Dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2024. godinu

Nagradu za životno djelo, koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima koji su svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske, dobio je dr. sc. Pavuša Vežić, ugledni konzervator, nekadašnji istaknuti djelatnik Konzervatorskog odjela u Zadru, a sada umirovljeni profesor u trajnom zvanju Sveučilišta u Zadru.
 
Godišnju nagradu koja se dodjeljuje pojedincima za izvanredan doprinos u zaštiti kulturne baštine, za konzervatorsko - restauratorska istraživanja i obnovu crkve sv. Roka u Draguću dobio je stručni tim: voditeljica programa dr. sc. Krasanka Majer Jurišić, Kristina Krulić, Ana Škevin Mikulandra, Ivan Jengić i Marina Boico Staraj.
 
„Nagrada Vicko Andrić“ za doprinos lokalnoj zajednici dodjeljuje se Zvonku Trdiću iz Ogulina za izniman angažman na području zaštite i promicanja kulturne baštine središnje Hrvatske i starog grada Modruša.
 
Odluke o dobitnicima nagrada za 2024. godinu donio je na svojoj sjednici Odbor za dodjelu „Nagrade Vicko Andrić“, u sastavu Tomislav Petrinec  (predsjednik) i Mirna Sabljak, Vesna Pascuttini-Juraga, Tatjana Horvatić, Boris Mostarčić, Radoslav Bužančić, Žarko Španiček, Lorella Limoncin Toth i Viki Jakaša Borić (članovi).

 

---

Obrazloženje dodjele Nagrade „Vicko Andrić“ za životno djelo Pavuši Vežiću

 
Profesor dr. sc. Pavuša Vežić tijekom cijelog svog radnog vijeka ostvario je niz uspješnih rezultata u očuvanju povijesne i kulturne baštine ponajprije kao konzervator, a potom i na znanstvenoistraživačkom području, u nastavnom i obrazovnom radu te u popularizaciji spomenika kulture, što predstavlja izuzetan i trajan doprinos razvoju i očuvanju brojnih spomenika na zadarskom području.

Pavuša Vežić srednju je Građevinsku tehničku školu, arhitektonski smjer, završio u Rijeci 1966. godine. Studirao je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (1968. − 1977.), a poslijediplomski studij Zaštita i revitalizacija graditeljskog naslijeđa pohađao je u Splitu (1977. − 1979.). Magistrirao je 1992. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru s radom Rotonda Sv. Trojstva u sklopu episkopalnoga kompleksa u Zadru, a doktorirao 1994. na istom fakultetu s temom Episkopalni kompleks u Zadru te je stekao zvanje doktora društveno-humanističkih znanosti iz područja povijesnih znanosti.

Od godine 1968. do 1999. djelatan je u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Zadru. Tijekom konzervatorske karijere sudjelovao je u nizu manjih i većih konzervatorskih radova u Zadru i na zadarskom području, među kojima posebno treba istaknuti one na rotondi Sv. Trojstva (Sv. Donata), bazilici Sv. Tome, kućama Nassis i Grisogono, utvrdi Citadela, bazilici Sv. Stjepana (Sv. Šime), na katedrali i njezinim aneksima (duži se popis nalazi u proširenoj biografiji u prilogu). Kao konzervator 1997. godine postavljen je u zvanje višeg savjetnika u Ministarstvu kulture, Upravi za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Od godine 1999. do umirovljenja 2017. stalni je zaposlenik na Filozofskom fakultetu u Zadru, odnosno Sveučilištu u Zadru, gdje je uspješnim napredovanjem postigao zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju 2012. godine. Bio je osnivač i glavni urednik časopisa Odjela za povijest umjetnosti - Ars Adriatica. Od 2012. do 2014. godine bio je član Hrvatskog vijeća za kulturna dobra pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske. Kao glavni istraživač vodio je znanstvene projekte Episkopalni kompleks u antičkome gradu na tlu Istre i Dalmacije i Ranokršćanska arhitektura i skulptura u Istri i Dalmaciji. Bio je član uredništva časopisa Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske. Član je Društva konzervatora Hrvatske i Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.
  
Tijekom svojeg tridesetogodišnjeg djelovanja kao konzervator, od 1968. do 1999. godine, zaslužan je za istraživanje, očuvanje i prezentaciju nekih od najvažnijih hrvatskih spomenika poput crkve Sv. Križa u Ninu, rotunde Sv. Donata u Zadru, ranokršćanskog sloja zadarskih bazilika Sv. Stošije, Sv. Stjepana i Sv. Tome, kao i cijelog niza manjih sakralnih objekata. Osobito je važno istaknuti njegov doprinos istraživanju i očuvanju zadarskih zidina (projekt Citadela) koje su danas dijelom svjetske baštine pod pokroviteljstvom UNESCO-a. Kao izvrstan konzervator uvelike je pridonio očuvanju spomenika kulture u Zadru i okolici nakon rušenja u Drugom svjetskom ratu, a osobito za vrijeme i nakon razaranja i oštećivanja u Domovinskom ratu. Konzervatorski odjel u Zadru do danas baštini njegove brojne projekte, dokumentaciju i metode obnove graditeljske baštine u kojima je ujedinio arhitektonsku pedantnost i povijesna istraživanja s konzervatorskim pristupom revitalizaciji spomenika. Surađujući s vrsnim istraživačima kakvi su bili Ivo Petricioli i Ksenija Radulić te njegov dugogodišnji suputnik u konzervatorskim poslovima Miljenko Domijan, Pavuša Vežić je, riječima J. Belamarića, tijekom nekoliko desetljeća „praktički svojim rukama otkrio cijelu kolajnu novih činjenica...“ o nezaobilaznim zadarskim spomenicima. Njegova otkrića i interpretacije objavljene u nizu publikacija ključne su za poznavanje povijesti monumentalne sakralne arhitekture i skulpture u razdoblju između kasne antike i kasnog srednjeg vijeka, ne samo u Zadru i njegovoj regiji nego i u širim jadranskim okvirima. Kao zaslužni pojedinac dobitnik je Povelje Saveza društava konzervatora Jugoslavije 1985. i 1986. godine, odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996. godine i Godišnje nagrade Zadarske županije 2005. godine za knjigu Zadar na pragu kršćanstva te Nagrade Zadarske županije za životno djelo 2021. godine.

Njegov se doprinos konzervatorskoj struci nije zaustavio prelaskom na Sveučilište u Zadru, već je tijekom svog nastavnog rada s velikim entuzijazmom podučavao generacije studenata s posebnom sviješću o važnosti kulturne baštine i neposrednog doticaja sa spomenikom. Mnogi njegovi nekadašnji studenti danas su uspješni povjesničari umjetnosti i konzervatori. Također je svojim javnim predavanjima, za koja je uvijek vladao velik interes i struke i šire javnosti, odnosno brojnim reportažama, reagiranjima i polemikama u tiskovinama ili na mrežnim portalima, podizao svijest građana o očuvanju nacionalne baštine te time stekao ugled neumornog čuvara zadarskih spomenika i njegova urbanog identiteta.

Zbog cjeloživotnog rada i zalaganja na očuvanju baštine, izvanrednog doprinosa konzervatorskoj struci u dokumentiranju, istraživanju te obnovi spomenika, čime je trajno obogaćen ukupni fundus hrvatske spomeničke baštine, predlažemo da se prof. dr. sc. Pavuši Vežiću dodijeli Nagrada „Vicko Andrić“ za životno djelo.
 

BIBLIOGRAFIJA PAVUŠE VEŽIĆA
 
 
Knjige / Books
1. Crkva Sv. Trojstva (Sv. Donata) u Zadru, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, Zagreb, 1985.
2. Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana (Crkva Sv. Šime) u Zadru, Arheološki muzej u Zadru, Zadar, 1989.
3. Sveti Donat - rotonda Sv. Trojstva u Zadru, MHAS, Split, 2002.
4. Zadar na pragu kršćanstva - arhitektura ranoga kršćanstva u Zadru i na zadarskome području, Arheološki muzej u Zadru, Zadar, 2005.
5. HOC TIGMEN - Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, (zajedno s M. Lončar), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2009.
6. Episkopalni kompleks u Zadru - Episcopal Complex in Zadar, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2013.
7. Dvije memorije križnoga tlocrta - Sv. Vid u Zadru i Sv. Križ u Ninu, Sveučilište u Zadru, Zadar, 2017.
8. Katedrala u Zadru/ I - Sv. Stošija - katedrala Sv. Anastazije u Zadru, Zadar, 2021.
 
Poglavlja u knjigama / Book Chapters
1. Dio kataloških jedinica u katalogu Sjaj zadarskih riznica, (ur.) Tugomir Lukšić, Zagreb 1990. 2. Dio kataloških jedinica u katalogu Hrvati i Karolinzi - katalog, (ur.) Ante Milošević, Split, 2000.
3. Rinnovamento ambrosiano e architettura palecristiana a Zara, 387 d.c. / Ambrogio e Agostino / le sorgenti dell’Europeo, (ur.) Paolo Pasini, Edizione Olivaris - Milano, 2003.
4. Dio kataloških jedinica u katalogu Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Slikarstvo, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar, 2006.
5. Dio kataloških jedinica u katalogu Umjetnička baština Zadarske nadbiskupije - Kiparstvo I, (ur.) Nikola Jakšić, Zadar 2008.

Znanstveni radovi / Scientific Articles
1. Crkva Sv. Marije Velike u Zadru, Diadora, 8, Zadar, 1975.
2. Izvještaj o istraživanju i konzerviranju bazilike Sv. Tome u Zadru, (zajedno s I. Petricioli), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 1, Zagreb, 1975.
3. Obnova kuće Nassis u Zadru, (zajedno s A. Sabljak), Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 4-5, Zagreb, 1977-78.
4. Nadbiskupska palača u Zadru, Peristil, 22, Zagreb, 1979.
5. Ranosrednjovjekovna cisterna episkopalnog kompleksa u Zadru, Diadora, 9, Zadar, 1980.
6. Obnova palače Grisogono u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 6-7, Zagreb, 1980-81.
7. Obilježja izgradnje u vremenu talijanske uprave nad Zadrom, Zbornik: Zadar i zadarsko područje u NOB-i i socijalističkoj izgradnji - 1, Zadar, 1984.
8. Sklop župne crkve Sv. Asela, bivše katedrale u Ninu, Starohrvatska prosvjeta, 15, Split, 1985.  9. Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 12, Zagreb, 1986.
10. Prilog poznavanju tipoloških osobina starokršćanskih bazilika u Dalmaciji, Rapski zbornik, (ur.) Andre Mohorovičić, Zagreb, 1986.
11. Starokršćanski sloj katedrale u Zadru, Diadora, 10, Zadar 1988.
12. Starokršćanska bazilika Sv. Stjepana (crkva Sv. Šime) u Zadru, Diadora, 11, Zadar, 1989.
13. Prezbiterij katedrale u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 30, Split, 1990.
14. Klesarska radionica u kasnoantičkom Zadru, Biogradski zbornik, Zadar, 1990.
15.Rezultati istraživanja u prostoru sakristije do katedrale u Zadru, Diadora, 12, Zadar, 1990.
16. Rezultati istraživanja na prostoru Citadele u Zadru, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 16, Zagreb, 1990.
17. Opatija Sv. Krševana u Zadru - razvoj prostorne cjeline, 1000 godina Samostana Sv. Krševana u Zadru, (ur.) Ivo Petricioli, Zadar, 1990.
18. Krstionica u Zadru, Peristil , 24, Zagreb, 1991.
19. O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, Diadora, 13, Zadar, 1991.
20. Rotonda Sv. Trojstva u prostoru episkopalnoga kompleksa u Zadru, (magistarski rad, rukopis), Zadar, 1991.
21. Crkva i samostan Sv. Nikole u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 33 (Prijateljev zbornik - II), Split, 1992.
22. Vela Gospa na Ošljaku, Diadora, 14, Zadar, 1992.
23. Ulomak starokršćanskog pluteja iz Posedarja nedaleko Zadra, Diadora, 14, Zadar, 1992.
24. Zdenac krstionice u Zadru, Peristil, 35-36, Zagreb, 1992-93.
25. Zadar na pragu kršćanstva, Diadora, 15, Zadar, 1993
26. Episkopalni kompleks u Zadru, (doktorska disertacija, rukopis), Zadar, 1993.
27. Arhitektura romaničke katedrale u Zadru, Majstor Radovan i njegovo doba, (ur.) Ivo Babić, Trogir, 1994.
28.The early-medieval phase of the episcopal complex in Zadar, Hortus artium medievalium, 1, Zagreb-Motovun, 1995.
29. Kapela Sv. Nikole Jurja Dalmatinca u crkvi Sv. Margarite, Pag, Peristil, 38, Zagreb, 1995. 30. Platea civitates Jadre - prostorni razvoj Narodnoga trga u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 36 (Petriciolijev zbornik - II), Split, 1996.
31. Ninska crkva u ranom srednjem vijeku - problem kontinuiteta i rezultati arheoloških istraživanja, Starohrvatska spomenička baština - Rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, (ur.) Tugomir Lučić i Miljenko Jurković, Zagreb, 1996.
32 .I cibori a pianta esagonale risalenti all’Altomedioevo in Istria e in Dalmazia, Hortus artium medievalium, 3, Zagreb- Motovun, 1997.
33. Crkva Sv. Ivana ispred Grada u Zadru, Diadora, 18-19, Zadar, 1997.
34. Elementi di architettura bizantina nelle costruzioni altomedievali di Zara, Hortus artium medievalium, 4, Zagreb-Motovun, 1998.
35. Crno, crkva Sv. Nikole - postupak pri obnovi povijesne građevine, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 24-25, Zagreb, 1998-1999.
36. Limoško raspelo na Dugome otoku, Zadarska smotra, 1-2/1993., Zadar, 1999.
37. Bazilika Sv. Ivana Krstitelja (Sv. Nediljica) u Zadru - prilog poznavanju ranoromaničke arhitekture u Dalmaciji, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 23, Zagreb, 1999.
38. Ranoromaničke crkvice Makarskoga primorja, Hrvatski rasadnik - 1, (Zbornik članaka sa znanstvenoga skupa Gornje makarsko primorje, Gradac-Zaostrog, 1996.), Zagreb, 1999.
39. Ulomak ranokršćanskoga pilastra u Podaci, Makarsko primorje, 4, Makarska, 1999.
40. Ranoromaničke crkvice Makarskoga primorja, (članak prenesen iz Hrvatskoga rasadnika - 1), Makarsko primorje, 4, Makarska, 1999.
41. Ranoromaničke crkvice Makarskoga primorja - II, Makarsko primorje, 5, Makarska, 2000. 42. Arhitektura crkve i pregrade kora Sv. Lucije u Jurandvoru, 900 godina Bašćanske ploče (1100.-2000.), (ur.) Josip Žgaljić, Baška, 2000.
43. Plutej s likom vladara iz krstionice u Splitu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 25, Zagreb, 2001.
44. Crkva Sv. Ivana ispred Grada u Zadru, Iskone be Slovo, (članak prenesen iz Diadore 18-19/1997.), Zagreb, 2001.
45. Po čemu je u 10. st. katedrala u Zadru mogla sličiti Halkopratejskoj bazilici u Carigradu, Diadora, 20, Zadar, 2001.
46. Su San Donato vescovo di Zara, Hortus artium medievalium, 8, Zagreb-Motovun, 2002.
47. Ciboriji ranoga srednjeg vijeka u Kotoru, Prilozi za povijest umjetnosti u Dalmaciji, 39, Split, 2001-2002.
48. Rotonda u Ošlju, Zbornik Tomislava Marasovića, Split 2002.
49. Krstionica i ciborij u Puli i Novigradu, Novigrad - Cittanova, 599-1999., Novigrad 2002.
50. Rinnovamento ambrosiano e architettura paleocristiana a Zara, 387 d.c. / Ambrogio e Agostino / le sorgentidell’Europeo, (ur.) Paolo Pasini, Edizione Olivaris - Milano 2003.
51. Bazilika Sv. Marte u Bijaćima i problem njezinoga ciborija, Starohrvatska prosvjeta, 26, Split, 2004.
52. Crkva Sv. Duha na Asseriji - ranokršćanski mauzolej i romanička crkva Sv. Pavla, Asseria, 2, Zadar, 2004.
53. Vrata Michele Sanmichelija u Zadru, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 29, Zagreb, 2005.
54. Luogi di culto della catedralle di Zara, Hortus artium medievalium, 11, Zagreb-Motovun, 2005.
55. Vinova loza na ranokršćanskim i ranosrednjovjekovnim reljefima u Zadru i na zadarskome području, Histria antiqua, 15, Pula, 2007.
56. Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i na zadarskome području, Diadora, 22, Zadar, 2007.
57. Klaustar Sv. Frane u Zadru i Sv. Jeronima na Ugljanu, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 32, Zagreb, 2008.
58. Primjeri protorenesanse u Zadru, Zbornik Danâ Cvita Fiskovića, 2, Zagreb, 2008.
59. Katedrala (Sv. Anastazije) u Biogradu, Diadora, 23, Zadar, 2009.
60. Tri romanička trikonhosa, Azgrišnidiak Branko pridivkom Fučić - I, The Errant Pupil Branko, Surnamed Fučić, Malinska- Rijeka-Zagreb, 2011.
61. Dalmatinski trikonhosi, Ars Adriatica, 1, Zadar 2011.
62. Dalmatinski šesterolisti - sličnosti i razlike, Ars Adriatica, 2, Zadar, 2012. 13.
63. Crkvica Sv. Julijane u Splitu, Munuscula in honorem Željko Rapanić, Zagreb - Motovun - Split, 2012.
64. Memorije križnoga tlocrta na tlu Istre i Dalmacije, Ars Adriatica, 3, Zadar, 2013.
65. Ikonografija romaničke katedrale u Dubrovniku, Ars Adriatica , 4, Zadar, 2014.
66. Pilastar sa stupiće ograde svetišta iz episkopalnog kompleksa u Zadru, Ars Adriatica, 5, Zadar, 2015.
67. Crkva Sv. Petra Starog i Bianchijeva edicola s. Marina u Zadru, Diadora, 29, Zadar, 2015.
68. Plutej ograde svetišta iz memorije Sv. Tripuna u Kotoru, Ars Adriatica, 6, Zadar, 2016.
69. Zdenac prokonzula Tamphila Vaale na forumu u Zadru, Diadora, 30, Zadar, 2016.
70. Marko Andrijić i pročelje kuće Nassis u Zadru, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, 43, Split, 2016.
71. Kolona na forumu - berlina na Kampi, Diadora, 31, Zadar, 2017.
72. Sveti Frane u Zadru - arhitektura crkve i samostana u doba gotike i renesense, Ars Adriatica, 8, Zadar, 2018.
73. Zvonik i kapitularna dvorana u samostanu Sv. Marije Male u zadru: kraljevska kapela - kapitul - sakristija - memorija, Laude nitens multa, Zbornik radova s kolokvija u povodu 900. Obljetnice Vekenegina epitafa, Zadar, 2018.
74. Anatomija izgubljenog spomenika - Rekompozicija pročelja romaničke katedrale u Zadru, Ars Adriatica, 9, Zadar, 2019.
75. Spomenici Nina na veduti iz 1708. i katastarskome planu iz 1823. godine, Diadora,  33-34, Zadar, 2020.
76. Ecclesiola sancte Marie Minoris i ranoromanička bazilika Sv. Marije Male u Zadru, ABBATISSA INGENUITATE PRECIPUA: Zbornik radova sa znanstvenog kolokvija „950. obljetnica Samostana benediktinki Sv. Marije u Zadru (1066.-2016.)”, Zadar, 2020.
77. Crtica za crkvicu: Sv. Nikola u vali Dražanica ispred Zadra, Ars Adriatica, 10, Zadar, 2021.
78. Lik sv. Pelegrina na Ugljanskome poliptihu u Zadru, Ars Adriatica, 13, Zadar, 2023.
 
Stručni radovi / Professional Articles
1. U sjećanje profesoru Kseniji Radulić, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 1, Zagreb, 1975.
2. Konzervatorski radovi na crkvi Sv. Krševana u Zadru, Narodni list, Zadar, 29. siječnja 1977. 3. Konzervatorski radovi na palači Nassis, Narodni list, Zadar, 30. srpnja 1977.
4. Riznica u Ninu, Narodni list, Zadar, 19. lipnja 1978.
5. Zaštita spomenika kulture u Zadru, Zadarska revija, 5-6, Zadar, 1979.
6. Citadela - izvanredan prostor i prvorazredan spomenik, Narodni list, Zadar, 28. srpnja 1997. 7. Obnovljena krstionica, Narodni list, Zadar, 1. svibnja 1983.
8. Zaštita kulturnog nasljeđa Samostana Sv. Frane u Zadru, Samostan Sv. Frane u Zadru, Zadar, 1980.
9. Kuća u Pupinovoj ulici u Zadru, Čovjek i prostor, 9, Zagreb 1980.
10. Citadela - Dom omladine u Zadru, Spužva, 5, Zadar 1982.
11. Stari Grad na Rijeci - zaštita nasljeđa ili nasljeđe zaštite, Čovjek i prostor, 6, Zagreb 1983. 12. Muzički zapisi i glazbala na umjetninama u Zadru, Muzičke večeri u Donatu, Zagreb - Zadar 1983.
13.Konzervatorski radovi na Donatu u ovoj godini, Narodni list, Zadar, 2. srpnja 1983.
14. Obnovljena crkva Sv. Jurja u Ravanjskoj, Narodni list, Zadar, 3. rujna 1983.
15. Model dokumentacije koja je pratila metodu rada na revitalizaciji Citadele - Doma omladine u Zadru, Dokumentacija spomenika kulture, Savez društava konzervatora Jugoslavije, Priština, 1984.
16.Radovi na crkvi Sv. Šime, Narodni list, Zadar, 28. srpnja 1984.
17. Stara gradska jezgra - zapuštenost i nemar, Narodni list, Zadar, 24. studenog 1984.
18. Donat - prostor i glazba, 25. muzičke večeri u Donatu, (ur.) Marija Božić, Zadar, 1985. 19. Ćiril Metod Iveković, Zadarska revija, 1, Zadar. 1985.
20. Pretpostavke za suvremenu namjenu i zaštitu Kule Jankovića u Islamu Grčkom, Zadarska revija, 4-5, Zadar, 1985.
21. Što će biti s Donatom, Vijesnik, Zagreb, 10. svibnja 1985.
22. Glazbom valoriziran spomenik kulture, Slobodna Dalmacija, Split, 22. srpnja 1985.
23. Slavni Trogiranin - Zadranin?, Slobodna Dalmacija, Split, 16. travnja 1987.
24. Nove spoznaje starih građevina u Zadru, Čovjek i prostor, 5, Zagreb, 1989.
25. Građevinski i konzervatorski zahvati na katedrali Sv. Stošije u Zadru, Građevinar, 6, Zagreb, 1990.
26. Uz knjigu Ive Petriciolija “Od Donata do Radovana”, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 16, Zagreb, 1990.
27. Grad u plamenu, Slobodna Dalmacija, Split, 30. rujna 1991.
28.Razoreni grad, Slobodna Dalmacija, Split, 21. studenog 1991.
29. Zadar na mapi rata, Dometi, 1-2, Rijeka 1992.
30. Uz 70. rođendan akademika Ive Petriciolija i njegov dugogodišnji rad na polju arheologije, Diadora, 16-17, Zadar 1995.
31. Ulomci Grada u Ninu, Grad Nin, Glasilo grada Nina, 1, Nin 1997.
32. Trajnost baštine u Sutmartindolu - uz obnovu Crkve Sv. Martina u Pridragi, Narodni list, Zadar, 7. studenoga 1997.
33. Prokonzul Vaala osnivač Zadra, Slobodna Dalmacija, Božični prilog ‘97, Split, 1997.
34. O prostorima glazbenih večeri u Sv. Donatu, Glazbene večeri u Sv. Donatu - 40 godina, Zadar, 2000.
35. O prostorima glazbenih večeri u Sv. Donatu - On the Venues of the Music Eveningsin St. Donat’s, Glazbene večeri i Sv. Donatu - The Music Evenings in St. Donat’s, (ur.) Jagoda Martinčević, Zadar, 2000.
36. Graditeljsko nasljeđe, Zadarska županija, Zadar, 2001.
37. Sv. Donat - rotonda Sv. Trojstva u Zadaru, Kulturno-povijesni vodič, 17, Split, 2002.
38. Uz osamdeseti rođendan akademika Ive Petrciolija, Kvartal, 2, Zagreb, 2005.
39. Muzej stakla u Zadru, Kvartal, 4, Zagreb, 2008.
40. Sa Zadrom u mislima, Zadarski list, Zadar, 25. svibnja 2010.
41. O prostorima glazbenih večeri u Sv. Donatu, Glazbene večeri u Sv. Donatu, (ur.) Erika Krpan, Zadar, 2012.
42. Da Grad ostane Grad, Zadarski list, Zadar, 21. svibnja 2013.
43. Ravnice i utvrđeni grad, Zadarski list, Zadar, 30. lipnja 2014.
44. Muk zapuštenih prostora, Zadarski list, Zadar, 3. lipnja 2015.
45. Tvrđava kao teatron u Šibeniku i Grad kao kulisa u Dubrovniku, Kvartal, 3-4, Zagreb, 2016. 46. Sačuvati zgrade, a izgubiti stanare znači izgubiti grad, (Grad po mjeri doma), Slobodna Dalmacija, (prilog: Zadar), Split, 25. studenoga 2016.
47. Uz obnovu Kneževe palače u Zadru, Kvartal, XV/1-4, Zagreb, 2018.
48. Uz obnovu Providurove palače u Zadru, Ars Adriatica, 11, Zadar, 2021.
49. Srednjovjekovni Varoš Sv. Martina i renesansne Ravnice u Zadru - treba li njihovo područje biti resurs za nove urbane programe!?, Ars Adriatica, 12, Zadar, 2022.
50. Uz osvrt na pitanje o vremenu građnja romaničke katedrale u Zadru, Ars Adriatica, 14, Zadar, 2024.
 

---

 

Obrazloženje dodjele godišnje Nagrade „Vicko Andrić“ za 2024. godinu Stručnom timu pod vodstvom dr. sc. Krasanke Majer Jurišić za konzervatorsko-restauratorska istraživanja i obnovu crkve sv. Roka u Draguću

 

Crkva svetog Roka u istarskom Draguću sagrađena je početkom 16. stoljeća kao zavjet mještana za zaštitu od kuge. Zaštićeno je nepokretno kulturno dobro i dio je kulturnopovijesnog naselja, što dodatno naglašava njezinu vrijednost u odnosu na bliži okoliš i očuvanu graditeljsku baštinu. To je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta, šiljasto-bačvastog svoda i s naknadno dograđenim trijemom. Nad ulazom je preslica sa zvonom iz 1530. godine. Unutrašnjost je crkve u dva navrata (1529. i 1537.) oslikao majstor Anton iz obližnjeg sela Kašćerge. Cijeli je ciklus jedan od najbogatijih u Istri, tematski, koloristički i prema broju prikaza. Sastoji se od 28 slika iz života Krista, starozavjetnih proroka i domaćih svetaca zaštitnika, a narativnost zidnih slika stoljećima prenosi jasne i razumljive vjerske poruke. Unatoč činjenici da se Draguć u vrijeme gradnje nalazio na nesigurnoj granici mletačke Istre i habsburške Pazinske knežije, sama crkva primjer je kontinuiteta njegovanja lokalne baštine kroz jednostavnost pučkog graditeljstva i očuvane glagoljske natpise koji svjedoče o naručiteljima, majstoru i godini izgradnje, a redaju se i podatci o uskocima, ratovima, požarima, kugi, gladi i svakodnevnom životu Draguća.
 
Provedeni program konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i obnove crkve sv. Roka u Draguću predstavlja uspješnu ravnotežu između očuvanja i intervencije, u sinergiji više raznorodnih struka s posebnim naglaskom na prepoznate vrijednosti crkve i njezinih zidnih slika. Zaokruženost cjeline ostvarena je ne samo brižnim konzervatorsko-restauratorskim pristupom već i suradnjom i uključivanjem crkvene i lokalne zajednice, Kuće fresaka, Istarske županije i Ministarstva kulture i medija RH, uz njegovanje tradicionalnih tehnika i materijala, nudeći ogledni primjer pristupa ne samo za istraživanja i obnovu drugih srednjovjekovnih i renesansnih crkava na području Istre, posebno bogatih zidnim oslicima, već i općenito u radu na zaštiti i očuvanju nepokretne kulturne baštine.
 
Program je započeo 2018. godine iscrpnim konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima. Za izradu povijesnog pregleda prikupljena je i obrađena arhivska građa, relevantna literatura te dokumentacije Biskupijskog arhiva u Poreču, Državnog arhiva u Rijeci, Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu te Ministarstva kulture i medija RH. Također je ostvarena suradnja sa Soprintendenza Archeologia, belle arti e paesaggio del Friuli Venezia Giulia, Archivio della Diocesi di Trieste i Archivio Fototeca di Antonio Morassi. U svrhu bilježenja zatečenog stanja detaljnom je izmjerom uz 3D lasersko skeniranje i izradu 3D poligonalnog modela pripremljena arhitektonska snimka i nacrti razvijenih pogleda ravnih i zakrivljenih ploha oslikanih zidova unutrašnjosti crkve. Analizirane su prostorno-oblikovne karakteristike i materijali, s pratećom grafičkom i fotografskom dokumentacijom. Rad stručnog tima na terenu uključio je istraživanja zidnog oslika (pregled, opis, utvrđivanje uzroka propadanja te grafičko dokumentiranje i snimanje pod kosim svjetlom, IRR i UVF) te klesanih kamenih elemenata. Izvedene su analize uzoraka žbuka, soli, pigmenata i veziva slikanog sloja, pH-vrijednosti površine zida i slikanog sloja, datiranje metodom ¹⁴C, mikrobiološke analize biološkog onečišćenja i termovizijsko ispitivanje vlage. Utvrđeno je stanje nosive konstrukcije i temelja te je na temelju rezultata i valorizacije pripremljen opsežni elaborat sa smjernicama za obnovu i planom radova.
 
Od 2019. do 2024. godine, u suradnji s nadležnim Konzervatorskim odjelom u Puli Ministarstva kulture i medija RH, izvođeni su konzervatorsko-restauratorski i građevinski radovi obnove. Metodologija radova usklađena je sa suvremenim načelima struke u cilju stvaranja boljih uvjeta za očuvanje vrijednog ciklusa zidnih slika u unutrašnjosti crkve uz minimalne i doista nužne intervencije na samoj arhitekturi crkve. Pripremljena je projektna dokumentacija i provedeni su radovi cjelovite obnove koji su uz građevinsku sanaciju uključili i rješavanje odvodnje oborinskih voda, prateće obrtničke radove na drvenoj i metalnoj opremi te kompleksne konzervatorsko-restauratorske radove na pojedinim oblikovnim elementima, s posebnim naglaskom na zidne slike. Ujedno se pri izvođenju nužnih građevinskih intervencija nastojalo osigurati stabilnost zidanih i drvenih konstrukcija, ali i dugoročnu zaštitu, uz korištenje tradicionalnih tehnika i lokalnih materijala. Naglasak je bio na zadržavanju utvrđenog načina oblikovanja, uspostavljanju konstruktivnih rješenja koja su omogućila kvalitetnije stanje pojedinih elemenata crkve, primjeni izvornih pigmenata i povijesnog sastava žbukanog sloja te dokidanju samo onih naknadnih intervencija ili stanja koji su degradirali prepoznate vrijednosti. Konzervatorski pristup bio je ujedno osjetljiv i na povijesni kontekst lokaliteta, uzimajući u obzir i sve osobitosti građevine, s jasnim razumijevanjem vjerske, povijesne i umjetničke uloge crkve sv. Roka, čime je i nadalje osigurana njezina duboka povezanost s lokalnom zajednicom, kao i dostupnost za buduće generacije.
 
Radovi su dovršeni predstavljanjem projekta u Kući fresaka u Draguću, uz predavanja za lokalnu i širu stručnu i znanstvenu javnost. Važnost izvedenih radova očituje se i u prepoznavanju crkve sv. Roka kao jedne od važnih točaka u mreži kulturnih ruta koje obuhvaćaju još uvijek očuvana pitoreskna istarska naselja raspršena u krajoliku koji se nažalost počinje rapidno mijenjati, a realiziraju se kroz aktivnosti koje se organiziraju ne samo poticajem Kuće fresaka već i u suradnji s Istarskom županijom, uz podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Regije Veneto iz Italije. Njezina je posebnost i neprekinuta tradicija na višestoljetnoj raskrsnici kultura koja i nadalje potiče okupljanje lokalnog stanovništva, još stoljećima ranije zaslužnog za njezinu gradnju i opremanje, u zalog izabranom titularu sv. Roku.
 
Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i obnova crkve sv. Roka u Draguću nominirani su krajem 2024. godine, uz podršku Ministarstva kulture i medija RH, za prestižnu nagradu European Heritage Awards / Europa Nostra Awards.
 
 
Životopis voditelja programa
 
Krasanka Majer Jurišić, voditeljica kandidiranog programa, diplomirala je povijesti umjetnosti te talijanski jezik i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i doktorirala 2012. godine. Zvanje znanstvenog suradnika stekla je 2013. godine. Bavi se ponajviše istraživanjem umjetničkih djela i arhitekture od 15. do 18. stoljeća. Autorica je nekoliko knjiga te brojnih znanstvenih i stručnih radova. Dobitnica je povelje Društva povjesničara umjetnosti u 2009. godini i članica uredništva časopisa Portal - godišnjak Hrvatskog restauratorskog zavoda. Od 2003. zaposlena je u Hrvatskom restauratorskom zavodu, a danas radi kao konzervatorica savjetnica povjesničarka umjetnosti, pročelnica Službe za nepokretnu baštinu. Vodila je više složenih programa konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i obnove sakralne i profane graditeljske baštine te kontinuirano radi na promicanju i unaprjeđenju konzervatorske struke. Pored crkve sv. Roka u Draguću, u njezinu se radu izdvajaju sljedeći programi: katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u Zagrebu, palača Vojković - Oršić - Kulmer - Rauch u Zagrebu, dvorac Oršić u Bistri i dvorac Veliki Tabor, Palača šećerane u Rijeci, Tvrđava sv. Nikole te Dvostruki bedem u Šibeniku, katedralni kompleks Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina u Krku, franjevački samostanski kompleks sv. Bernardina Sijenskog u Kamporu i crkva sv. Franje na otoku Rabu, crkva Sv. Spasa i Onofrijeva fontana u Dubrovniku, crkva sv. Marije Magdalene sa župnim dvorom u Selima kod Siska te ljetnikovac Gučetić u Trstenom. Nakon potresa u Zagrebu, Petrinji i Sisku bila je članica najužeg tima HRZ-a za procjenu šteta na terenu i uz to je detaljno, samostalno ili sa stručnim timom, istražila više stradalih građevina i pripremila smjernice za njihovu obnovu.
 
Popis šireg stručnog tima Hrvatskog restauratorskog zavoda i ostalih suradnika na programu:

• voditelj programa istraživanja i obnove: dr. sc. Krasanka Majer Jurišić
• istraživanje i konzervatorsko-restauratorski radovi na zidnim slikama: Kristina Krulić (voditeljica), Lara Kreš, Toni Šaina, Fani Župan, Miroslav Jelenčić, Tea Trumbić; Danijela Skelin, Mirta Cvetko, Marina Cvitić, Maja Kamenar
• istraživanje i konzervatorsko-restauratorski radovi na kamenim elementima: Ivan Jengić (voditelj), Tonko Fabris, Tomislav Svirac, Karmen Lentić, Dejana Brdarić, Ante Guberina
• istraživanja i radovi na arhitekturi: Ana Škevin Mikulandra (voditeljica), Toma Prpić, Ivan Čamber
• prirodoznanstvena istraživanja: dr. sc. Domagoj Mudronja (voditelj), Mirjana Jelinčić, Margareta Klofutar, Marijana Fabečić
• fotografska dokumentacija: Ljubo Gamulin (voditelj), Natalija Vasić, Jovan Kliska, Katarina Gavrilica
• arheološki nadzor: dr. sc. Josip Višnjić
• konzervatorski nadzor: Marina Boico Staraj, Ministarstvo kulture i medija RH, Konzervatorski odjel u Puli
• ostali suradnici: Vektra d.o.o. Varaždin, Kapitel d.o.o. Žminj, Institut Ruđer Bošković, ArcheoLab, Mineraloško-pretrografski laboratorij Geološkog fakulteta u Zagrebu, Geomatika d.o.o., Con-tec d.o.o. Pula, Intrados projekt d.o.o. Zagreb, Kamen Pazin d.d.

 
5. dio - Slikovni materijal

Draguć i crkva sv. Roka, pogled iz zraka 2024. godine, Hrvatski restauratorski zavod
 
 

---

Obrazloženje dodjele Nagrade „Vicko Andrić“ za doprinos lokalnoj zajednici Zvonku Trdiću
 

Ne mireći se s percepcijom uloge i značenja srednjovjekovnog grada Modruša, modruškog kraja i cijele središnje Hrvatske u hrvatskoj povijesnoj znanosti, Zvonko Trdić tijekom 2004. godine pokrenuo je prve aktivnosti u pravcu promjene takvog stanja. Viziju budućih aktivnosti usmjerio je u tri osnovna pravca djelovanja:
  

• osvijestiti lokalno stanovništvo i lokalnu upravu o vrijednosti kulturne baštine zavičaja,
• prikupljati znanstvenu građu o Modrušu i središnjoj Hrvatskoj,
• pokrenuti radove na sanaciji i očuvanju ruševina starog grada Modruša.

 
Na tragu prvog od naznačenih pravaca djelovanja, tijekom 2004. godine okupio je suradnike i pokrenuo izdavanje lokalnog godišnjaka Modruš, čiji je urednik.
Prikupljanje znanstvene građe ozbiljan je posao koji podrazumijeva sustavan, stručan i temeljit pristup. Za takav posao potrebno je stvoriti osnovne organizacijske i kadrovske preduvjete. U tu svrhu Trdić pokreće osnivanje katedre Čakavskog sabora Modruše, čiji je predsjednik. Katedra Čakavskog sabora Modruše udruga je građana osnovana 2006. godine u Modrušu. Ima 18 članova i više od stotinu stalnih vanjskih suradnika, uglavnom znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva.

Katedra Čakavskog sabora Modruše tijekom svoje trinaestogodišnje aktivnosti dala je velik doprinos izučavanju povijesti, etnologije, arheologije, jezikoslovlja, prirodoslovlja, narodnog života i kulture šire okolice Modruša i središnje Hrvatske.

Temeljna aktivnost Katedre ostvarena je putem nekoliko dugoročnih projekata koji se odvijaju u kontinuitetu:  

• kao srednjoškolac vanjski suradnik Radio Ogulina
• pokretač i urednik studentskog biltena u VTŠ, Karlovac, 1975. godine
• pokretač i dugogodišnji urednik tvorničkog informativnog lista u RO „Sintal“ Ogulin
• dugogodišnji suradnik Naših planina, Hrvatskog planinara, a povremeno i tjednika Vikend
• pokretač i urednik lista Modruš (od 2004. do danas)
• pokretač i tehnički urednik znanstvenog godišnjaka Modruški zbornik (od 2007. do danas)
• urednik Posebnih izdanja Modruškog zbornika
• pokretač i urednik knjižnice Tragovi Katedre Čakavskog sabora Modruše (u ovoj knjižnici dosad su tiskane četiri knjige).

 

Rad u zaštiti i očuvanju kulturne baštine:

• dugogodišnji rad na terenskom istraživanju i zapisivanju narodnih običaja i usmene predaje stanovništva Modruša i šireg ogulinskog prostora
• dugogodišnje prikupljanje etnografske građe šireg ogulinskog prostora
• ideja i organiziranje znanstvenog skupa Bernardin Frankopan i njegovo doba, Ogulin, 4. - 5. rujna 2008. godine
• ideja i organiziranje okruglog stola znanstvenika, konzervatora i predstavnika lokalne vlasti na temu Predradnje, istraživanje i zaštita ostataka grada Modruša 5. rujna 2008. godine
• ideja i organiziranje znanstvenog skupa Modruš i Ogulin na povijesnim putovima od Panonije do Jadrana, Ogulin, 8. - 9. rujna 2011. godine
• ideja i organiziranje okruglog stola Turistički potencijal kulturno-povijesne baštine Grada Ogulina i općina Josipdol i Tounj, Josipdol, 9. rujna 2011. godine.
• ideja i organiziranje znanstvenog skupa Josipdol i Modruš u 20. stoljeću 6. rujna 2013. godine.