- Objavljeno: 28.02.2020.
Održani paneli prvoga dana stručne konferencije „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“
Naziv drugog panela bio je „Šira perspektiva - zajednički izazovi i moguća područja djelovanja na EU razini“, a cilj panela bilo je upoznavanje s dostupnim EU alatima za smanjenje rizika inovacijama i upravljanjem, poticanje potpore uključivanja kulturne baštine u planove upravljanja rizicima međuinstitucionalnom suradnjom, izgradnjom kapaciteta, razvojem novih zajedničkih programa te proizvodnjom i širenjem podataka i dokumenata.
Predstavljen je i rad Reflection grupe za kulturnu baštinu kao i njihovih napora u smislu unaprjeđivanja suradnje na EU razini.
Moderatorica panela bila je Erminia Sciacchitano zadužena za međunarodne odnose u Ministarstvu za kulturnu baštinu, aktivnosti i turizam Talijanske Republike. Na panelu su sudjelovali voditeljica Sektora za kulturne politike DG EAC, Europske komisije Anne Grady, zatim viša savjetnica Odjela za kulturnu baštinu iz Ministarstva obrazovanja, kulture i znanosti Nizozemske Flora van Regteren Altena i savjetnica u Zavodu za kulturnu baštinu Flandrije Vera Ameels.
S ciljem identificiranja dobrobiti koje su rezultat međunarodne i europske koordinacije, uključujući primjere prekograničnih katastrofa održan je treći panel pod nazivom „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, I. dio: Rizici uzrokovani ljudskim djelovanjem“. Prijetnja spomenicima ljudske povijesti uzrokovana ratnim razaranjima aktualizira pitanje očuvanja baštine. Razgovaralo se i o konzervatorskim izazovima u obnovi hrvatskih gradova tijekom stradanja pojedinih spomenika na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine poput katedrale sv. Jakova u Šibeniku, Plitvičkih jezera i grada Dubrovnika u Domovinskom ratu.
Ugrožavanju baštine doprinosi i prenapučenost gradova, a kao primjer istaknuti su Venecija i Dubrovnik. Dio prenapučenosti gradova je posljedica turizma, a dio njihova obilježja ekonomskih središta kojima gravitiraju manja i ruralna okolna mjesta. Na panelu je istaknut i suprotan učinak, odnosno činjenica da gradske jezgre napušta lokalno stanovništvo te dolazi do zanemarivanja, propadanja i uništavanja baštinskih obilježja. Imperativ je stavljen na razmišljanje o učinkovitom i pametnom upravljanju ne samo rizicima, već i postojećim spomenicima kojima prijeti ugroza te onim obnovljenima kako bi se postignula ravnoteža i očuvala baština. Uključivanje upravljanja rizicima u području kulturne baštine u svakodnevno funkcioniranje institucija i društva, unatoč smanjenim ljudskim kapacitetima te visokoj predanosti i posvećenosti stručnjaka, prijeko je potrebno.
Treći panel pod nazivom „Izgradnja kapaciteta za djelovanje i obnovu, I. dio: Rizici uzrokovani ljudskim djelovanjem“ bavio se pitanjima ugroženosti kulturne baštine u izvanrednim okolnostima kao što su ratna razaranja, prenapućenost gradova i njihovo napuštanje, a zahtijevaju jačanje europske suradnje koja bi pridonijela učinkovitom upravljanju rizicima od katastrofe kako bi se postignula ravnoteža i očuvala baština.
Moderatorica panela bila je predsjedateljica INTERCOM-a Međunarodnog odbora za upravljanje muzejima, ICOM Goranka Horjan, a izlagao je načelnik Sektora iz Ministarstva kulture Francuske Bruno Favel, predavač iz Sveučilišta Notre Dame Paolo Vitti, predavač Sveučilišta u Oxfordu Neil Brodie, profesorica Sveučilišta u Maastrichtu Donna Yates, glavni konzervator za nepokretnu baštinu iz Ministarstva kulture Tomislav Petrinec i znanstveni savjetnik Tvrtko Zebec iz Instituta za etnologiju i folkloristiku.
Nakon panela održana je projekcija filma 40 godina Zavoda za obnovu Dubrovnika. Konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“ održava se do 28. veljače 2020. godine u Dubrovniku u organizaciji Ministarstva kulture uz potporu Europske komisije, Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije.
Odabrana tema konferencije omogućuje raspravu na stručnoj teorijskoj razini o metodologiji ispitivanja i procjene svih vrsta rizika radi lakšeg donošenja odluka o očuvanju i korištenju kulturne baštine te optimalnog korištenja resursa. Teme panela fokusirane su na raspravu o metodama identifikacije, analize i određivanja prioriteta rizika kulturne baštine te posebice boljeg razumijevanja potencijalnih rizika, važnosti monitoringa, procesa prilagodbi, kao i brzi oporavak od ugroza te održivog očuvanja nakon obnove te prepoznavanja mogućnosti koje pruža participativno upravljanje kroz poticanje suradnje svih dionika u procesu upravljanja rizicima.
Program konferencije dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, na poveznici.
Prijenos konferencije dostupan je na poveznici.
Program konferencije dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, na poveznici.
Prijenos konferencije dostupan je na poveznici.