PITANJA I ODGOVORI

U potresu je oštećen dio pokretne i nepokretne kulturne baštine. Oštećena su pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra, ali i brojni objekti unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.
Najteža oštećenja nastala su na nepokretnoj kulturnoj baštini koja se nalazi unutar povijesne četvrti grada Zagreba - Donji Grad, Gornji Grad i Kaptol.

Od nepokretnih kulturnih dobara oštećena su pojedinačno zaštićena dobra u kojima se nalaze muzeji, arhivi i knjižnice, zatim sakralna baština te brojni kulturni objekti koji nisu pojedinačno zaštićeni, ali se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline ili po svojoj funkciji pripadaju resoru kulture. Od pokretne kulturne baštine oštećen je sakralni i muzejski inventar, muzejska građa i dokumentacija te druga pokretna dobra u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba. 

Na temelju Odluke o provedbi popisa štete na nepokretnim kulturnim dobrima prouzročene potresom u Gradu Zagrebu i okolici i Odluke o provedbi popisa štete prouzročene potresom u Gradu Zagrebu i okolici na muzejskoj građi, dokumentaciji, muzejskom inventaru, crkvenom inventaru te pokretnim kulturnim dobrima u posjedu drugih pravnih i fizičkih osoba, formirani su konzervatorski timovi Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode, Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Konzervatorskog odjela u Krapini i Konzervatorskog odjela u Bjelovaru te Hrvatskog restauratorskog zavoda koji na temelju utvrđene metodologije pregledavaju i evidentiraju nastala oštećenja i propisuju hitne mjere zaštite te izrađuju program obnove.
Terenski obilasci odvijaju se prema kriteriju ugroženosti koju su prethodno utvrdili inženjeri konstruktori, a postupanje je započelo s dvije prioritetne kategorije, kulturnim dobrima upisanima u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i baštinom na području zone A kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba, odnosno Donjeg Grada, Gornjeg Grada i Kaptola.  

Cjeloviti pristup obnovi kulturne baštine dugotrajan je proces, no već se pristupilo provedbi hitnih mjera za sanaciju oštećenja koje mogu predstaviti daljnji rizik za imovinu i ljude. To podrazumijeva:

• evakuaciju muzejske građe i inventara ili njihova zaštita in situ
• provedbu konzervatorsko-restauratorskih zahvata na pokretnim dobrima
• ojačanje labilnih dijelova arhitekture i dekorativnih elemenata na zgradama

U skladu s Odlukom Vlade RH o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice financira se:

• sanacija dimnjaka i ugradnja novih bojlera
• popravak ili zamjena zabatnog zida
• popravak dizala
• nužna privremena zaštita zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanje odnosno pridržavanje opasnih dijelova zgrade koje mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi

Financijska sredstva osigurana su iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je i Odluku o financiranju najamnine za stambeno zbrinjavanje osoba čije su nekretnine stradale u potresu na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije.

U skladu s Pravilnikom o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za radove otklanjanja posljedica potresa kojima se ne mijenja stanje zgrade (popravci prema prethodnom stanju), nije potrebno dopuštenje Ministarstva kulture kao ni Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode za poduzimanja hitnih mjera sanacije.  
Na zgradama koje su od strane statičara označene oznakom U1 „uporabljivo bez ograničenja“ i U2 „uporabljivo s preporukom o postupanju“ mogu se izvoditi sljedeći radovi popravaka i izvanrednog održavanja:

• čišćenje i uklanjanje urušenih dijelova dimnjaka crijepa, žbuke i sl.
• privremeno pokrivanje ili trajna sanacija pokrova sukladno postojećem stanju
• ostakljivanje prozora prema postojećem stanju
• manji zidarski, limarski, instalaterski i drugi obrtnički radovi, odnosno popravci

Prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Pravilniku o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, izvođači građevinskih radova nisu dužni ishoditi dopuštenje.

Ministarstvo kulture izdalo je Uputu za sanaciju dimnjaka oštećenih u potresu na zgradama unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba koja se odnosi na konzervatorske mjere koje se primjenjuju prilikom sanacije srušenih i oštećenih dimnjaka, koje ne isključuju važeće propise za dimnjačke instalacije. 
Za sve zahvate vezane uz dimnjake kojima se ne mijenja izgled dimnjaka u odnosu na prethodno
stanje i/ili koji predstavljaju privremeno tehničko rješenje kako bi se uspostavio sustav grijanja, također nije potrebna suglasnost Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

U slučaju izgradnje novih dimnjaka na zgradama koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, potrebno je kontaktirati Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode.

Neposredne štete odnose se na ograničen pristup i raspoloživost kulturnih sadržaja. Također, nastala oštećenja uzrokovana potresom koincidirala su s epidemijom COVID-19 koja je prouzročila zatvaranje kulturnih institucija i sakralnih građevina. Popuštanjem mjera određene institucije otvorile su svoja vrata korisnicima, dok su pojedini objekti do daljnjeg zatvoreni kako bi se osigurala sigurnost djelatnika i korisnika.