- Objavljeno: 15.08.2021.
Blagdan Velike Gospe prigoda je u kojoj se prisjećamo stradanja, ali i obnove marijanskih svetišta
Foto: Goran Tomljenović, Hrvatski restauratorski zavod
Danas u prigodi blagdana Velike Gospe, prisjećamo se naših marijanskih svetišta koja su kroz burnu hrvatsku povijest više puta stradala, a u katastrofalnim potresima 2020. godine ponovo su pretrpjela velika oštećenja. Od zagrebačke prvostolnice do svetišta posvećenih Blaženoj Djevici na Banovini, mnoštvo je crkava kroz cijelu povijest proživljavalo razaranja i stradanja, ali i obnovu u raznim povijesnim stilovima.Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama, nakon Marije Bistrice drugo je po važnosti marijansko svetište u središnjoj Hrvatskoj. Prvi pisani trag o redovničkoj zajednici i crkvi posvećenoj Majci Božjoj potječe iz 1288. godine. Gospi Remetskoj su se kroz povijest molili i utjecali mnogi hrvatski vladari i velikani, a narodu je od početka bila omiljeno hodočasničko i zavjetno odredište.
Fidelissima Mater Advocata Croatiae Sanctissima Virgo Remetensis (Najvjernija majka odvjetnica Hrvatske presveta Djevica Remetska) službeni je naslov Gospe Remetske, poznatoj po čudima koje je na freskama - medaljonima oslikao jedan od najboljih baroknih umjetnika, pavlinski slikar Ivan Ranger. Crkva je bila tako oslikana da je nazvana "hrvatskom Sikstinskom kapelom", no freske su velikim dijelom bile uništene u potresu 1880. godine, nakon kojeg je u historicističkom - dijelom u neogotičkom, a dijelom u neorenesansnom stilu obnovljena pod nadzorom Hermanna Bolléa.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, zajedno sa samostanom, zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske, a od posljedica potresa 2020. godine teško je stradala. Masivni dio vrha pročelja gotovo se prepolovio te opasno nagnuo i prijetio urušavanjem, najteže je stradao prezbiterij crkve, a nakon petrinjskog potresa nastala su nova oštećenja na slavoluku crkve koji je dodatno napuknuo, a otpali su i komadi Rangerovih fresaka. Urušavanje je spriječeno zahvaljujući potpornim stupovima postavljenima nakon potresa u ožujku.
Dodatno su napuknuli oltari blaženog Alojzija Stepinca i svetoga Ante Padovanskog ispod slavoluka, a pomaknuo se i napuknuo i glavni oltar Majke Božje Remetske. U dijelu prezbiterija dodatno su napuknuli zidovi, otpala je žbuka, a na vanjskim zidovima crkve pojavile su se nove pukotine, osobito na njezinu istočnom dijelu te su dodatno oštećeni vitraji. No vrlo brzo poduzete su nove hitne mjere zaštite, stabilizacije i ojačanja konstrukcije, a radovi će se nastaviti cjelovitom obnovom crkve.