Istaknuti knjižnični programi

Predstavnice Hrvatskoga čitateljskog društva preuzele u Madridu Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu

Predstavnice Hrvatskoga čitateljskog društva, koje u partnerstvu s udrugom Roditelji u akciji ‒ RODA provode „Čitateljski program za zatvorenike i djecu“, preuzele su 3. srpnja 2017. godine u Madridu Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu. Nagradu je dodijelila najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA (International Literacy Association ‒ https://www.literacyworldwide.org/).



Nagradu su Snježani Berak i Kristini Čunović, predsjednici i dopredsjednici Hrvatskoga čitateljskog društva, uručili Douglas Fisher, dopredsjednik ILA-e iz SAD-a, predsjednica EU odbora ILA-e Renate Valtin i predsjednica Udruge europskih čitateljskih društava (FELA) Ann-Sofie Selin.



Predstavnice Hrvatskoga čitateljskog društva sudjelovale su na 20. europskoj konferenciji o pismenosti (http://aelemadrid2017.com/en/xx-european-conference/) čija je ovogodišnja tema „Izazov za 21. stoljeće ‒ Poticanje jednakosti suradnjom čitateljskih zajednica“. Konferenciju su organizirale Španjolska udruga za čitanje i pisanje (AELE) i Sveučilište Complutense iz Madrida (UCM), a trajala je od 3. do 6. srpnja 2017. godine.

Članice HČD-a Kristina Čunović, Snježana Berak i Ljiljana Sabljak u suradnji s Ivanom Zanze iz RODA-e u okviru Čitateljskoga programa razvile su i održavaju jednodnevne radionice za zatvorenike i osoblje, priredile su priručnik za provedbu čitateljskoga programa i listu kvalitetnih slikovnica i knjiga za djecu i mladež koje su nabavljene u okviru projekta za zatvore.

Pilot-projekt provodio se u Kaznionicama u Glini i Lepoglavi te u Kaznionici i zatvoru u Požegi među očevima. Očevi su dobili slikovnice i knjige među kojima su mogli izabrati priču za svoju djecu. Priču su čitali obraćajući se svomu djetetu, a snimku na CD-u i slikovnicu ili knjigu uz podršku zatvorskih službenika poslali su djetetu. Troškovi knjiga, CD-a i poštanski troškovi osigurani su iz sredstava Ministarstva socijalne politike i mladih (2015./'16.) te Ministarstva pravosuđa RH (2016. ‒ 2018.). Čitateljski program (http://www.roda.hr/udruga/projekti/citalacki-program-za-roditelje-i-djecu-u-kaznionicama/) od ove se godine provodi u svim kaznenim tijelima u Hrvatskoj, a svrha mu je povezivanje djece i roditelja koji su u zatvorima putem aktivnosti čitanja naglas.

 


Noć s Andersenom - Najduža i najčarobnija dječja noć u gradu Daruvaru

Hans Christian Andersen jedan je od omiljenih dječjih pisaca. U povodu njegova rođendana 31. ožujka 2017. godine šesti put najmlađi članovi Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar, njih trinaestero, zamijenili su krevete vrećama za spavanje te su prespavali u knjižnici.
    
Bila je to 17. godina kako se diljem svijeta slavi Andersenov rođendan na ovaj neobičan način. Začetnice su ove ideje dvije češke knjižničarke, Hanka Hanačkova i Mirka Čapova, koje su je proširile u svijet.



Knjižnica je i ove godine priredila zanimljiv program za svoje najmlađe sudionike. Bogat program započeo je dolaskom djece u Knjižnicu u petak u 18 i 30 sati, a završio u subotu u 8 sati.
    
Ove se godine slavi 180 godina od objavljivanja Andersenove bajke Carevo novo ruho te je glavna tema manifestacije bila upravo istoimena priča. Knjižničarke Pučke knjižnice i čitaonice Daruvar kostimirale su se u likove iz bajke Carevo novo ruho, a najmlađi sudionici imali su zadatak ilustrirati najdražu Andersenovu bajku, naučiti interpretativno čitati ili odglumiti njima najzanimljiviji lik te doći kostimirani u najdraži Andersenov lik iz bajke. Tako su u dvoranu ušetale Palčice, Ružno pače, Kositreni vojnici, Snježna kraljica i dr.



U Noći s Andersenom uvijek je bajkovito. Šire se i vidici. Tako su se i ove godine sudionici Noći s Andersenom u Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar videovezom povezali s prijateljima iz knjižnica u Češkom Tešinu (Češka Republika) i Češkoj osnovnoj školi Josipa Ružičke Končanica (Republika Hrvatska).
Nakon videopoziva ispisivale su se dopisnice koje su se potom nosile u grad na poštu, a za kraj programa pojela se i rođendanska torta.

Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar i Gradska knjižnica Češki Tešin započele su suradnju kroz program https://sisterlibrariesnaple.wordpress.com/.
 


Izlaganje na temu „Novi prostori narodnih knjižnica Vukovarsko-srijemske županije“

Voditeljica županijske matične službe Vukovarsko-srijemske županije Iva Pezer održala je na sastanku voditelja županijskih matičnih službi za narodne i školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 28. ožujka 2017. godine izlaganje na temu „Novi prostori narodnih knjižnica Vukovarsko-srijemske županije“.

Pogledajte nove prostore knjižnica u Vukovaru, Drenovcima, Gunji, Rajevom Selu i Račinovcima te novo spremište Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci!

     • Novi prostori narodnih knjižnica Vukovarsko-srijemske županije.ppt (9 MB)
 


Nagrada za inovativnu promociju čitanja u Europi Hrvatskom čitateljskom društvu!

Hrvatsko čitateljsko društvo provodilo je u partnerstvu s udrugom Roditelji u akciji – RODA tijekom 2015. i 2016. godine Čitateljski program za roditelje zatvorenike u kaznionicama Požega, Glina i Lepoglava. Čitateljski program povezivao je djecu i roditelje koji su u zatvorima aktivnostima čitanja naglas, omogućujući tako da roditelji, iako odvojeni, budu na poseban način prisutni u djetetovu životu. Djeca čiji su roditelji u zatvorima posebno su ugrožena skupina našeg društva. Iako se radi o velikom broju djece (2012. godine čak 18.000 djece imalo je jednog ili čak oboje roditelja u zatvorima, a u 2014. godini ta brojka i dalje je vrlo velika, oko 15.000 djece), a institucije i organizacije civilnoga društva dosad nisu dovoljno prepoznavale probleme s kojima se ta djeca (i njihove obitelji) nose te programa podrške za njih gotovo nije bilo. Cilj je ovoga čitalačkog programa bio ojačati roditeljske kompetencije i razvijati pozitivno roditeljstvo među zatvorenicima-roditeljima. Očevi su dobili slikovnice i knjige među kojima su mogli izabrati priču za svoju djecu. Priču su čitali obraćajući se svome djetetu, a snimku na CD-u i slikovnicu ili knjigu uz podršku zatvorskog osoblja poslana je djetetu. Čitalački je program u 2016. godini postao dio kampanje „Čitaj mi!“, koja je službeni kandidat za nagradu Astrid Lindgren Memorial Award (ALMA) 2017., najveću svjetsku nagradu za promicanje dječje književnosti i književnosti za mlade.



Čitateljski program za zatvorenike i djecu Hrvatsko čitateljsko društvo kandidiralo je za Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi 2017. koju dodjeljuje najveća svjetska organizacija za promicanje pismenosti ILA ‒ International Literacy Association. Početkom ožujka Društvo je obaviješteno da je  Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu kojeg su ugledni stručnjaci Greg Brooks, Eldbjorg Tosdal Lyssand, Meeli Pandis, Ulla-Britt Persson, Pehr-Olof Roennholm, Peter Schneck, Ann-Sofie Selin, Gerry Shiel, a kojim je predsjedala Meeli Pandis, za Nagradu za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. odabralo „Čitalački program za roditelje i djecu u kaznionicama“ Hrvatskog čitateljskog društva. Program je inovativan, provođen na osjetljivom i teškom području ‒ u zatvoru, dajući izvrstan primjer nacionalnog umrežavanja.

U ime Hrvatskoga čitateljskog društva suautorice projekta knjižničarke Snježana Berak i Kristina Čunović predstavit će ovaj inovativni program i preuzeti nagradu u Madridu na 20. europskoj konferenciji o pismenosti od 3. do 6. srpnja 2017. godine.
 

Noć s Andersenom 2016.

Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar petu godinu zaredom u suradnji sa svoje dvije sestrinske knjižnice, Gradskom knjižnicom Češki Tešin i Narodnom i univerzitetskom bibliotekom Derviš Sušić iz Tuzle sudjeluje u obilježavanju manifestacije „Noć s Andersenom“ koja se već 16. put održava diljem svijeta.
Kako bi obilježili rođendan velikog Hansa Christiana Andersona, posljednjeg petka u ožujku ili prvog petka u travnju djeca noće u knjižnicama u vrećama za spavanje.
Ove godine u projekt se uključila i obližnja Osnovna škola Josipa Ružičke u Končanici.


 
U Pučkoj knjižnici i čitaonici Daruvar u petak 1. travnja 2016. godine, noćilo je 20 djece od prvog do četvrtog razreda.
Knjižnica je i ove godine priredila zanimljiv program za sve male sudionike. Djeca su izrađivala razglednice i mudroslovlja o knjigama, čitala naglas bajke te putem Skypea pratila programe koje su pripremili njihovi vršnjaci iz sestrinskih knjižnica te komunicirala međusobno. Bogati program započeo je dolaskom djece u Knjižnicu u petak u 18 i 30 sati, a završio u subotu u 8 sati.
Tema ovogodišnje manifestacije bila je Mala sirena.
 
Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar i Gradska knjižnica Češki Tešin započele su suradnju kroz program NAPLE sestrinske knjižnice.





 


Zajednička suradnja "Hrvatske čitaonice" Bol i Umjetničke akademije iz Splita

Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ Bol u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu napravila je predstavu pod nazivom „Zmajevo selo iliti je tribo čo pomoć“ koja je prošloga ljeta deset puta izvedena u malome mjestu Murvici pokraj Bola na Braču. Bila je to peripatetička predstava, tj. u pokretu kroz selo, bez ikakve intervencije u prostoru, interaktivna i višejezična.

Priču o pustinjacima koji su s kopna bježali pred Turcima i nastanili se u Zmajevoj špilji i pustinjačkim samostanima oko Murvice i o njihovom suživotu s lokalnim stanovništvom predstavom su pripovijedali studenti Umjetničke akademije u Splitu i sami mještani Murvice kao glumci naturščici u svojem originalnom izričaju i ambijentu.

Prema istoimenoj predstavi poznati je fotograf, televizijski i filmski snimatelj i redatelj Šime Strikoman snimio film koji je premijerno prikazan u subotu, 13. veljače 2016., u kinodvorani u Bolu.




 

https://www.youtube.com - Zmajevo selo 

 


Dan hrvatskih knjižnica, 11. studenog 2015.

Hrvatsko knjižničarsko društvo, krovna udruga hrvatskih knjižničara, svojim radom i djelovanjem nastoji doprinijeti podizanju razine svijesti o važnosti i ulozi knjižnica (školskih, narodnih, visokoškolskih, specijalnih) pri uspostavi i razvoju društva znanja, osiguravanju slobodnog pristupa informacijama svima bez obzira na socijalni status i obrazovanje, kulturnom, stručnom i znanstvenom razvoju društva, očuvanju jezika i osiguravanju mogućnosti za neformalno i cjeloživotno učenje na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Jedna od aktivnosti kojom se na nacionalnoj razini radi na promoviranju hrvatskih knjižnica jest obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica, 11. studenog, na datum proglašenja prvog hrvatskog Zakona o bibliotekama (11. studenog 1960.) kada Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje i priznanje „Knjižnica godine“.
Ove su godine, u srijedu, 11. studenoga, knjižnice diljem Hrvatske još jednom obilježile ovaj dan raznolikim programima, a središnja nacionalna svečanost održana je u Drenovcima.
 

 

Zaposlenici Središnje općinske narodne knjižnice Drenovci uzvanike su poveli u razgledavanje novoosnovanih knjižnica u ograncima Rajevo Selo i Račinovci, te narodne knjižnice u izgradnji u Gunji.


Nakon toga je uslijedila središnja svečanost kojoj je prisustvovalo više od stotinu knjižničara iz cijele Hrvatske te uzvanici iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Tijekom središnje svečanosti dodijeljena su i priznanja „Knjižnica godine“ za 2015. godinu i to Središnjoj općinskoj narodnoj knjižnici Drenovci te Sveučilišnoj knjižnici Rijeka, zbog izuzetnog doprinosa knjižničnoj djelatnosti i zajednicama u kojima djeluju u 2014. godini.

Priznanja su u ime svojih knjižnica primili Senka Tomljanović, ravnateljica Sveučilišne knjižnice Rijeka, i Goran Pavlović, ravnatelj Središnje općinske narodne knjižnice Drenovci.

S obzirom da je ove godine Priznanje dodijeljeno dvjema knjižnicama, dana 12. studenog 2015. dodjela priznanja „Knjižnica godine“ obilježena je i u Sveučilišnoj knjižnici Rijeka. Obilježavanju dodjele Priznanja prisustvovali su rektor Sveučilišta u Rijeci, zamjenica župana Primorsko-goranske županije, predstavnici Grada Rijeke te brojni knjižničari i knjižničarke s područja Istarske i Primorsko-goranske županije.


Dunja Holcer
predsjednica HKD-a
 

Gradska knjižnica „Ivan Vidali“ 
Library. I love it!
        
Korčulanska Gradska knjižnica "Ivan Vidali" od 22. do 27. rujna 2014. godine bit će, u suradnji s parterskim knjižnicama iz Austrije, Finske, Italije, Poljske, Španjolske, Češke i Turske, organizator međunarodnoga susreta knjižničara koji se odvija i financira u okviru EU projekta Library. I love it! kao dio programa Grundtvig za cjeloživotno učenje. 

Realizacija projekta Library. I love it! traje od kolovoza 2013. do srpnja 2015. godine financiranjem najmanje dvanaest planiranih mobilnosti.
Cilj je projekta podsjetiti na funkciju suvremene knjižnice kao centra za cjeloživotno učenje koji posredovanjem kulturnih vrijednosti omogućuje društveni i profesionalni razvoj kako knjižnice tako i njezina osoblja. U sklopu projekta predviđeni su posjeti i sastanci u svakoj od knjižnica partnera, što pridonosi kulturnoj i turističkoj promidžbi pojedinih dijelova europskih zemalja.
Na ljestvici poretka Nacionalne agencije ovaj se projekt Gradske knjižnice "Ivan Vidali" nalazi na 13. mjestu od ukupno 112 prijavljenih sa 100 bodova na EU razini ocjene projekta te su mu dodijeljena sredstva u iznosu od 14.000 eura.

Više informacija o ovome projektu možete pronaći u programu ili na mrežnim stranicama Gradske knjižnice "Ivan Vidali": www.gk-korcula.hr.

>>> Program .pdf

>>> Schedule .pdf

 
 

Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan - formiranje knjižne zbirke Druga domovina

      Hrvatska narodna knjižnica Antonio Rendić Ivanović Sutivan započela je niz aktivnosti na projektu formiranja knjižne zbirke originala na španjolskom jeziku i prijevoda na hrvatski jezik pod nazivom Druga domovina. Riječ je o jedinstvenoj zbirci kojoj je cilj aktualizirati teme iz latino-američke književnosti, osobito čileanske, budući da je najveći broj književnika čiji su predci stigli u Čile upravo s otoka Brača. Većina tih pisaca i pjesnika u svome književnom opusu koristi element izgubljenog zavičaja koji se generacijski prenosi kroz obiteljska sjećanja, a važan je kako za etnografska proučavanja, tako i za razumijevanje senzibiliteta ljudi koji su se uspješno asimilirali u čileansko društvo i dali vrijedan doprinos izgradnji države u političkom, ekonomskom, znanstvenom i umjetničkom smislu. Inventarizacijom i stručnom obradom zbirke omogućio bi se pristup gradivu i uvid u književno stvaralaštvo velikog broja čileanskih pisaca i pjesnika hrvatskog porijekla, a zbirka bi zasigurno obogatila i kulturno-turistički sadržaj otoka.

      Vrijednost i potporu projektu izrazili su Veleposlanstvo Republike Čilea u Zagrebu, Državni ured za Hrvate izvan RH, Veleposlanstvo RH u Santiago de Chileu, Ministarstvo vanjskih poslova u Čileu, Čileansko-hrvatski institut za kulturu i Hrvatska matica iseljenika.
      Više informacija o ovom projektu možete pronaći na sljedećim linkovima: http://moj-otok.com/wp/ari/zbirka-druga-domovina/ (hrvatski jezik) i http://moj-otok.com/wp/ari/dos-patrias/ (španjolski jezik).



 
 

Knjižnica i čitaonica Fran Galović Koprivnica primila priznanje Američkoga knjižničarskog društva za projekt pokretanja i organiziranja lokalne mreže podrške romskoj zajednici

     Na posebnoj svečanosti koja je 30. lipnja 2014. godine održana u okviru Godišnje konferencije Američkoga knjižničarskog društva (American Library Association − ALA) u Las Vegasu, SAD, Knjižnici i čitaonici Fran Galović Koprivnica uručeno je priznanje The 2014 American Library Association (ALA) Presidential Citation for Innovative International Library Projects. Koprivnička knjižnica prva je iz Hrvatske kojoj je dodijeljeno ovo prestižno priznanje i to za projekt pokretanja i organiziranja lokalne mreže podrške romskoj zajednici putem stručnog usavršavanja, dijeljenja znanja i iskustva stručnjaka različitih profila u suradnji s romskim udrugama i predstavnicima lokalne uprave i samouprave. Koprivnički projekt In-house library training program supporting Roma people – the power of networking in local community (Potpora Romima putem stalnog stručnog usavršavanja – snaga umrežavanja u lokalnoj zajednici) jedan je od četiriju nagrađenih projekata ove godine, uz one iz Srbije, Australije i Njemačke, koje je putem procesa nominacije izabralo tijelo ALA-e za međunarodne odnose. Priznanja je ravnateljici Knjižnice i čitaonice Fran Galović Koprivnica mr. sc. Dijani Sabolović-Krajina uručila predsjednica Američkoga knjižničarskog društva gospođa Barbara Stripling.

     Kako stoji u obrazloženju, koprivnička je knjižnica priznanje Američkoga knjižničarskog društvo, najstarijeg i najvećeg udruženje knjižničara u svijetu, dobila za:
• organiziranje programa stalnoga stručnog usavršavanja u kulturnim i obrazovnim kompetencijama i znanju o Romima, kako bi se prevladao institucionalni jaz između legislative i njezine implementacije u institucije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Cilj je izgradnja tolerancije i rušenje predrasuda spram romske populacije i potpora boljoj kvaliteti životnih mogućnosti romske djece kroz formalne i neformalne načine obrazovanja;
• kreiranje sustavnijeg i organiziranijeg pristupa u radu s romskom djecom i stručnjacima u lokalnim dječjim vrtićima, školama i Pučkom otvorenom učilištu, socijalnim radnicima, članovima romskih udruga i predstavnicima lokalne uprave i samouprave u cilju dijeljenja znanja i prakse stručnjaka iz različitih područja;
• informiranje zajednice o načinu života, problemima i potrebama Roma kao put prema suzbijanju predrasuda i stereotipa o romskoj populaciji.

D. Sabolović-Krajina
 
 
 
 


Usluge pokretne knjižnice za cjeloživotno učenje u ruralnim sredinama Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona/Mobil library service for life long learning in rural communities of Karlovac County and Una Sana Canton

     Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ iz Karlovca i Javna ustanova Kantonalna i univerzitetska biblioteka Bihać (BiH), u sklopu IPA-ina integriranoga pretpristupnog fonda Europske unije za Hrvatsku za razdoblje 2007 − 2013. godine, predstavljaju projekt Mobil library service for life long learning in rural communities of Karlovac County and Una Sana Canton/Usluge pokretne knjižnice za cjeloživotno učenje u ruralnim područjima Karlovačke županije i Unsko-sanskog kantona – MOBILLL.

     Opći je cilj ovoga projekta omogućiti zajednici pristup uslugama koje potiču cjeloživotno učenje i uspostaviti prekograničnu mrežu ruralnih zajednica u Karlovačkoj županiji i Unsko-sanskom kantonu.
     Specifičan je cilj poticanje razvoja međusobne suradnje i demokracije u ruralnim pograničnim zajednicama uspostavom kontinuiranoga i kvalitetnoga pristupa informacijama putem pokretnih knjižničnih usluga.
     Za više informacija o ovome projektu pogledajte PP prezentaciju ili posjetite mrežne stranice Gradske knjižnice Ivan Goran Kovačić Karlovac: www.gkka.hr.
 
 
>>> Prezentacija .ppt
 
 


Projekt prekogranične suradnje između Hrvatske i Srbije
Knjižnice za novo doba/Libraries for a new age


     Knjižnice za novo doba (Libraries for a new age) projekt je prekogranične suradnje financiran sredstvima pretpristupnih fondova Europske unije u sklopu IPA-ina Prekograničnoga programa između Hrvatske i Srbije, odnosno iz programa IPA 2009, 2010 & 2011 Cross – Border Programme Croatia – Serbia, mjera 1.3: People-to-People.
     Projekt okuplja osam knjižnica i jednu organizaciju civilnoga društva iz Hrvatske i Srbije. Nastao je u suradnji Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, koja je nositelj projekta s hrvatske strane, i udruge IAN – Međunarodna mreža pomoći iz Beograda, koja je nositelj projekta sa srpske strane.
     Voditelji su projekta Gordana Stankov Stojilović (IAN) u Srbiji i Tihomir Marojević (GKVK) u Hrvatskoj.

     Opći je cilj projekta doprinos socijalnoj, ekonomskoj, kulturnoj i digitalnoj inkluziji lokalnih zajednica jačanjem interkulturnoga dijaloga i odvijanjem prekogranične suradnje.
     Specifični su ciljevi projekta razvoj kapaciteta knjižnica i potpora prekograničnoj razmjeni iskustava i znanja između srpskih i hrvatskih knjižnica, podrška socijalnoj, ekonomskoj, kulturnoj i digitalnoj inkluziji marginaliziranih skupina (nezaposlenim mladim osobama, posebice ženama, osobama s invaliditetom i starijim osobama) uz pomoć knjižnica kao i unaprjeđenje interkulturne suradnje, umrežavanja, lokalnih i regionalnih partnerstava.
     Projekt je započeo 1. studenoga 2012. godine i trajao 12 mjeseci. Ukupna je vrijednost projekta 138.000 €.
Projekt je podijeljen u tri skupine aktivnosti:
  1. aktivnosti za knjižnice – povećanje kapaciteta knjižnica
  2. edukacija korisnika
  3. prekogranično umrežavanje.
1. Povećanje kapaciteta knjižnica
     Prva aktivnost vezana uz povećanje kapaciteta knjižnica jest ECDL tečaj. Desetero knjižničara iz Hrvatske završilo je tečaj kako bi u drugoj fazi projekta bilo spremno za pružanje novih usluga korisnicima.
     Vrlo važan dio projekta predstavljaju i stručne radionice. Održano je pet stručnih skupova na kojima je sudjelovalo 144 knjižničara iz partnerskih knjižnica, ali i iz drugih knjižnica kao što su knjižnice iz Osijeka, Koprivnice, Beograda te nekoliko školskih knjižnica.
 
Radi se o sljedećim stručnim skupovima:
  • Izgradnja imagea knjižnice kao modernog centra znanja − Ilok, 25. siječnja 2013. godine
  • Umrežavanje knjižnice kroz web portale − Bačka Palanka, 7. ožujka 2013. godine
  • Sajam zdravlja − okrugli stol Jesu li knjižnice ukorak s vremenom – Vinkovci, 20. travnja 2013. godine
  • Razvoj interktulturalnog dijaloga kroz dječju literaturu − Vukovar, 15. svibnja 2013. godine
  • E-knjižničar − Inđija, 24. svibnja 2013. godine.
     Segment povećanja kapaciteta knjižnica obuhvaća i nabavku nove informatičke i multimedijske opreme, što će omogućiti poboljšanje pružanja postojećih usluga knjižnica te uvođenje novih. Kupljeno je 16 prijenosnih računala, 3 projektora, fotoaparat i infrastruktura za bežični internet.

2. Edukacija korisnika
     Edukacija marginaliziranih društvenih skupina odnosi se na aktivnosti koje su usmjerene prema mladim nezaposlenim osobama (ponajprije ženama), umirovljenicima i osobama s posebnim potrebama. Tijekom nekoliko mjeseci educirano je tako 70 umirovljenika te 50 osoba s različitim oblicima invaliditeta.
     Osamdeset i jedna osoba pohađala je ECDL tečaj kojim su imali priliku steći ECDL certifikat. Po završetku ECDL tečaja isti su polaznici pohađali tečaj aktivnoga traženja posla, kojim su stekli nova znanja i vještine vezane uz poslovno komuniciranje, neverbalnu komunikaciju i slično.

3. Prekogranično umrežavanje
     Sajam zdravlja projektna je aktivnost održana u Vinkovcima. Na Sajmu su, osim samoga projekta, predstavljeni i njegovi sudionici te gradovi iz kojih sudionici dolaze.
     Srebrni surferi aktivnost je u kojoj su se natjecali parovi baka/djedova i unuka u znanju rada na računalu i pretraživanju interneta. Održana su polufinalna natjecanja u Hrvatskoj i Srbiji te finalno natjecanje u Kuli. Treba istaknuti kako je na završnome natjecanju u Srbiji pobijedio vinkovački par koji čine baka i unuka Ana Škrlec i Anita Bušnja, a koji je nagrađen prijenosnim računalom.
      Posljednji je dan provedbe projekta bio 31. listopada 2013. godine. Tada su predstavljeni rezultati, opisan tijek projekta te izvršena usporedba planiranoga s izvršenim.
 




 


Novi bibliobus Gradske knjižnice Zadar
 
     Budući da je krajem 2013. godine  Gradska knjižnica Zadar donacijom Evangelističke župe Merzhausen iz Freiburga i Stadtbibliothek Freiburg dobila još jedan bibliobus, omogućeno je organiziranje knjižničnih usluga i na otocima Ugljan, Pašman, Dugi otok i Iž te nekim primorskim mjestima u Županiji.
     Novi bibliobus započeo je s radom u srijedu 12. ožujka 2014. godine, a prva destinacija bio mu je otok Iž. Bibliobus je oslikan u suradnji s Prirodoslovno grafičkom školom Zadar.

  .ppt




 

Hrvatsko knjižničarsko društvo dodijelilo priznanje „Knjižnica godine“ Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica

     Prigodom obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica 11. studenoga Hrvatsko knjižničarsko društvo dodjeljuje priznanje „Knjižnica godine“ u svrhu poticanja inovativnosti, kreativnosti i kvalitete rada svih hrvatskih knjižnica.
   
Ove je godine u konkurenciji bilo pet narodnih knjižnica te po jedna sveučilišna i specijalna knjižnica:
  • Sveučilišna knjižnica Rijeka
  • Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica
  • Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“ Imotski 
  • Knjižnica Instituta „Ruđer Bošković“ Zagreb
  • Gradska knjižnica Solin
  • Gradska knjižnica Ivana Gorana Kovačića Karlovac
  • Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik.
      Povjerenstvo za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“ za 2013. g., čiji su članovi bili Vesna Borić, Lorenka Bučević-Sanvincenti, Ivančica Đukec-Kero, Marijana Mišetić i Vesna Špac u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva te prof. dr. sc. Mislav Grgić i književnik Božidar Prosenjak kao predstavnici javnosti, nakon provedene rasprave jednoglasno je odlučilo da se priznanje dodijeli Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica.
     Više desetljeća Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica ustrajno je na usluzi svojoj zajednici, čime je postala značajno društveno središte grada Koprivnice i šire okolice, cijele Koprivničko-križevačke županije.

     U fokus stavlja dobrobit svojih korisnika, kako pojedinaca tako i lokalne zajednice, kvalitetne, inovativne i kreativne metode i modele rada, socijalno uključivanje svih dobnih, profesionalnih i interesnih skupina građana, kao i onih s posebnim potrebama.
     Pritom posebno naglašavamo model socijalno inkluzivnih knjižničnih usluga, usluge za slijepe i slabovidne, usluge za bebe i malu djecu, pružanje zdravstvenih informacija te uključivanje u rješavanje problema pripadnika romske zajednice.

     Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica konstantno unapređuje svoj rad razvojem i širenjem bibliobusne službe. Promptno se prilagođava društvenim i tehnološkim promjenama u užem i širem okruženju promicanjem i korištenjem novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, digitalizacijom zavičajne kulturne baštine, uvođenjem e-knjiga i e-usluga, informacijskim opismenjivanjem i obrazovanjem korisnika.
     Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica iznimno njeguje svoj odgojni i obrazovni rad te kulturnu i javnu djelatnost organiziranjem ciklusa tribina, okruglih stolova, radionica te nakladničkom djelatnošću.
     Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica javno zagovara knjižnice i knjižničarstvo i njihovu prisutnost u kulturi, obrazovanju, medijima i javnosti općenito, gradeći mrežu svih dionika života i korištenja knjige.
     Ostvaruje zapaženu nacionalnu i međunarodnu suradnju, uz brojna partnerstva i suradničke odnose, te u skladu s njima provodi i pruža usluge i programe ukorak sa svjetskim trendovima u knjižničarstvu, što je rezultiralo brojnim nagradama i priznanjima koja su joj dodijeljena u zemlji i inozemstvu.
     Hrvatsko knjižničarsko društvo s velikim zadovoljstvom dodjeljuje priznanje „Knjižnica godine“ Knjižnici i čitaonici „Fran Galović“ Koprivnica kao priznanje za postignuto i poticaj za daljnji rad, a na primjer i uzor svim hrvatskim narodnim knjižnicama.
     Srdačno čestitamo ravnateljici Dijani Sabolović-Krajina i svim djelatnicima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica!
 
 


Slika 1. Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić (na slici lijevo) predaje priznanje „Knjižnica godine“ ravnateljici Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica Dijani Sabolović-Krajina.


Marijana Mišetić
Nevia Raos
 
 
Širom Hrvatske obilježen Dan hrvatskih knjižnica 11. studenoga 
 
    Dana 11. studenoga diljem je Hrvatske obilježen Dan hrvatskih knjižnica, kojim se evocira 11. studenoga 1960. g., kada je u Hrvatskoj donesen prvi Zakon o bibliotekama, kojim su postavljeni temelji i odrednice razvoju suvremenoga hrvatskog knjižničarstva.
    Uz središnju svečanost, održanu u Koprivnici, čija je Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica ovogodišnji dobitnik priznanja „Knjižnica godine“, Dan hrvatskih knjižnica obilježen je raznolikim programima i sadržajima u gotovo 70 knjižnica diljem Hrvatske. Cjelovit popis knjižnica i nazivi programa i sadržaja nalaze se na portalu kampanje Hrvatskoga knjižničarskog društva Imam pravo znati, imam pravo na knjižnicu:
http://www.hkdrustvo.hr/pravo_na_knjiznicu/suradnici.
 
    Obilježavanjem Dana hrvatskih knjižnica skreće se pozornost na javnu djelatnost knjižnica i njihovu nezamjenjivu ulogu u društvu. Djelujući za opće dobro, knjižnice osnažuju pojedince i zajednice kako bi svi građani mogli aktivno i ravnopravno sudjelovati u izgradnji društva znanja, blagostanja i jednakih prilika za sve. Predsjednica Međunarodnoga saveza knjižničarskih udruženja i ustanova (IFLA) Sinikka Sipilä takvo je djelovanje knjižnica sažela u svojem geslu Jake knjižnice, jaka društva (Strong libraries, strong societies).
    Knjižnice osnažuju javni interes i javno dobro u sferi informacija i kulture. Kreativne industrije u Europi velikim dijelom počivaju na potrebi za čitanjem i potrebi za kulturnim doživljajem te na onom što iz tih potreba proizlazi. Knjižnice stvaraju kulturne potrebe i odgajaju za kulturne potrebe, a izgrađuju kako kulturnog pojedinca tako i kulturnu zajednicu.
    U svojoj javnoj djelatnosti hrvatske su knjižnice zajamčen i siguran prostor kulture i doticaja s kulturom (ne samo s knjigama i čitanjem nego s različitim vidovima kulturnoga stvaralaštva, predstavljenoga putem kazališnih i glazbenih predstava, izložbi, priredbi, radionica, tribina, igraonica te s nakladničkom djelatnošću), koji je dostupan i otvoren svim građanima Republike Hrvatske.
    No uloga se knjižnica ne iscrpljuje samo u njihovoj kulturnoj ili obrazovnoj djelatnosti. Već više od desetljeća knjižnice su vodeće javne ustanove u obrazovanju za nove informacijske tehnologije na razini specijaliziranih obrazovnih i znanstvenih informacija kao i poučavanja vještinama računalne komunikacije i osiguravanja svakodnevnoga jednostavnog besplatnog pristupa digitalnim informacijama o mogućnostima zaposlenja, obrazovnim programima, zdravlju, administrativnim informacijama itd.
    Posljednjih se godina u europskom prostoru intenzivira i njihova uloga promicatelja inkluzije osjetljivih društvenih skupina. Knjižnice daju prostor i resurse, educiraju i potiču osobnu promjenu kojom olakšavaju integraciju onih koji su hendikepirani ne samo zdravstvenim stanjem nego i neodgovarajućim standardom, životnom dobi, manjkavim školovanjem ili, danas najčešće, nezaposlenošću, gradeći društvo jednakih prilika za sve.

    Hrvatske su se knjižnice posebno istaknule u preveniranju i saniranju negativnih društvenih pojava proisteklih iz ekonomske krize i tranzicije, ali i okolnosti ratnih stradanja i njihovih posljedica. O važnosti knjižnica na europskome prostoru govori i Pisana deklaracija o nezamjenjivoj društvenoj ulozi narodnih knjižnica (dostupno na: http://www.eblida.org/News/written-declaration-recognising-the-essential-social-role-of-public-libraries.pdf), za koju se upravo prikupljaju potpisi članova Europskoga parlamenta, a u kojoj se, između ostaloga, ističe:
  • tijekom 2013. g. oko 100 milijuna korisnika koristilo je usluge narodnih knjižnica, od čega njih 14 milijuna u svrhu pristupa internetu;
  • tijekom posljednjih 12 mjeseci u narodnim je knjižnicama 24 milijuna Europljana (većinom starijih osoba, pripadnika manjina ili stanovnika ruralnih područja) sudjelovalo u različitim neformalnim programima učenja;
  • od spomenutih 24 milijuna, njih 83% izjasnilo se o pozitivnom utjecaju besplatnoga pristupa interneta na njihove materijalne prilike, mogućnost pristupa javnim uslugama, sustavu zdravstvene zaštite, socijalne skrbi ili zapošljavanja;
  • tijekom protekle godine 1,5 milijun građana Europske unije prijavilo se za posao, a 250.000 posao je pronašlo zahvaljujući besplatnom pristupu internetu u narodnoj knjižnici.
    Britanska je knjižnica ustvrdila da ekonomska vrijednost koju knjižnica pruža iznosi danas gotovo pet puta više od troškova koje ona iziskuje (http://pressandpolicy.bl.uk/Press-Releases/British-Library-publishes-updated-economic-evaluation-634.aspx).
    U kontekstu iznesenoga, obilježavanjem Dana hrvatskih knjižnica promovira se upravo važnost raznovrsnih projekata kojima knjižnice jamče slobodan pristup informacijama, obrazovanju, kulturi, slobodnom vremenu i sadržajima svim građanima putem svojih javnih usluga, naglašavajući posvećenost radu sa svim osjetljivim i nedovoljno zaštićenim skupinama, kao i mladim naraštajem koji sam po sebi tvori osjetljivu skupinu, kako bi na kvalitetne i neškodljive načine našli svoje mjesto u hrvatskome društvu.
 
Marijana Mišetić
 


Svjetski kongres i 79. generalna konferencija IFLA-e „Future Library: Infinite Possibilities“, Singapur, 17. – 23. kolovoza 2013.

     Na Svjetskom kongresu knjižničara i informacijskih stručnjaka, koji je u organizaciji IFLA-e (International Federation of Library Associations and Institutions) okupio više od 3500 sudionika iz 120 zemalja svijeta u Singapuru od 17. do 23. kolovoza 2013., sudjelovala je i mr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica koprivničke knjižnice.
     Uz financijsku potporu, kao i preporuku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, njezina je prijava na natječaj rezultirala dobivanjem stipendije Vlade Republike Singapur. Na Kongresu je održala dva izlaganja o dobroj praksi Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, prihvaćena u velikoj međunarodnoj konkurenciji: „In-house library training program supporting Roma people – the power of networking in local community“ (članak je dostupan na http://library.ifla.org/96/1/125-krajina-en.pdf) i „NAPLE Sister Libraries Programme: Cooperation of public libraries in Koprivnica, Croatia and Sastamala, Finland – An example of inspiring practice“.

    Tema Svjetskoga kongresa IFLA-e „Future Libraries: Infinite Possibilities“ na više je razina istaknula pozitivnu ulogu knjižnica u društvenim promjenama. Knjižnice obogaćuju pojedince osiguravajući im dostupnost izvorima informacija i znanja za cjeloživotno učenje, a istovremeno obogaćuju obitelji i zajednice putem zajedničkih i suradničkih nastojanja u podizanju kvalitete čitanja i pismenosti. Kako bi doprle do ljudi, knjižnice se trebaju povezivati s lokalnom zajednicom kojoj služe, omogućujući usluge relevantne za lokalne potrebe i povezujući građane s globalnim znanjem i kreativnošću.

     Na Kongresu su donesene i smjernice za budući razvoj knjižnica, a izražava ih slogan „Snažne knjižnice, snažno društvo“. Knjižnice u suvremenom društvu jesu „više od knjižnica“, tj. nadilaze svoje tradicionalne posudbeno-informacijske zadaće. Angažiranije trebaju ići „iznad knjiga“ i usmjeriti se na nove pravce razvoja i to kao posrednici u novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, pomoć u cjeloživotnom učenju, potpora gospodarskomu razvoju te pomoć u izgradnji društvenoga i humanoga kapitala. Zahvaljujući prilagodbama društvenim promjenama i potrebama, knjižnice u mnogim zemljama i nadalje ostaju „sveta mjesta“, temelji lokalnih i nacionalnih identiteta.







 

GRADSKA KNJIŽNICA OTOK
 
    U petak, 10. svibnja 2013. godine, u najmlađem vukovarsko-srijemskom gradu Otoku otvorena je nova Gradska knjižnica Otok. Nova knjižnica smještena je na trećem katu novoizgrađenoga Doma kulture. Čini je nekoliko prostorno-sadržajnih segmenata: posudbeni odjel, zavičajna zbirka, dječji kutak, studijska čitaonica, čitaonica dnevnoga tiska i računalna učionica, a tu je i velika terasa koja će biti korištena kao pozornica za ljetne književne večeri i filmske projekcije.
     Usprkos činjenici da je u posljednje tri godine knjižnica svoju djelatnost obavljala u otežanim uvjetima, privremeno boraveći u prostorijama Osnovne škole Josipa Lovretića u Otoku, stvoren je inicijalni fond od 5000 knjiga zahvaljujući darovima knjižnica iz Vinkovaca, Osijeka, Županje, Koprivnice, Vukovara, Iloka, Rijeke, Zadra i Požege donacijama građana Otoka i Komletinaca te Ministarstva kulture.

     U novoosnovanoj knjižnici posebna će briga biti posvećena djeci i mladima za koje će biti organizirane raznovrsne primjerene aktivnosti s ciljem poticanja učenja, čitanja i razvoja kreativnosti.
     Raznovrsnim programima namijenjenima svim dobnim skupinama građana knjižnica će zasigurno postati značajno kulturno žarište Otoka, Komletinaca i okolnih općina.







 

GRADSKA KNJIŽNICA VODICE

     U petak, 10. svibnja 2013. godine, svečano je otvorena nova Gradska knjižnica Vodice.

     Suvremena i moderna knjižnica prostire se na dvije etaže od ukupno 240 m² i  koncipirana je  kroz četiri cjeline: audio-vizualni odjel i čitaonica, dječji odjel, znanstveni i narodni odjel te multimedijalna dvorana s pedeset mjesta. Suvremena oprema i uređaji kojima nova knjižnica raspolaže zadovoljit će potrebe korisnika te im omogućiti korištenje svih izvora informacija u novom elektroničkom okruženju.
     Nova knjižnica približit će informacije, znanje i kulturu svim građanima Grada Vodica i njihovim gostima, odgovoriti na potrebe i zahtjeve korisnika odabranim knjižničnim uslugama kojima se potiče čitanje, pridonijeti obaviještenosti građana, njihovom obrazovanju i bogaćenju kulturnog života.
     Nova knjižnica, svega nekoliko metara od mora, novi je dnevni boravak grada i veoma ugodno susretište svih generacija.

     Investicija vrijedna pet milijuna kuna realizirana je sredstvima Ministarstva kulture i Grada Vodice.










 

KNJIŽNICA I ČITAONICA GRADA PRELOGA

     U utorak 19. ožujka 2013. godine u sklopu Kulturnog centra u Prelogu otvorena je nova Knjižnica i čitaonica Grada Preloga. Knjižnica je smještena u prizemlju obnovljene stoljetne zgrade, na katu je muzej, a u potkrovlju multimedijalna dvorana. Prostire se na 190 četvornih metara.
     U Knjižnicu je preneseno 26 020 svezaka, dok je 6 000 svezaka pohranjeno na staroj lokaciji koja je prenamijenjena u arhiv knjižnice. Novi prostori su opremljeni suvremenim namještajem i računalima za korisnike, dječjim kutkom i didaktičkim igračkama te multimedijalnom opremom. Sve navedeno omogućit će povećanje raznolike ponude kvalitetnijih usluga i kreativnih aktivnosti za široki raspon članova i kategorija kojima pripadaju, a time i različitih interesa. Nesumnjivo je da će nova Knjižnica postati važno kulturno i informacijsko središte i nezaobilazni nositelj kulturnog razvoja i događanja na području Grada Preloga.
     Prve reakcije članova na nove prostore su i više nego pozitivne, što samo potvrđuje činjenicu da je Prelogu bila potrebna knjižnica koja će svoj rad moći predstaviti široj javnosti, a time i privući više članova i korisnika.







 

U KOPRIVNICI ODRŽAN STRUČNI SKUP O POKRETNIM KNJIŽNICAMA I FESTIVAL BIBLIOBUSA

 
     Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" u Koprivnici u petak, 19. travnja 2013. bila je domaćin nacionalnog stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem - 11. okruglog stola o pokretnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj i 5. festival hrvatskih bibliobusa pod nazivom "MI IMAMO BIBLIOBUS! A VI?". Skup je održan pod pokroviteljstvom Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije te uz potporu Ministarstva kulture RH.
     Na skupu je sudjelovalo više od osamdeset knjižničara i gostiju iz svih krajeva Hrvatske, a također i iz inozemstva - iz Portugala (Proenca-a-Nova), Slovenije (Maribor, Ptuj), Mađarske (Pečuh) i Srbije (Kladovo), s ciljem razmjene iskustava te unapređenja rada pokretnih knjižnica - bibliobusa, kroz upoznavanje međunarodnih iskustava i uspostavu partnerstva između knjižnica iz raznih zemalja.

     Program je započeo Festivalom bibliobusa, na Zrinskom trgu ispred Knjižnice. Deset hrvatskih bibliobusa doputovalo je iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca, Osijeka, Rijeke, Vinkovaca, Zadra i Zagreba, a tu su bila i dva „domaća“ bibliobusa iz Koprivničko-križevačke županije - iz Koprivnice i Križevaca.
     U poslijepodnevnom stručnom dijelu skupa kroz desetak domaćih i stranih pozvanih izlaganja sudionici skupa upoznali su se sa stanjem razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, ali i u susjednim zemljama, kao i s aktualnim trendovima u Europi te s mogućnostima korištenja europskih fondova u razvoju ove djelatnosti.
     Istovremeno, u izlozima knjižnice izloženi su posteri na kojima su sve hrvatske bibliobusne službe predstavile programe i aktivnosti koje provode u svojim bibliobusima.

     Kroz izuzetno zanimljive prezentacije sudionici skupa imali su prilike čuti niz informacija o radu i specifičnostima pokretnih knjižnica u Portugalu, Sloveniji, Finskoj, Srbiji i Francuskoj, kao i o tome kakva je perspektiva razvoja pokretnih knjižnica u Hrvatskoj, gdje - s obzirom na broj stanovnika i aktualne potrebe - ima još jako puno prostora kako za unapređenje postojećih službi pokretnih knjižnica, tako i za uvođenje novih.
     Organizator skupa bilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo preko svojih Komisija za pokretne i za narodne knjižnice, dok se uz Knjižnicu - domaćina, kao suorganizator uključilo i regionalno Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja.


  

NOVA GRADSKA KNJIŽNICA U ZAGREBU ULAZI U RAZVOJNU STRATEGIJU GRADA ZAGREBA – ZAGREBPLAN 2020.
           
     U ponedjeljak, 25. veljače, u ZgForumu, prostoru Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, održan je okrugli stol pod nazivom Nova Gradska knjižnica u Zagrebu. Dio je to kampanje Knjižnica grada Zagreba za novu zgradu središnje knjižnice u centru grada koja umjesto današnjih 2000 m² treba prostor od 20.000 m². Na navedenu temu u istom je prostoru tijekom veljače (do 6. ožujka) bila postavljena i izložba kojom je prikazan rad, brojni programi te bogata povijest djelovanja Gradske knjižnice.
         
     Na okruglom su stolu sudjelovali predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva kulture te arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke. Ravnateljica KGZ-a Davorka Bastić predstavila je središnju knjižnicu KGZ-a – Gradsku knjižnicu – njezin neadekvatan smještaj i problem nedostatka prostora (samo 30 posto fonda smješteno je u prostoru GK, a ostatak je smješten u dislociranome spremištu). Pročelnica Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Jadranka Veselić Bruvo navela je nekoliko konkretnih lokacija u gradu koje bi mogle doći u obzir prilikom odabira. 
           
     Tijekom rasprave najviše se razmatrala tzv. centralna (kulturna) os grada – od željezničkoga kolodvora prema jugu (od Paromlina, preko prostora uz zgradu Gradskoga poglavarstva, do površina nasuprot NSK-u te u blizini MSU-a). Prisutni su se složili da bi na tom potezu lokacija za novu zgradu Gradske knjižnice bila najpoželjnija jer bi se smještajem sličnih ključnih kulturnih institucija grada realizirala centralna kulturna os. Naglašeno je i da se nova lokacija ne bi smjela previše udaljiti od postojeće jer središnja knjižnica, s obzirom na svoje funkcije, treba imati centralnu poziciju u metropoli.

     Izazovne su i atraktivne ideje o novoj zgradi na spomenutim čistim površinama, kao i mogućnost korištenja EU fondova za projektiranje, primjerice, „zelene zgrade“. Većina se sudionika složila da bi revalorizacija i revitalizacija nekog od objekata postojeće zapuštene industrijske arhitekture (poput Paromlina ili Gredelja) vjerojatno dovele do znatnoga poskupljenja cijeloga projekta. No istovremeno zaštitom i revitalizacijom industrijske arhitekture otvorile bi se nove mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova.
Spomenuta je i mogućnost kombinacije djelatnosti pa bi se tako uz novu zgradu Gradske knjižnice mogla naći (gradu nužno potrebna) kongresna dvorana, što bi pridonijelo i samoodrživosti novog objekta.

ZAKLJUČCI:

1.) Strateški ciljevi Gradske knjižnice – razvoj usluga i programa namijenjenih svim građanima Zagreba, od dostupnosti različitih vrsta građe i informacija do tribina, izložbi, radionica, programa poticanja svih vrsta pismenosti, socijalne integracije, multikulturalnosti, cjeloživotnog učenja – uklapaju se u strateške ciljeve Zagreba. Stoga je odluka o trajnome smještaju tako važne kulturne gradske ustanove, pretočena u strateški razvojni projekt, dobila svoje mjesto u Razvojnoj strategiji Grada Zagreba – ZagrebPlanu 2020., čiji je nositelj izrade Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada .

2.) Prisutni na okruglome stolu imenovani su članovima Povjerenstva za odabir najpogodnije lokacije za trajni smještaj i izgradnju nove Gradske knjižnice. Zadatak bi Povjerenstva bio u kratkome vremenskom roku predložiti lokaciju, uključujući sve na raspravi izrečene detalje i sugestije, poštujući zahtjeve i potrebe arhitektonske, urbanističke i knjižničarske struke. Isto je Povjerenstvo dobilo zadatak za predloženu lokaciju izraditi i studiju izvodljivosti.
Zaključci okrugloga stola najavljuju daljnju uspješnu suradnju Knjižnica grada Zagreba i Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, koja će, nadamo se, u skoroj budućnosti otvoriti građanima Zagreba novi prostor druženja, čitanja, istraživanja i uopće javnoga života.


 

GRADSKA KNJIŽNICA „IVAN GORAN KOVAČIĆ“

     Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ proslavila je 1. ožujka 175. obljetnicu djelovanja. Izrasla na zasadama Ilirskoga čitanja društva, danas je to suvremeno opremljena narodna knjižnica koja svojim poslanjem i misijom nastoji zadovoljiti kulturne, informacijske i obrazovne potrebe lokalne zajednice.

     Čestitke za obljetnicu uputila je, u ime ministrice kulture Andreje Zlatar-Violić, načelnica Sektora za književno-nakladničku i knjižničnu djelatnost Dubravka Đurić Nemec, koja je istaknula važnost knjižnica i knjižničarstva za razvoj društva i kulturni identitet zajednice u kojima djeluju. U ime osnivača skup je pozdravio gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, koji je naglasio kako se Grad ponosi dugogodišnjim tradicijom svoje Knjižnice i njezinom ulogom u društvenom životu Karlovca.

    Kombinirani glazbeno-plesni program vodio je Marinko Leš. Prvo hrvatsko pjevačko društvo „Zora“, koje ove godine slavi 155 godina postojanja, pod vodstvom dirigentice prof. Radmile Bocek, otpjevalo je budnicu Živjela Hrvatska te dosad nikad izvedenu skladbu Naša zastava, koju je skladao i posvetio Narodnoj čitaonici Oton Hauska. Klavirske skladbe Otona Hauske, također posvećene Narodnoj čitaonici, izveo je profesor Ognjen Gravora. Učenici 8.b razreda OŠ Dragojle Jarnević, pod vodstvom prof. Jasne Milošević, otplesali su hrvatsko salonsko kolo.

     Program je nastavljen stručnim skupom pod nazivom Od ilirskih čitaonica do suvremenih knjižnica. Uvodničar dr. sc. Josip Stipanov u predavanju Od Ilirskih čitaonica do kozmopolitskih obzorja naglasio je da su narodne knjižnice, nastale na temeljima čitaonica ilirskoga preporoda, danas javne, kozmopolitske ustanove dostupne svima. U nastavku su predstavljene prve ilirske čitaonice u Hrvatskoj osnovane 1838. godine. Mario Šoštarić predstavio je ilirsku čitaonicu u Varaždinu, Frida Bišćan i Rosana Mikulić karlovačku, a Ljiljana Sabljak današnju zagrebačku knjižnicu.
 

  

KNJIŽNICE GRADA ZAGREBA

    Povodom Dana Knjižnica grada Zagreba i 105. obljetnice Gradske knjižnice svečano je 7. prosinca 2012. otvorena Knjižnica Jelkovec u Sesvetama. To je prva zgrada u Zagrebu, izgrađena i namijenjena narodnoj knjižnici. Knjižnica se prostire na četiri etaže te je opremljena najsuvremenijom knjižničnom i informatičkom opremom. Korisnicima svih kategorija i dobi biti će dostupne sve knjižnične usluge, raznovrsna knjižna i neknjižna građa te brojni kulturni programi. 
 

 

 

 
 

GRADSKA KNJIŽNICA ZADAR

     Priznanje „Knjižnica godine“ prvi put je dodijeljeno 11. studenoga  2012. godine, na središnjoj svečanosti Dana hrvatskih knjižnica u Zadru, kao simbol predanog rada knjižničara bez obzira na tip knjižnice. Glavni odbor Hrvatskoga knjižničarskog društva, temeljem Javnog poziva za predlaganje kandidata za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“,  jednoglasno je prihvatio prijedlog Povjerenstva za dodjelu priznanja „Knjižnica godine“ (u sastavu: Stella Fatović Ferenčić, Marijana Mišetić, Ljiljana Pavičić, Nino Raspudić, Zorka Renić, Andreja Tominac, Gorana Tuškan Mihočić) te je naslov dodijelio Gradskoj knjižnici Zadar.
   
     U obrazloženju dodijeljenog priznanja istaknuta je visoka kvaliteta djelovanja, usluge i programi rada posvećeni zajednici u sadašnjem trenutku i okrenuti budućnosti. Gradska knjižnica Zadar svojim aktivnostima usmjerenim na sve kategorije korisnika uzoran je model knjižnice te je najbolji izbor, temelj i standard za buduća priznanja „Knjižnica godine“.
 

 

 

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA MALI LOŠINJ

     Povodom dana Grada Malog Lošinja, Mjeseca hrvatske knjige te obilježavanja 125. obljetnice postojanja knjižnice, 9 studenog 2012. godine, otvoreni su novouređeni i prošireni prostori Gradske knjižnice i čitaonice Mali Lošinj. U prostorima prizemlja, kata i galerije te polivalentne dvorane korisnicima će se pružati čitav niz knjižničnih usluga, a knjižnica će i nadalje razvijati svoju ulogu značajnog kulturnog središta.

 

 


HRVATSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA PLETERNICA

     Hrvatska je knjižnica i čitaonica Pleternica 18. prosinca 2012. godine svečano proslavila 105. obljetnicu rada. Tradicionalnom slavonskom srdačnošću i gostoljubivošću dočekan je velik broj gostiju i uzvanika, posebno velik broj knjižničara iz različitih krajeva Hrvatske na čelu s predsjednicom Hrvatskog knjižničnog vijeća gospođom Davorkom Bastić i predsjednicom Hrvatskog knjižničarskog društva gospođom Marijanom Mišetić.
     U posebno nadahnutom ozračju svečanosti izrečene su mnoge čestitke i lijepe želje, a osobito želja da se što prije dovrši izgradnja novog objekta knjižnice jer sadašnji prostor ne zadovoljava potrebe smještaja knjižničnog fonda i sve brojnijih korisnika. U velebnom zdanju nove knjižnice, čiju je gradnju uz Grad Pleternicu financiralo i Ministarstvo kulture, trenutno se radi na uređenju instalacija i ugradnji građevinske stolarije, što bi trebalo biti obavljeno do kraja ove kalendarske godine nakon čega bi slijedilo unutarnje uređenje prostora.

     Pleternica ima jednu od najvećih osnovnih škola u Hrvatskoj, a u planu je skoro otvorenje i srednje škole pa, iako će novosagrađeni i suvremeno opremljeni objekt Gradske knjižnice i čitaonice Pleternica nadilaziti trenutne potrebe Pleternice i pleterničkog kraja, sigurno će imati brojne korisnike koji će ga svakodnevno posjećivati.
 



 


OTVORENJE NOVOG PROSTORA GRADSKE KNJIŽNICE U ŠIBENIKU
 

Koncem prošle godine, 20. prosinca 2005., u Šibeniku je otvoren novi prostor Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić”. Riječ je o obnovljenoj  zgradi iz šezdesetih godina prošloga stoljeća arhitekta Ivana Vitića, antologijskome djelu hrvatske moderne. Zgrada je smještena u središtu Šibenika, na znamenitoj šibenskoj Poljani, na mjestu gdje se ranije nalazila Narodna kavana, u kojoj je 1866. utemeljena Narodna slavjanska čitaonica. U neposrednoj blizini novoga prostora Gradske knjižnice nalazi se i Samostan sv. Frane s prebogatom knjižnicom, koja je podsjetnik na šibensku kulturnu i književnu baštinu te dugu tradiciju knjižničarstva i organizirane skrbi o knjizi.

Na svečanosti otvorenja ravnatelj šibenske knjižnice Milivoj Zenić izrazio je  uvjerenje da će ta ustanova kao snažno knjižničarsko i multimedijalno žarište dati znatan prinos urbanome i duhovnome identitetu Šibenika u vremenu velikih kulturoloških i civilizacijskih izazova. “Ostvarenje takve knjižnice, otvorene svim mogućnostima korištenja izvora znanja i informacija, može se zahvaliti ponajprije Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, koje je nekoliko godina patilo ovaj projekt, i Gradu Šibeniku”, rekao je Zenić, naglasivši sjajnu suradnju s kolegama, prije svih iz matičnih službi Nacionalne i sveučilišne knjižnice i  Knjižnica grada Zagreba, projektantom arhitiktom Tomislavom Krajinom, izvođačem radova i onima koji su knjižnicu opremili.

Poslije prigodnih riječi gradonačelnice grada Šibenika Nedjeljke Klarić, koja je izrazila nadu da će knjižnica postati odredište mladih, ali i ljudi treće životne dobi, te stjecište znanja i kulture, nazočnima se obratio i ministar kulture Republike Hrvatske mr. Božo Biškupić: “Na tragu znamenitih djela Šibenske molitve, Elegija i pjesama Jurja Šižgorića, prve hrvatske tiskane knjige pjesništva, sveukupnog stvaralaštva Fausta Vrančića, šibenska knjižnica ostavila je i ostavlja traga u kulturnom životu grada. Nezaobilazna je i prepoznatljiva izdavačka produkcija Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’, što je stavlja u sam vrh hrvatskih nakladnika u predstavljanju djela starije hrvatske književnosti i promicanju suvremenoga književnog stvaralaštva.” Podsjetivši da je novi prostor zajedničko djelo države i lokalne vlasti, ministar Biškupić je izrazio zadovoljstvo šibenskom knjižnicom, njezinom  arhitekturom, koncepcijom i suvremenom opremom, te osobito njezinim položajem u središtu grada, iščitavajući u tomu svojevrsnu simboličnu ulogu te ustanove u poticanju kulturnoga razvoja Šibenika.