Zaštitni konzervatorski i arheološki radovi: povodom sanacije vodovodne i kanalizacijske mreže u povijesnoj jezgri grada Trogira

Unutar povijesne jezgre grada Trogira provedena su zaštitna arheološka istraživanja te je utvrđen okvirni plan zaštitnih konzervatorskih mjera koje će popratiti buduće građevinske radove zamjene vodovodne i kanalizacijske mreže.

 
Radi se o iznimno zahtjevnom infrastrukturnom projektu koji će imati veliki utjecaj na svakodnevni život u gradskom središtu gdje će se građevinski radovi odvijati na trasi dugoj više od 2.5 km unutar povijesne urbane jezgre, što konzervatorima i arheolozima predstavlja poseban izazov u smislu zaštite kulturne baštine. Uz izrazito složen arheološki teren te sve dužu turističku sezonu jako je važno pokušati predvidjeti sve eventualne poteškoće kako bi se građevinski radovi izvršili u predviđenim rokovima.

Djelatnici Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Trogiru i Agencije Eko-Kaštelanski zaljev kao i predstavnici Grada Trogira kontinuirano surađuju kako bi se izbjegli potencijalni rizici koji prate velike infrastrukturne zahvate u urbanim povijesnim zonama. To se prvenstveno odnosi na zaštitu podzemne, arheološke baštine grada koju je potrebno očuvati u najvećoj mogućoj mjeri.

Namjere zaštitnih istraživanja bile su utvrditi arheološku stratifikaciju ulica, visine arheoloških slojeva i presjeci, položaj recentne infrastrukture (kako bi se sagledala mogućnost korištenja stare trase bez zadiranja u intaktne arheološke slojeve) te u konačnici projektante prije izrade glavnog projekta upoznati sa stanjem na terenu.



Agencija EKO Kaštelanski zaljev, financirala je istraživanje koje je izvela tvrtka KAUKAL d.o.o. iz Splita u prvoj polovici 2018. godine. Izvedeno je probno istraživanje u otvorenih 12 arheoloških sondi, raspoređenih na način da je veća koncentracija istraživanja izvedena unutar zone ‘A’ zaštićene povijesne jezgre, dakle unutar najstarijeg i arheološki kompleksnog dijela grada.

Probne sonde izvedene su na ključnim povijesnim lokacijama kao što su npr. južna i sjeverna gradska vrata te pretpostavljene linije helenističkih ulica. Osim što se ovim istraživanjem potvrdila bogata arheološka slojevitost uže povijesne jezgre, koja je kontinuirano naseljena još od prapovijesti, otkriveno je i kako se za polaganje novog kanalizacijskog kolektora može iskoristiti trasa recentne kanalizacije koja je devastirala dio arheoloških slojeva no čijom bi se ponovnom upotrebom minimalno zadiralo u one očuvane.



Ovakvo visoko vrednovanje trogirskih arheoloških slojeva izjednačava važnost arheoloških i nadzemnih (romaničkih, gotičkih, renesansnih i baroknih) struktura grada te podrazumijeva zaštitu arheoloških slojeva u što izvornijem obliku. Upravo zbog kontinuiteta naseljenosti i specifičnog preslojavanja povijesnih faza urbanog razvoja, povijesna jezgra grada Trogira nalazi se na Popisu svjetske baštine UNESCO-a od 1997. godine. Ortogonalni plan ulica grada nastao je još u doba helenizma stoga UNESCO-ova valorizacija naglašava kako je Trogir izvrstan primjer srednjovjekovnog grada izgrađenog i formiranog sukladno tlocrtu antičkog grada.

Prilikom zamjene postojećih kanalizacijskih i vodovodnih cijevi kao i gradnje kanalizacijskih objekata potrebno je staviti poseban naglasak na visoko valorizirane lokalitete unutar radijalne, najstarije i zaštićene povijesne jezgre Trogira definirane kao zona ‘A’. To su položaji helenističkog i srednjovjekovnog ulaza u grad, prostor antičkog foruma, lateralnih karda zatim prostora u neposrednoj blizini crkava te položaja na kojima se pretpostavljaju ostaci gradskih bedema različitih povijesnih perioda. Zona ‘B’ zaštićene kulturno-povijesne cjeline Trogira odnosi se na dio grada koji je nastao isušivanjem plićaka i nasipavanjem obale od 13. st. nadalje. U ovom dijelu grada ne očekuju se stariji arheološki nalazi od novovjekovnih stoga se kao mjera zaštite predlaže arheološki nadzor kojim će se dokumentirati novovjekovne strukture. Izuzetak je lokalitet na križanju ulice Obrov i Obale bana Berislavića gdje se očekuje pronalazak crkvice sv. Roka i ulaz u novi dio grada za koje se predlaže mjera arheološkog istraživanja.

Kako su dalmatinske obalne povijesne jezgre svojim smještajem, formom, povijesnom uvjetovanošću i arheološkim preslojavanjima vrlo slične, trogirski projekt može poslužiti kao pozitivan primjer za sve velike infrastrukturne radove u povijesnim jezgrama Dalmacije.






Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine,  Konzervatorski odjel u Trogiru, Muzej grada Trogira
Tekst: dipl. arh. Marijeta Babin
Fotografije: Kaukal d.o.o., Arhiv Konzervatorskog odjela u Trogiru
 

Najave