Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora zajednički promoviraju stećke kao svjetsko kulturno dobro

Na sastanku u Sarajevu definirano je kako bi do rujna trebala slijediti prijava za upis na UNESCO-ov privremeni popis svjetske kulturne baštine, a uskoro bi trebao slijediti i dogovor o kriterijima za uvrštenje nekropola u nominacijski dokument.

Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora nastavljaju pripremati dokumentaciju potrebnu za provedbu projekta nominacije stećaka za uvrštenje na popis svjetske kulturne baštine, potvrdili su u ponedjeljak u Sarajevu predstavnici ministarstava kulture četiriju država, koji su unutar stručne radne skupine razmatrali mjere poduzete od studenog 2009. godine.

Ministri kulture četiri zemlje, među kojima je bio i hrvatski ministar Božo Biškupić, tada su u Sarajevu potpisali pismo namjere kojim su potvrdili zajedničko opredjeljenje za nominaciju stećaka kao regionalnog kulturnog dobra za upis na popis svjetske kulturne baštine koji odobrava UNESCO.

Jasen Mesić, ravnatelj Uprave za arhivsku djelatnost i arheološku baštinu, potvrdio je nakon sastanka u ponedjeljak kako pripreme uspješno teku i u Hrvatskoj te je najavio kako bi za izradu cjelokupne dokumentacije na kojoj inzistira UNESCO moglo trebati dvije do tri godine.

Podsjetio je kako u Hrvatskoj postoji 450 lokaliteta stećaka koji su već uvršteni na nacionalnu listu kulturne baštine, a da je na razini Ministarstva kulture Hrvatske utemeljena posebna ekipa koja radi na pripremi nominacije za listu UNESCO-a te da u projekt uključeni arheolozi koji već rade na terenu.

"Mislim da su doista veliki izgledi da dobijemo još jedno dobro na popisu svjetske kulturne baštine", kazao je Mesić.

Na sastanku u Sarajevu definirano je kako bi do rujna trebala slijediti prijava za upis na UNESCO-ov privremeni popis svjetske kulturne baštine, a uskoro bi trebao slijediti i dogovor o kriterijima za uvrštenje nekropola u nominacijski dokument.

Ravnatelj Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović također je izrazio uvjerenost kako će stećci biti prepoznati kao poseban kulturni fenomen cijele regije.

"To je kulturološki model koji je prelazio i političke i socijalne granice", istaknuo je Lovrenović upozorivši kako je ipak potrebno poduzeti dodatne mjere kako bi se postojeće nekropole zaštitile od daljeg propadanja i uništavanja.

Na cijelom prostoru bivše Jugoslavije, odnosno četiri države koje sada pokušavaju pripremiti zajedničku nominaciju, postoji oko 69 tisuća stećaka od čega je njih oko 59 tisuća na području BiH. (Hina)

Najave