Obnova kulturnih dobara nakon potresa

Slika /slike/fotogalerija/2025godina/obnova 50/obnova 11.jpg
FOTO: Petar Krajačić Vilović

Razorni potresi koji su u ožujku i prosincu 2020. pogodili Hrvatsku uzrokovali su veliku materijalnu štetu na desecima tisuća građevina, brojnim kulturnim dobrima, njihovoj arhitektonskoj opremi i dekorativnoj plastici te zaštićenim zbirkama i inventarima, a među najteže oštećenim građevinama bili su i neki od najvrjednijih spomenika kulturne baštine središnje Hrvatske.

Prvi snažni potres magnitude 5.5 prema Richteru 22. ožujka 2020., s epicentrom na području Markuševca, najsnažnije je pogodio Grad Zagreb. Prouzročio je oštećenja na zgradama unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline Zagreba i pojedinačno zaštićenim zgradama. Najteže je stradala najstarija i najvrjednija kulturna baština u povijesnom središtu grada, uključujući dijelove Zagreba izgrađene nakon potresa 1880., a oštećenja manjeg intenziteta zabilježena su i na području Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Drugi, petrinjski potres magnitude 6.4 prema Richteru 29. prosinca 2020. najsnažnije je pogodio Sisačko-moslavačku županiju gdje su posljedice bile katastrofalne, no teške, znatne te umjerene štete zabilježene su i na profanoj, sakralnoj, profano-sakralnoj, tradicijskoj, fortifikacijskoj i industrijskoj arhitekturi te prometnoj infrastrukturi u ukupno 8 županija uz brojne progresivne štete u Zagrebu.

Druga dva katastrofalna potresa krajem prosinca imala su epicentre na području između Petrinje i Gline. U ranim jutarnjim satima 28. prosinca 2020. dogodio se jak potres magnitude 5.0 te tijekom dana nekoliko jačih potresa. Slijedećeg dana, 29. prosinca 2020. godine u 12 sati i 19 minuta, uslijedio je razoran potres magnitude 6.2 prema Richteru s epicentrom u istom području, koji se osjetio diljem Hrvatske i u okolnim zemljama, a intenzitet u epicentru preliminarno je ocijenjen na VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice, kao jedan od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj od 1909. godine.  Nakon tog potresa uslijedio je velik broj naknadnih potresa, a posljednji magnitude 3.2., zabilježen je 5. kolovoza 2023. godine.
 
Podsjećamo, potresi su pogodili Hrvatsku u vrijeme uvedenog ograničenja kretanja i strogih mjera sprječavanja širenja pandemije COVID-19, što je s dodatnim opasnostima i preprekama suočilo građane i sve jedinice za hitne intervencije, Civilne zaštite, Javnih vatrogasnih postrojbi, HGSS-a, djelatnike svih žurnih službi kao i djelatnike Ministarstva kulture i medija, konzervatorskih odjela, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskoga restauratorskog zavoda i Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo koji su se mobilizirali u popisu i procjeni šteta te definiranju  hitnih mjera zaštite na kulturnim dobrima.

 
   
 


Zagrebački potres
 

Petrinjski potres

Od prvih dana i zagrebačkog i petrinjskih potresa, naše konzervatorske službe bile su prisutne na terenu u pregledu stradale baštine, a na popisu šteta na kulturnim dobrima bili su angažirani konzervatori iz cijele Hrvatske. Na najugroženijim građevinama izvedene su hitne mjere podupiranja te potpune i djelomične evakuacije ili zaštita in situ njihovih pokretnih inventara, u što su se neposredno ili donacijama uključile međunarodne organizacije i zaklade.

Nakon petrinjskog potresa, među prvim aktivnostima bila je zaštita pokretne baštine koja je, u okolnostima naknadnih podrhtavanja, snježnih uvjeta i stanja građevina u kojima se nalazila, bila i najugroženija. U prvim tjednima nakon potresa evakuirani su najugroženiji inventari i zbirke iz Petrinje, Siska, Gline, Žažine i Starog Farkašića (6 sakralnih inventara, 2 orgulja, 2 muzejske zbirke, 1 galerijska zbirka, 2 javne zbirke, 1 privatna kulturno-povijesna zbirka). U tom je razdoblju provedena i evakuacija i pohrana arhivske građe Državnog arhiva u Petrinji, knjižne građe Gradske knjižnice Petrinja te knjižne građe dječjeg odjela Narodne čitaonice i knjižnice u Sisku.
 
Istodobno, na potresom oštećenoj nepokretnoj baštini provođene su hitne mjere zaštite koje su uključivale postupke stabilizacije i zaštite kulturne baštine do same obnove. Te mjere provodile su se radi sigurnosti ljudi te sprečavanja nastanka daljnjih šteta od naknadnog urušavanja i djelovanja atmosferilija na konstrukcijskim ili ne-konstrukcijskim dijelovima zgrada te šteta na pojedinim vrijednim arhitektonsko-stilskim elementima na vanjštini ili u unutrašnjosti zgrade, ali i uspostave sigurnosnih uvjeta za detaljan pregled i izradu dokumentacije projekta konstrukcijske i cjelovite obnove kulturne baštine.
 
Nakon zagrebačkog potresa, temeljem provedene stručne procjene štete i usvojenog dokumenta Rapid Damage and Needs Assesment uz podršku Svjetske banke, Ministarstvo kulture i medija koncipiralo je i provelo Poziv za provedbu mjera zaštite kulturne baštine oštećene u potresu 22. ožujka 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije, kojim je omogućeno povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za 155 projekata od čega 140 zgrada i 15 pokretnih inventara.  

Nakon petrinjskih potresa, temeljem provedene stručne procjene štete i usvojenog dokumenta Rapid Damage and Needs Assesment uz podršku Svjetske banke, Ministarstvo kulture i medija koncipiralo je i provelo Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava - Provedba mjera zaštite kulturne baštine oštećene u seriji potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije, kojim je omogućeno povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za 136 projekata. Tijekom razdoblja provedbe Fonda proveden je još jedan poziv za jednostavnu izravnu dodjelu  (JID) koji se odnosio na oba potresa, iz kojeg je ugovoreno još 78 manjih projekata obnove. Obnova ostalih projekata ugovarala se i financirala sredstvima Državnog proračuna.
 

Sredstva Fonda solidarnosti EU korištena su za:
  • provedbu hitnih mjera zaštite,
  • izradu projektne dokumentacije,
  • radove konstrukcijske obnove na nepokretnim kulturnim dobrima,
  • hitne mjere zaštite i uspostavu privremenih čuvaonica za  pokretna kulturna dobra.
 

Ministarstvo kulture i medija preuzelo je provođenje hitnih mjera ili obnovu zgrada kulturne baštine:
  • ustanove u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska (muzeji, kazališta knjižnice, arhivi,…),
  • zgrade državne imovine (ministarstva, sudovi, policijske uprave …),
  • ustanove u kulturi (muzeji, knjižnice, kazališta) kojima su osnivači Grad Zagreb i ostali gradovi i županije,
  • upravne zgrade Grada Zagreba i ostalih gradova i županija,
  • svi sakralni objekti (crkve, samostani,…),
  • svi objekti HAZU (palače, muzeji,…),
  • 26 pojedinačno zaštićenih kuća u središtu Petrinje.
 

Podaci o obnovi do prosinca 2025. godine:
  • Ministarstvo kulture i medija provodilo je obnovu ili hitne mjere na 511 zgrada i 15 pokretnih inventara,
  • završena je obnova 300 objekata.


Putem Ministarstva kulture i medija ukupno je do sad angažirano:
  • 487 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU,
  • 323 milijuna eura iz Državnog proračuna,
  • 763 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (isplaćeno 169 milijuna eura).

 

Procjene šteta 
i provedba hitnih mjera zaštite

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (tijek provedbe hitnih mjera)
 

Postupak obnove kulturne baštine

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (završetak provedbe hitnih mjera)
 
 

Sisak, skladište kuće Müller, 2021. (stanje nakon potresa)

Prva faza obnove oštećenih kulturnih dobara obuhvaćala je sanaciju i obnovu konstrukcije kao temelj njihovog očuvanja postizanjem potrebne razine potresne otpornosti konstrukcije. Izvođenju radova prethodila je izrada projektne dokumentacije, a prethodno i usporedno s nužnim zahvatima provođena su i sva potrebna konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja. Nastavak radova cjelovite obnove javnih upravnih zgrada kao i ustanova u kulturi osiguran je u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a nastavak obnove sakralnih objekata financira se sredstvima Državnog proračuna. 

Svaku prigodu, pa i ovu koristimo za izraziti zahvalnost svim kolegama u Ministarstvu kulture i medija, konzervatorskim odjelima u Sisku, Zagrebu, Karlovcu, Krapini, Bjelovaru i Varaždinu, Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Hrvatskom restauratorskom zavodu, Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, svim stručnjacima, statičarima, konzervatorima, restauratorima, projektantima, muzealcima, knjižničarima i arhivistima, svim pripadnicima hitnih službi, inženjerima, izvođačima, svim vlasnicima i korisnicima vrijednoga nepokretnog i pokretnog nasljeđa - svima onima koji su se zajednički uključili u povijesni pothvat saniranja štete, zaštite i obnove kulturne baštine.
 
Na ovim stranicama koje nastavljamo izrađivati i ažurirati do kraja obnove, donosimo pregled aktivnosti obnove, koji tek naznačuje iznimnu složenost u donošenju odluka i provedbi poslijepotresne obnove: od popisa i procjene štete, arheoloških i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja i elaborata, preko suradnje s međunarodnim stručnjacima, posebice na području konstrukcijske obnove nepokretne kulturne baštine, do provođenja mjera zaštite na nepokretnim i pokretnim kulturnim dobrima i konačne cjelovite obnove. 
 
  • U Gradu Zagrebu i na području 8 susjednih županija Ministarstvo kulture i medija je provodilo obnovu, hitne mjere ili izradu dokumentacije na ukupno 511 zgrada, za što je do sad angažirano oko 1,7 milijardi eura.
 
Na području Grada Zagreba, putem Ministarstva kulture i medija za projekte je do sada ukupno angažirano 1.034.452.553,00 eura, od toga:
 
  • 287.560.225,83 eura iz Fonda solidarnosti EU
  • 574.602.251,10 eura iz NPOO-a
  • 172.290.076,50 eura iz Državnog proračuna
 
Putem Ministarstva, do sad je samo na području Gradu Zagrebu osigurano 1.033.851.836,45 eura za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa (progresivne i nove štete). Navedena sredstva dodijeljena su na temelju sklopljenih 130 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa iz sredstava FSEU i dodatnih 18 ugovora financiranih putem JID - jednostavne izravne dodjele za manje projekte i izradu dokumentacije.
  • 22 ugovora dodijeljena su za ustanove u kulturi čijih je osnivač Ministarstvo kulture i medija ili Republika Hrvatska,
  • 29 ugovora za tijela državne uprave (zgrade državne imovine),
  • 15 ugovora za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti,
  • 25 ugovora za ustanove u kulturi i urede Grada Zagreba,
  • 39 ugovora za vjerske zajednice.
 
Od ukupno 130 ugovora na području Grada Zagreba, kroz njih 18 provodile su se samo hitne mjere te izrada dokumentacije, dok se 12 ugovora odnosilo na provedbu mjera zaštite za pokretnu baštinu i muzejsku građu, a kroz 100 ugovora je ugovorena konstrukcijska obnova, odnosno izrada dokumentacije i provedba mjera zaštite.

Dodatno, putem Jednostavne izravne dodjele obnavljano je 18 objekata iz Fonda solidarnosti EU (ukupno oko 600.000 eura). Njih 16 se odnosilo na ustanove u kulturi i urede Grada Zagreba, dok su se 2 ugovora odnosila na vjerske zajednice.
 
Putem Ministarstva kulture i medija, nakon završetka konstrukcijske obnove, cjelovitu obnovu nastavili smo financirati sredstvima NPOO-a, za što je na području Grada Zagreba ugovoreno 48 projekata. Za Sisačko-moslavačku i ostale županije putem Ministarstva iz NPOO-a je financiran ukupno 101 projekt.
 
Od 48 projekata na području Grada Zagreba:
  • 14 je ugovora za ustanove u kulturi čijih je osnivač Ministarstvo kulture i medija ili Republika Hrvatska,
  • 18 ugovora za tijela državne uprave,
  • 7 ugovora za Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti,
  • 9 ugovora za ustanove u kulturi i urede Grada Zagreba.
 
Od ukupno ugovorenih 130 projekata (FSEU) njih 93 je dovršeno, od čega se:
  • 18 odnosi na provedbu hitnih mjera,
  • 12 projekata na provedbu mjera zaštite pokretne baštine,
  • 49 projekata koji su provodili samo konstrukcijsku obnovu te
  • 14 projekata koji provode konstrukcijsku i cjelovitu obnovu.
 
Od ukupno 48 ugovorenih projekta cjelovite obnove (NPOO)  na području Grada Zagreba - dovršeno je njih 14:
  1. Kuća Heinzel - Zgrada Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA), Marulićev trg 16, Zagreb
  2. Atelijer Meštrović, Muzeji Ivana Meštrovića, Mletačka ulica 8, Zagreb
  3. Kuća Mile Dimitrijević, rezidencijalni objekt Hrvatskog narodnog kazališta, Matije Mesića 19, Zagreb
  4. Zgrada HAZU u Gundulićevoj 24/1, Zagreb
  5. Zgrada Ureda za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH - Palača Bužan, Opatička ulica 8, Zagreb
  6. Zgrada Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Trg Nikole Šubića Zrinskog 7-8, Zagreb
  7. Zgrada Općinskog kaznenog suda u Zagrebu (označena kao zgrada A), Ilica 207, Zagreb
  8. Zgrada državne uprave, Prilaz Gjure Deželića 7, Zagreb
  9. Zgrada Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Kuća Mayer, Ulica Ivana Dežmana 10, Zagreb
  10.  Zgrada I. Policijske postaje Zagreb - Centar, Strossmayerov trg 3, Zagreb
  11.  Upravni kompleks Ministarstva obrane, Trg kralja Petra Krešimira IV. 1, Zagreb
  12.  Zgrada Državnog ureda za reviziju, Bogovićeva 1a, Zagreb
  13.  Zgrada Gradske uprave - Područni ured Maksimir, Petrova ulica 116, Zagreb
  14.  Upravna zgrada groblja Mirogoj, Aleja Hermanna Bollea 27, Zagreb

U tijeku je cjelovita obnova na preostalim ugovorenim projektima, a od većih i kompleksnijih zgrada ističe se zgrada Muzeja Mimara (Rooseveltov trg 5, Zagreb) s iznosom ugovora ukupno 69.061.004,88 eura te zgrada Muzeja za umjetnost i obrt (Trg Republike Hrvatske 10, Zagreb) s iznosom ugovora od 54.324.498,31 eura.
 
Od sakralnih objekata na području grada Zagreba, najveći broj ugovorenih crkava i samostana je završen. Iz europskih fondova financirala se samo obnova konstrukcije, a ostali radovi potrebni da bi se crkve stavile u funkciju financirani su iz Državnog proračuna putem posebnih javnih poziva. Preostala je još samo konstrukcijska obnova na kompleksnim zgradama i sklopovima zgrada na kojima je nastala značajna šteta na konstrukciji, uključujući Zagrebačku katedralu, crkvu svete Katarine, crkvu i samostan u Remetama te crkvu sv. Marije na Dolcu.
 
Završeni sakralni objekti na području Grada Zagreba:
 
  1. Kolegij Družbe Isusove, Jordanovac
  2. Crkva sv. Šimuna i Jude Tadeja, Markuševečka cesta 203, Markuševec
  3. Kapela Majke Božje Anđeoske, Markuševečka cesta 203, Zagreb
  4. Crkva sv. Barbare, Vrapčanska ulica 165, Zagreb
  5. Crkva sv. Franje Ksaverskog, Augusta Šenoe 54, Vugrovec
  6. Crkva sv. Mihaela Arkanđela u Gračanima, Isce 33 a, Zagreb
  7. Crkva sv. Marka Evanđelista, Trg svetog Marka 5, Zagreb
  8. Crkva sv. Jurja u Kašini, Planina Donja, Zagreb
  9. Crkva sv. Petra, Vlaška 93, Zagreb
  10. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, I. Resnik 70, Zagreb
  11.  Kapela sv. Križa, Granešina
  12.  Crkva sv. Mirka, Šestine
  13.  Samostan sestara milosrdnica s crkvom sv. Vinka Paulskoga, Frankopanska
  14.  Samostan Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja, Vrbanićeva
  15.  Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, Granešina
  16.  Crkva svih Svetih, Trg Dragutina Domjanića 10, Sesvete
  17.  Kompleks crkve i samostana sv. Franje Ksaverskog, Jandrićeva 21, Zagreb
  18.  Crkva sv. Mihalja, Augusta Šenoe 54, Vugrovec Donji
  19.  Nadbiskupski dvor, Kaptol 31, Zagreb
  20.  Crkva sv. Ivana Krstitelja, Nova Ves 64a, Zagreb
  21.  Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije, Čučerje - završni radovi
  22. Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, Stenjevec 5, Zagreb
  23. Crkva sv. Franje Asiškog s franjevačkim samostanom, Kaptol 9, Zagreb
  24.  Crkva sv. Blaža, Prilaz Gjure Deželića 64, Zagreb
  25.  Kompleks crkve sv. Marije Pomoćnice i Omladinskog doma Salezijanaca
  26.  Crkva i zgrada međubiskupijskog sjemeništa s kapelama, Voćarska cesta
  27.  Crkva Svetog Preobraženja, Ulica Svetog Preobraženja 4, Zagreb
 
 

Dokumenti