Galerija i čuvaonica „Klovićevi dvori", Jezuitski trg 4, Zagreb

Galerija „Klovićevi dvori“ smještena je u kompleksu bivšeg Isusovačkog samostana, pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Z-184), odnosno platoa Grič - zone Povijesne urbane cjeline Grada Zagreba. Dvokatna četverokrilna samostanska zgrada organizirana oko trapezoidnog dvorišta zidana je postupno od 1641. godine kada je podignuto južno krilo, zatim je 1651. godine istočno krilo izgradio zagrebački graditelj Antun Maczeto, da bi se 1653. godine izgradilo zapadno. Drugi kat rastvoren ranobaroknim prozorima s uškama i ravnim nadstrešnicama podignut je između 1717. i 1719. godine. Najobuhvatniji zahvat obnove, kompleks je doživio između 1977. i 1983. godine kada je preuređen i prilagođen galerijskoj funkciji prema projektu Vahida Hodžića i Igora Emilija. Rekonstrukcija je uključila nadogradnju za kat nižeg zapadnog krila, u unutrašnjosti rušenje zidova i svodova, a na pročelju zamjenu izvornih kamenih detalja novima isklesanim u kamenu „Bihacit" prema starima. Iako je adaptacijom umanjen značaj nekadašnjeg samostana u smislu očuvanja izvornosti, svojstvo kulturnog dobra utvrđeno je temeljem urbanističke i povijesne važnosti te sačuvanih srednjovjekovnih dijelova kompleksa.

Pročelja najstarijeg samostanskog dijela rastvaraju renesansni kameni prozori s doprozornicima u obliku kaneliranih pilastara i profiliranim lukovima koji su upisani u pravokutne okvire. Ulazni, renesansni, polukružni portal na zapadnom pročelju sa zaglavnim kamenom u obliku volute uokviren je rustičnim pilastrima i profiliranim vijencem. U osi iznad portala bio je do 1880. godine tornjić sa zvonom. Novi glavni portal s duboko usječenim košarastim lučnim otvorom i konzolno istaknutima zaglavnim kamenom u obliku volute izveden je nakon ukinuća Isusovačkog reda 1773. godine. Portal je uokviren pilastrima koji nose izvijeni vijenac završen volutama na spoju iznad kartuše od crnog mramora. U samostansku zgradu inkorporirana je srednjovjekovna kula u sjeveroistočnom uglu podignuta u 13. st. i dio vanjskog gradskog obrambenog zida vidljiv u podrumu.

Od kada je 1982. godine počela s radom Galerija „Klovićevi dvori“ prerasla je u vodeću hrvatsku kulturnu ustanovu koja publici ne samo iz Hrvatske nego i susjednih zemalja i brojne zagrebačke turiste predstavlja najbolje izložbe i djela hrvatske, europske i svjetske umjetnosti. Brojnim muzeološkim programima i kulturološkim projektima odavno je nadišla muzejske okvire i postala jedno od glavnih središta ne samo zagrebačke, nego i nacionalne kulturne scene.
 

   

Financiranje: 

Ukupna vrijednost izrade projektne dokumentacije i provedbe mjera zaštite Galerije „Klovićevi dvori" iznosi 1.833.560,71 eura, od čega je:

• sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije financirana s 1.469.473,51 eura i
• sredstvima državnog proračuna u vrijednosti od 364.087,20 eura.

 
Ukupna vrijednost izrade projektne dokumentacije i provedbe mjera zaštite čuvaonice Galerije „Klovićevi dvori" iznosi 3.485.872,37 eura, od čega je:

• sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije financirana s 2.716.616,62 eura i
• sredstvima državnog proračuna u vrijednosti od 769.255,75 eura.

 
 
Oštećenja:
  

• nije uočeno većih oštećenja na nosivoj konstrukciji,
• rastresen je pokrov,
• popucane cijevi instalacija grijanja,
• uočene su pukotine na pročeljima u zonama parapeta i nadvojima prozora,
• u unutrašnjosti pukotine po nadvojima i parapetima otvora

 
Zahvati provedene obnove:
  

• hitne mjere: privremeno pokrivanje krova, nadomještanje crijepa;
• izvedena prva faza konstruktivne obnove:

• za zgradu Galerije Klovićevi dvori: obnova krovišta, podkonstrukcije, limarski radovi, ugradnja novih ležećih prozora, snjegobrana
• obnova i opremanje prostora privremene čuvaonice Galerije ispod platoa Grič:
  • uklanjanje postojeće podne konstrukcije i izvedba nove AB ploče na sloju šljunka,
  • izvedba toplinske izolacije podova,
  • novi gips-kartonski zidovi,
  • izvedbe lijevanih podova,
  • izvedbe HI platoa,
  • sanacija postojećih zidova sustavom dinamičke bežične elektroosmoze,
  • izvedba elektrolitičke sanacijske žbuke i novih čeličnih nadvoja te AB stupova,
  • provođenje instalacija, izmjena instalacija oborinske vode,
  • spajanje sanitarnih čvorova na postojeću odvodnju,
  • saniranje vanjskih zidova nižeg platoa i izvedba nove TI krova i slojeva poda završno obrađenog metlanim betonom.

• Uz navedeno, obnovljene su i pristupne stube sa Strossmayerovog šetališta na plato kao dio redovitog održavanja Grada Zagreba.

 
  
Radovima druge faze konstruktivne i cjelovite obnove izvedeno je:  
  

• pojačanje nosive konstrukcije (razina 3),
• pojačanje međukatne konstrukcije povezivanjem u vidu krute horizontalne dijafragme,
• povezivanje sa zidovima čeličnim sidrima,
• pojačanje unutarnjih zidova u smjeru I-Z FRCM-om ili sustavom armaturne mreže i torkreta,
• izvedba horizontalnih i vertikalnih serklaža,
• pojačanje zidova atrija s unutarnje strane FRCM-om  na etažama prizemlja i prvog i drugog kata,
• „ušlicavanje“ AB stupova u fasadne zidove atrija koji se povezuju (prsteni) s postojećim AB pločama izvedenim u ranijoj obnovi.

 
Vrijeme izvedbe: 25.06.2021. - 17.09.2024.
Projektant: Randić i suradnici d.o.o., Franje Brentinija 5, 51000 Rijeka
Izvođač: HEDOM d.o.o., Velika cesta 28, 10020 Zagreb
Konzervatorski nadzor: mr. sc. Nevenka Sokolić dipl.ing.arh., Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode
 


FOTOGRAFIJE U OBNOVI 
FOTOGRAFIJE NEPOSREDNO NAKON POTRESA  
   

  Obrazac za popis štete na kulturnim dobrima .pdf

 

---

 

Primjeri 3D dokumentacije graditeljske baštine oštećene u potresu