Otvoreni Dan(i) Hrvatskoga državnog arhiva

17. listopada 2023. – Ovogodišnje obilježavanje Dana Hrvatskog državnog arhiva posvećeno je važnim obljetnicama: 380. obljetnici nastanka Škrinje povlastica, koja se smatra svojevrsnim začetkom Arhiva i 110. obljetnici dovršetka secesijske palače na Marulićevu trgu namjenski izgrađene za Kraljevsku sveučilišnu knjižnicu i Kraljevski zemaljski arhiv.

Ovogodišnje obilježavanje održava se pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, a na svečanosti otvorenja, uz ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva dr.sc. Dinka Čuturu, izaslanika predsjednika Hrvatskog Sabora akademika Željka Reinera, vrijedne obljetnice hrvatske središnje arhivske ustanove čestitao je i izaslanik ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak.
 
Uz predstavljanje monografije autorice Maje Pajnić pod naslovom „Škrinja povlastica“, danas je uz repliku škrinje bio izložen i njezin original, kao i neke od najzanimljivijih isprava koje su se izvorno u njoj čuvale, a koje se danas čuvaju u posebnim mikroklimatskim uvjetima arhivskoga trezora. Riječ je o škrinji izrađenoj od hrastova drveta 1643. godine prema zaključku Sabora Kraljevine Hrvatske i Slavonije kako bi se u nju pohranile iznimno vrijedne, uglavnom vladarske isprave koje su se odnosile na povlastice, prava i slobode zajednice plemića, staleža i redova. Dovršetkom zgrade na Marulićevom trgu 1913. godine, preseljena je zajedno s ostalim arhivskim gradivom Kraljevskog zemaljskog arhiva i od tada se ondje čuva u arhivskom trezoru.
 
Druga obljetnica odnosi se na 110. godišnjicu izgradnje jedne od najvrjednijih palača hrvatske secesije, namjenski građene za Kraljevsku sveučilišnu biblioteku i Kraljevski zemaljski arhiv prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog. Hrvatski državni arhiv već je stotinu godina samostalna arhivska ustanova nakon što je 1923. formalno odvojen od državnih upravnih tijela. Danas je matična hrvatska arhivska ustanova koja na temelju odredbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima vodi i koordinira sustav arhiva u Republici Hrvatskoj koji uz njega čini još 17 područnih državnih arhiva i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata. Štiti, stručno obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo nacionalne važnosti s više od 30.000 dužnih metara gradiva raspoređenih je u 2.150 arhivskih fondova i zbirki. Uz pisano gradivo, arhiv čuva i više od 1.750.000 fotografija različitih oblika i tehnika te više od 10 milijuna snimaka dokumenata iz različitih hrvatskih i svjetskih ustanova, a u njegovom sastavu djeluje i Hrvatski filmski arhiv koji čuva filmsku baštinu. Raznovrsnost gradiva koje Hrvatski državni arhiv čuva svjedočanstvo su višestoljetne tradicije i nezamjenjiv su izvor za proučavanje i razumijevanje nacionalne povijesti, kulture i društvenoga života.

Pisane vijesti