Internacionalizacija obnove najvrjednijih baroknih sakralnih spomenika oštećenih u potresu

12. srpnja 2021. - Na današnjoj 3. sjednici Međunarodnog stručno-savjetodavnog povjerenstva za konstrukcijsku obnovu graditeljske baštine na potresom pogođenim područjima Republike Hrvatske, koje je u travnju 2021. osnovano na inicijativu i odlukom ministrice kulture i medija dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, istraživale su se mogućnosti i rješenja obnove sakralnih građevina iznimno zahtjevnihkonstrukcija poput, u oba potresa teško oštećene zagrebačke crkve Svete Katarine, antologijskog primjera europskog baroka te također barokne crkve iznimne vrijednosti - svete Marije Magdalene u Selima kraj Siska i crkve Uznesenja Marijina u Pokupskom. 

Povjerenstvo na svakoj sjednici razmatra konstrukcijsku obnovu pojedinih zahtjevnih kulturnih dobara, ponajprije su to bile tri škole u povijesnim zgradama u Zagrebu, a zatim i obnova kupola i svodova velikih raspona. Uz hrvatske stručnjake Maria Uroša i Josipa Atalića s Građevinskog fakulteta, Josipa Galića i Alana Brauna s Arhitektonskog fakulteta, Katarinu Horvat Levaj s Instituta za povijest umjetnosti te građevinske inženjere Martinu Vujasinović, Jurja Pojatinu i Milana Crnogorca, članovi povjerenstva su i međunarodni stručnjaci Katrin Beyer voditeljica Laboratorija za potresno inženjerstvo i strukturalnu dinamiku Federalnog instituta tehnologije u Lausanni i Xavier Romaoa potpredsjednik Međunarodne znanstvene komisije za spremnost na rizik ICOMOS-a.

Sa svojim suradnicima i članovima Povjerenstva Katrin Beyer je posjetila danas Zagreb te obišla crkvu Svete Katarine i gimnaziju Tituša Brezovačkog na Gornjem gradu, a uoči sjednice Povjerenstva objasnila je zbog čega je nakon nekoliko on-line sjednica jedva čekala doći u Zagreb i kako je za konstrukcijsku obnovu iznimno važan rad na terenu:
„Mi radimo eksperimentalne testove, uglavnom računalne modele kako se zgrade „ponašaju“ tijekom potresa i to je važno jer ako znamo kako će određeni materijali izdržati potres, onda ćemo saznati kako ih možemo osnažiti i učvrstiti. Ali prvo moramo shvatiti što se s njima događa, moramo reproducirati te modele i to radimo u laboratoriju.
Moram priznati da sam prvi put bila u crkvi u kojoj je pao strop i to mi je bio strašan, naravno tužan doživljaj. Drago mi je da mogu napokon sve vidjeti „u živo“, jer se neke ključne stvari ne mogu doživjeti s fotografija i oštećenja se moraju pregledati na licu mjesta. Tek sam tamo uočila kako se crkva uslijed potresa odijelila, odnosno jasno uvidjela lom koji je podijelio ulazni, noviji od starijeg, oltarnog dijela. Još se uvijek pitamo zašto i kada je do toga došlo: prije nego se svod srušio, ili nakon toga. To vama možda ne zvuči kao nešto bitno, ali u slučaju istraživanja ojačavanja materijala je iznimno važno. Kao znanstvenici ovo neposredno iskustvo na terenu i rad u ovakvom povjerenstvu ima ogromnu važnost, jer možemo primijeniti naša istraživanja svih ovih godina i pridonijeti rješenju obnove, posebno za  školske zgrade čiju konstrukcijsku obnovu istražujemo posljednjih nekoliko godina.“

Pisane vijesti