kazališta bila su udaljavanje od izvorne zamisli i degradirali su cjelovito zamišljen prostor. Koncem pedesetih godina prošlog stoljeća porušene su rampa i stubište pred ulazom u kazalište. Na tom je mjestu napravljen povišeni polukružni ulazni podest velikog radijusa, a u središtu trga, namjesto cvjetnjaka postavljen je Meštrovićev kip Luke Botića, izvorno napravljen za splitske Prokurative.

Slika 6.

 
Rušenje rampe i kamenih postolja svijećnjaka, koji su poput stupova antičkog prostila definirali ulazni prostor kazališta te uklanjanjem rampe za kočije, koja je bila sastavni dio pročelja gotovo svih srednjeeuropskih kazališta 19. stoljeća, splitsko je kazalište izgubilo karakterističan  monumentalni izgled svojstven velikim uzorima poput onih u Beču, Budimpešti, Gracu i Zagrebu.

Kazališni trg izgrađen je na močvarnom tlu, kojem konvergiraju slivovi oborinskih voda neposredne okolice Splita, na mjestu odakle je prema moru tekao potok pravcem današnje Marmontove ulice, 1667. – 1678. godine gradi se posljednji splitski bastion. Nakon mletačkog inženjera Moretija, gradnja se nastavila pod nadzorom vojnog inženjera Santinija koji je bastion dovršio.
 
U prvoj polovici 19. stoljeća utvrde prestaju biti strateški obrambeni sustav Splita, pa odlukom cara prelaze u gradsko vlasništvo. Predgrađe sjeverno od bastiona sv. Martina od starine nazivalo se Dobri, po izvorima pitke vode, bunarima i vodenim površinama koje je polovinom 19. stoljeća, prije gradnje trga, dokumentirao konzervator Vicko Andrić. Nasuprot bedemu, sjeverno pročelje trga zatvarao je franjevački samostan Gospe od Zdravlja barokna gradnja 17. stoljeća kojoj je kasnorenesansni zvonik 1846. podignut prema projektu konzervatora Andrića.

    

Slika 7.                                                                 Slika 8. 

 
Barokna crkva porušena je 1935. kako bi se već slijedeće godine na tom mjestu podigla nova crkva, po zamisli arhitekta Lavoslava Horvata, a u stilu art décoa. Današnji samostan izrađen je po projektu arhitekta Rožića osamdesetih godina prošlog stoljeća, čime je izbrisan zadnji trag nekadašnjeg baroknog zdanja, njegova dva krila.
 

 
Slikovni prilozi:

Slika 1. Pročelje Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 2. Kazališni trg opterećen prometom i opskrbom, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 3. Kip Gaje Bulata, autori Martinić i Šitum, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 4. Arheološka istraživanja pred pročeljem kazališta, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 5. Nacrt uređenja trga po projektu Damira Vujčića, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 6. Rampa i stubište pred ulazom , Emil Vecchietti i Ante Bezić, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 7. Rušenje crkve Gospe od Zdravlja 1935. godine, Konzervatorski odjel u Splitu
Slika 8. Barokna franjevačka crkva Gospe od Zdravlja iz 17. stoljeća, Konzervatorski odjel u Splitu