Provedba zaštite u potresu oštećene kulturne baštine Karlovačke županije

Foto: HINA i Karlovačka županija
 

Na sastanku je bilo riječi o provedbi mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu i Fondu solidarnosti putem kojeg je Karlovačka županija dobila sredstva za sanaciju šteta na župama koje su stradale u potresu od crkve sv. Ilije proroka u Lipniku, preko crkve sv. Katarine u Kunićima Ribničkim, crkve sv. Antuna Velikog u Kaštu i crkve sv. Filipa i Jakova u Reštovu do crkve Uznesenja Marijina u Oštarijama. U tijeku su postupci izrade natječajne dokumentacije za ugovaranje projekata za izvođenja radova, a kod nekih su započela i projektiranja.
Grad Karlovac dobio je sredstva Fonda solidarnosti za sanaciju šteta na Hrvatskom domu, Kamodu, zgradi Muzeja grada Karlovca, maloj zgradi gradske uprave te Gornjoj Gazi 3. Karlovačka županija je pravovremenom pripremom svih projekata za prijavu na Fond solidarnosti osigurala gotovo 200 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za konstrukcijsku obnovu, nakon čega će uslijediti cjelovita obnova.

Zajedno sa županicom, gradonačelnikom i suradnicima, ministrica je obišla gradilište kina Edison i crkvu Presvetog Trojstva koja se obnavlja nakon potresa, a kako prenosi HINA najavila je potporu ministarstva županijskom razvojnom projektu "Dodir civilizacija", kojim se treba obnoviti devet starih gradova, dvoraca ili utvrda u Karlovačkoj županiji - u Karlovcu, Ozlju, Ogulinu, Slunju i Drežnik gradu, Cetinu i Slunju koji su postali dio ITU područja, a čime bi se pomoglo razvoju turizma i poljoprivrede. „Žurni su radovi nakon potresa na crkvi Presvetog Trojstva bili obavljeni nacionalnim financijskim sredstvima, a zatim je, kao i na drugim oštećenim objektima kulturne baštine počeo složen proces izrade projektne dokumentacije“, rekla je ministrica i dodala kako se očekuje da će taj posao biti završen idućeg mjeseca u čemu je znatno pomogla županija.

“Vjerujem da ćemo do krajnjeg roka u lipnju iduće godine u punini iskoristiti 200 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti za Karlovačku županiju, iako postoji problem rasta cijena i nesigurnosti u rokovima nabave materijala”, rekla je Obuljen Koržinek, dodajući kako je riječ o konstrukcijskoj obnovi te da za cjelovitu obnovu tek slijedi iznalaženje izvora financiranja. Istaknula je da se nekoliko mjeseci nakon zagrebačkog potresa osnovalo međunarodno savjetodavno povjerenstvo u kojem su, osim domaćih konzervatora, arhitekata i građevinskih inženjera, i strani stručnjaci s velikim iskustvom u protupotresnoj obnovi. Oni zajedno u zahtjevnim obnovama daju svoja mišljenja kako bi se, nakon velikih ulaganja, postigla sigurnost da te zgrade mogu izdržati neke moguće buduće potrese, rekla je ministrica i dodala kako treba demistificirati stajalište da bi novi materijali i pristupi uvijek bili najsretnije rješenje za kulturnu baštinu.