- Objavljeno: 25.10.2023.
Ministrica kulture i medija otvorila 54. savjetovanje hrvatskih arhivista o utjecaju digitalizacije na arhivsku praksu
Foto: Hrvatsko arhivističko društvo
25. listopada 2023. godine – U Vodicama je danas započelo 54. savjetovanje hrvatskih arhivista na temu utjecaja digitalizacije na arhivsku praksu, fenomena koji se javio unatrag nekoliko godina, a posebno s intenzivnom provedbom projekta e-Kultura, kojim je arhivsko gradivo postalo dostupno širokoj javnosti.
Znanstveno–stručni skup, na kojem se ove godine okupilo gotovo 250 sudionika iz zemlje i inozemstva, otvorila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek. Čestitavši i zahvalivši kolegicama i kolegama koji rade u arhivima na intenzivnom radu i svim zajedničkim postignućima koja su uspjeli ostvariti u posljednjih nekoliko godina, ministrica se osvrnula na izradu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji je bitno unaprijedio i osuvremenio sustav zaštite arhivskog gradiva kroz transformaciju službe, dostupnost i korištenje gradiva te zaštitu gradiva u elektroničkom obliku.
Naglasila je kako je Zakon anticipirao sve potrebe razvoja arhivske službe i arhivske struke u današnjem i budućem digitalnom vremenu, ali i riješio probleme s kojima se arhivska struka suočavala. Podsjetila je da su rasprave tijekom donošenja Zakona ukazale na nužnost izrade plana razvoja kojim bi se definirale bitne potrebe arhivske djelatnosti, a slijedom kojih je izrađen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila u studenom 2019. godine. Osiguranje pretpostavki za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti kao i dostupnost i brz pristup arhivskoj baštini definirani su ciljevi Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, a u svrhu osiguranja sredstava Ministarstvo kulture i medija nositelj je investicija Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva i Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Od 2016. godine do kraja 2026. nacionalnim sredstvima i sredstvima iz Europskih fondova putem Ministarstva kulture i medija izgradit će se ili obnoviti 13 novih arhiva i arhivskih spremišta, čime za 50 % povećavamo samo u našem mandatu ukupni kapacitet spremišnih prostora u Hrvatskoj. Izgrađene su, grade se ili obnavljaju zgrade arhiva u Vukovaru, Osijeku, Virovitici, Bjelovaru, Varaždinu (zgrade arhiva i arhivskog spremišta), Zagrebu (Državni arhiv Zagreb na Gornjem gradu, zgrada Hrvatskog državnog arhiva i spremišta u Kerestincu), Sisku (zgrada arhiva u Sisku i arhivskog spremišta u Petrinji), Rijeci, Pazinu, Šibeniku i Dubrovniku. Prvi je put usvojen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine kao temeljni strateški dokument.
Osvrnuvši se na iskustvo potresa koje je ukazalo na nedostatke spremišnih prostora, neadekvatnu pohranu gradiva u arhivima, knjižnicama i muzejima neadekvatno, kao i nedostatak sustava praćenja rizika ministrica je najavila da će sljedeći tjedan u javnu raspravu biti pušten novi Zakon o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara, gdje je upravljanje rizicima stavljeno u fokus. Ministrica je također najavila izradu dokumenta koji će sagledavati spremišne kapacitete za zbrinjavanje baštine na razini cjelokupnog inventara kulturnih dobara.
„Neizmjerno sam ponosna na arhive, koji su, uz ovaj ogroman posao koji je vezan za samu obradu gradiva, sve više prisutni u javnosti vrijednim izdanjima, znanstvenim radom, izložbama, sudjelovanjem u različitim manifestacijama u zajednici“, rekla je ministrica te dodala da je arhivistički rad iznimno važan, ne samo kako bi pokazali značajna događanja unutar struke već i da bi građanima omogućili uvid u brojne materijale i vrijednu baštinu koju pažljivo čuvaju.
Ministrica se za kraj osvrnula na nedavno predstavljen nacionalni informacijski sustav digitalne kulturne baštine eKultura, jedinstven u Hrvatskoj, koji s jedne strane osigurava sigurnu trajnu pohranu digitalizirane građe kulturne baštine, a s druge strane omogućuje pristup tako pohranjenoj građi na javnom portalu. Zahvaljujući sustavu eKultura, okupit će se digitalna kulturna baština u Republici Hrvatskoj te osigurati njezina bolja dostupnost javnosti, integrirano pretraživanje i pristup te trajna pohrana i zaštita. Ovako izložena građa dostupna je znanstvenoj i akademskoj zajednici, učenicima i studentima, svim građanima Republike Hrvatske, ali i šire, te pruža široke mogućnosti njezine upotrebe u istraživačke, znanstvene ili obrazovne svrhe. Ministrica je stoga napomenula da su u tijeku razgovori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kao i sa svim agencijama i sustavima koji se bave obrazovanjem, kako bi portal eKultura prepoznali kao koristan resurs u različitim formalnim i neformalnim sustavima obrazovanja jer će time sve što arhivska struka radi dobiti svoj puni smisao, ali i afirmaciju kod drugih stvaratelja sadržaja.
Tijekom trajanja savjetovanja, koje se ove godine održava u organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku, bit će održane četiri plenarne sjednice s dvadesetak izlaganja. Podsjećamo, godišnja savjetovanja hrvatskih arhivista odvijaju se još od 1954. godine, a od 2001. godine redovito organiziraju i arhivističke kongrese.
Naglasila je kako je Zakon anticipirao sve potrebe razvoja arhivske službe i arhivske struke u današnjem i budućem digitalnom vremenu, ali i riješio probleme s kojima se arhivska struka suočavala. Podsjetila je da su rasprave tijekom donošenja Zakona ukazale na nužnost izrade plana razvoja kojim bi se definirale bitne potrebe arhivske djelatnosti, a slijedom kojih je izrađen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine, koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila u studenom 2019. godine. Osiguranje pretpostavki za uspješno obavljanje arhivske djelatnosti kao i dostupnost i brz pristup arhivskoj baštini definirani su ciljevi Nacionalnog plana razvoja arhivske djelatnosti, a u svrhu osiguranja sredstava Ministarstvo kulture i medija nositelj je investicija Unaprjeđenje digitalne infrastrukture i usluga javnog sektora razvojem nacionalnog arhivskog informacijskog sustava i jačanjem nacionalne mreže arhiva i Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Od 2016. godine do kraja 2026. nacionalnim sredstvima i sredstvima iz Europskih fondova putem Ministarstva kulture i medija izgradit će se ili obnoviti 13 novih arhiva i arhivskih spremišta, čime za 50 % povećavamo samo u našem mandatu ukupni kapacitet spremišnih prostora u Hrvatskoj. Izgrađene su, grade se ili obnavljaju zgrade arhiva u Vukovaru, Osijeku, Virovitici, Bjelovaru, Varaždinu (zgrade arhiva i arhivskog spremišta), Zagrebu (Državni arhiv Zagreb na Gornjem gradu, zgrada Hrvatskog državnog arhiva i spremišta u Kerestincu), Sisku (zgrada arhiva u Sisku i arhivskog spremišta u Petrinji), Rijeci, Pazinu, Šibeniku i Dubrovniku. Prvi je put usvojen Nacionalni plan razvoja arhivske djelatnosti za razdoblje od 2020. do 2025. godine kao temeljni strateški dokument.
Osvrnuvši se na iskustvo potresa koje je ukazalo na nedostatke spremišnih prostora, neadekvatnu pohranu gradiva u arhivima, knjižnicama i muzejima neadekvatno, kao i nedostatak sustava praćenja rizika ministrica je najavila da će sljedeći tjedan u javnu raspravu biti pušten novi Zakon o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara, gdje je upravljanje rizicima stavljeno u fokus. Ministrica je također najavila izradu dokumenta koji će sagledavati spremišne kapacitete za zbrinjavanje baštine na razini cjelokupnog inventara kulturnih dobara.
„Neizmjerno sam ponosna na arhive, koji su, uz ovaj ogroman posao koji je vezan za samu obradu gradiva, sve više prisutni u javnosti vrijednim izdanjima, znanstvenim radom, izložbama, sudjelovanjem u različitim manifestacijama u zajednici“, rekla je ministrica te dodala da je arhivistički rad iznimno važan, ne samo kako bi pokazali značajna događanja unutar struke već i da bi građanima omogućili uvid u brojne materijale i vrijednu baštinu koju pažljivo čuvaju.
Ministrica se za kraj osvrnula na nedavno predstavljen nacionalni informacijski sustav digitalne kulturne baštine eKultura, jedinstven u Hrvatskoj, koji s jedne strane osigurava sigurnu trajnu pohranu digitalizirane građe kulturne baštine, a s druge strane omogućuje pristup tako pohranjenoj građi na javnom portalu. Zahvaljujući sustavu eKultura, okupit će se digitalna kulturna baština u Republici Hrvatskoj te osigurati njezina bolja dostupnost javnosti, integrirano pretraživanje i pristup te trajna pohrana i zaštita. Ovako izložena građa dostupna je znanstvenoj i akademskoj zajednici, učenicima i studentima, svim građanima Republike Hrvatske, ali i šire, te pruža široke mogućnosti njezine upotrebe u istraživačke, znanstvene ili obrazovne svrhe. Ministrica je stoga napomenula da su u tijeku razgovori s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, kao i sa svim agencijama i sustavima koji se bave obrazovanjem, kako bi portal eKultura prepoznali kao koristan resurs u različitim formalnim i neformalnim sustavima obrazovanja jer će time sve što arhivska struka radi dobiti svoj puni smisao, ali i afirmaciju kod drugih stvaratelja sadržaja.
Tijekom trajanja savjetovanja, koje se ove godine održava u organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku, bit će održane četiri plenarne sjednice s dvadesetak izlaganja. Podsjećamo, godišnja savjetovanja hrvatskih arhivista odvijaju se još od 1954. godine, a od 2001. godine redovito organiziraju i arhivističke kongrese.