Završena konstrukcijska obnova Arhivskog sabirnog centra Krapina – Dvorca Kulmer

  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika
  • Slika

Dvorac Kulmer (Dvor Popovec) u Velikoj Vesi, u kojemu je smješten Sabirni arhivski centar Krapina, pretrpio je značajna konstrukcijska oštećenja za zagrebačkog, a naknadno i petrinjskog potresa. Ministarstvo kulture i medija osiguralo je sredstva potrebna za konstrukcijsku obnovu putem Programa provedbe mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije koji se financiraju iz Fonda solidarnosti Europske unije.
 

Ubrzo nakon sklapanja Ugovora o osiguranju sredstava s Ministarstvom kulture i medija u srpnju 2021. godine Hrvatski restauratorski zavod izradio je elaborat za konzervatorsko-restauratorske istražne radove za dvorac Kulmer, ugovoreni projektanti i izvođači zatim su započeli radove u veljači 2022. godine, da bi godinu dana poslije konstrukcijski radovi bili dovršeni. Ukupni troškovi za  konstrukcijsku obnovu iznosili su 862.943,74 eura, odnosno  6.501.349,64 kuna. Cjelokupna sredstva za konstrukcijsku obnovu Dvorca osigurana su iz Fonda solidarnosti EU. 
 
Dvorac u Velikoj Vesi kasnorenesansno je zdanje formirano tijekom 17. stoljeća kao jednokatna građevina s četiri krila te unutarnjim četverokutnim dvorištem uokvirenim arkadnim hodnicima. I danas je očuvan njegov volumen, prostorni koncept i konstruktivni elementi. U njegovom dvorišnom prostoru ističe se glavni portal historicističkog oblikovanja koji potječe s kraja 19. stoljeća, na čijem se zabatu nalazi grb tadašnjih vlasnika, obitelji Kulmer po kojoj dvorac danas nosi ime. Pripada skupini kasnorenesansnih nizinskih dvoraca koji su tijekom vremena prilagođavani potrebama i načinu života vlasnika te predstavlja svjedočanstvo o načinu života najvišeg staleža ondašnjeg društva. Više na poveznici.
 
Sabirni arhivski centar Krapina koji djeluje u dvorcu Kulmer obavlja arhivsku djelatnost u nadležnosti Državnog arhiva u Varaždinu te čuva oko 2400 d/m arhivskog gradiva iz vremena od polovice XIX. stoljeća do danas. Gradivo koje je raspoređeno u tristotinjak fondova i zbirki najvećim je dijelom prikupljeno iz središnjih tijela državne uprave, prosvjetnih, kulturnih, gospodarskih, zdravstvenih i drugih ustanova te je dostupno za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, NN 98/19, NN 114/22), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 121/19) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Varaždinu. 
 


Pisane vijesti | Planiranje i izgradnja