Izjava državnog tajnika Zorana Šikića povodom pisama podrške građana Republike Hrvatske vezano uz trajni moratorij na komercijalni kitolov

 

Kao državni tajnik Ministarstva kulture nadležan za zaštitu prirode i povjerenik Republike Hrvatske za kitolov zahvaljujem svima koji su mi uputili zahtjev za očuvanjem i zaštitom kitova te opstankom moratorija na kitolov, a povodom održavanja 62. sastanka država članica Međunarodne komisije za kitolov (eng. IWC), koji je ove godine održan u Agadiru, Maroko 21.-25. lipnja 2010. godine.

 

U pogledu međunarodne suradnje Republika Hrvatska je od trenutka stupanja u punopravno članstvo Međunarodne konvencije o regulaciji kitolova redovito sudjelovala na svim sastancima Međunarodne komisije za kitolov (eng. IWC) te pripadajućeg Znanstvenog odbora nastojeći doprinijeti zaštiti kitova. Ove godine sudjelovali smo u radu Znanstvenog odbora.

 

Stav Republike Hrvatske u vezi s moratorijem na komercijalni kitolov je dobro poznat još od trenutka ratifikacije Zakona o potvrđivanju Međunarodne konvencije o regulaciji kitolova 2006. godine («Narodne novine – Međunarodni ugovori», broj 6/06) te stupanja u punopravno članstvo u siječnju 2007. godine.

 

Republika Hrvatska pristupila je ovoj konvenciji s pozicije buduće članica Europske unije, potvrđujući time svoju opredijeljenost zaštiti svjetskih prirodnih resursa, odnosno zbog želje da doprinese opstojanju moratorija na komercijalni kitolov koji je na snazi još od 1986. godine. Stav kojeg je Republika Hrvatska zauzela po pitanju svog sudjelovanja u radu Međunarodne komisije za kitolov, jasno proizlazi iz svih dotadašnjih nastojanja Republike Hrvatske da očuva vlastite prirodne vrijednosti, prije svega ugrožene i rijetke vrste, ali i vrste ugrožene na međunarodnoj razini. Usvajanje pravne stečevine Europske unije u području zaštite prirode još je dodatno naglasilo nužnost stroge zaštite svih vrsta dupina i kitova (porodica Cetacea). Republika Hrvatska potpisnica je niza međunarodnih konvencija i sporazuma kojima se štite populacije ovih životinja kako u Jadranu tako i u drugim morima. To su Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) te osobito pripadajući joj Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS).

 

Isto tako u Zakon o zaštiti prirode ugrađene su potrebne odredbe kojima se štite populacije strogo zaštićenih divljih životinja, među kojima se nalaze i sve vrste dupina i kitova koji trajno ili povremeno, borave u Jadranskom moru.

 

Zbog svega navedenog, odgovorno tvrdim da Republika Hrvatska poduzima i nastaviti će poduzimati, u okviru datih mogućnosti, sve potrebne mjere za očuvanje ovih ugroženih životinja, kako u Jadranskom moru tako i u drugim svjetskim morima.

 

 

DRŽAVNI TAJNIK

 

Zoran Šikić