Odana počast žrtvama Holokausta na Mirogoju

Foto: HINA

27. siječnja 2023. – Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, izaslanica premijera i potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te savjetnica premijera Sara Lustig položili su u petak vijence ispred skulpture „Mojsije“ na Gradskom groblju Mirogoj.

„Možda su oni koji imaju neke disonantne tonove ponekad glasniji, no rekla bih da su naši građani većinski svjesniji stradanja koja su se dogodila u Drugom svjetskom ratu i patnji koje su prošli Židovi kao narod, ali i svi drugi koji su stradali. Mislim da kroz naš obrazovni sustav i sve druge kanale dijeljenja informacija puno više i češće čujete priču o tim događajima“, istaknula je tom prigodom ministrica Obuljen Koržinek.

„Svi moramo afirmirati takva svjedočanstva i uklanjati iz javnog prostora revizioniste koji potiču podjele na tako bolnim temama“, dodala je ministrica te na pitanje o povratu židovske imovine podsjetila kako se time kontinuiramo bave vlade od 90-ih godina prošlog stoljeća i da je velik broj što se tiče nekretnina vraćen onima koji su to potraživali. „Aktualna je tema i naš rad na istraživanju provenijencije umjetnina koja je dugo bila zanemarena ne samo u Hrvatskoj, ne samo u muzejskoj zajednici, nego i u mnogim državama“, rekla je ministrica te istaknula kako je Ministarstvo kulture i medija formiralo tim stručnjaka koji će raditi na toj temi.

„To su procesi koje su prošle sve države, neki predmeti i neki objekti će se vraćati, neki će se označavati, u zbirkama ili stalnom postavu da se zna njihovo porijeklo, odnosno komu su oduzeti“, objasnila je ministrica upozorivši kako je i to još jedan doprinos kulturi sjećanja kojim ćemo podsjetiti sve one koji posjećuju muzejske ustanove da je dio te imovine oduzet onima koji su stradali poput žrtava koje komemoriramo na Mirogoju.  

Upitana o zapuštenim židovskim grobljima, Obuljen Koržinek je rekla kako tu postoji nekoliko nadležnosti i da su u suradnji s predstavnicima nekoliko židovskih zajednica mnoga mapirana, a Hrvatska je uključena i u međunarodni projekt njihova označavanja. „Posebno je osjetljiva situacija kada nema nasljednika, a zakoni propisuju da se poslije nekog vremena, ako se nitko ne brine o nekom grobu, on može prepustiti nekomu drugom“, istaknula je zaključivši kako ta groblja treba čuvati kao memorijalnu baštinu.
 

Pisane vijesti | Društvo i zajednica