Usvojena Dubrovačka deklaracija

U organizaciji Radne skupine za kulturu i društvo Vijeća za regionalnu suradnju  (RCC-Regional Cooperation Council Task Force on Culture and Society) i Ministarstva kulture RH, u Dubrovniku od 27. do 28. listopada 2014. godine započela je konferencija Rehabilitacija kulturne baštine kao ključ

održivog razvoja (Cultural heritage rehabilitation as a key to sustainable development).
 


     Na konferenciji su se okupili visoki predstavnici odgovorni za kulturu, sudionici Ljubljanskog procesa II: Rehabilitacija naše zajedničke baštine, predstavnici ostalih sudionika RCC-a iz Jugoistočne Europe, Europske komisije, UNESCO-a, ostalih regionalnih i međunarodnih organizacija i predstavnika organizacija civilnog društva aktivnih u području kulturne baštine.
 
     Prvi dan konferencije, 27. listopada 2014. godine, skup je otvorio zamjenik ministrice kulture  Berislav Šipuš. U obraćanju je istaknuo da bi kultura trebala biti temeljni pokretač održivog razvoja, budući da je izvor kreativnosti i inovacija, ali i važan element gospodarskog razvoja i socijalne kohezije. U nedavno usvojenom Priopćenju Europske komisije Prema integriranom pristupu kulturnoj baštini za Europu, baština je prepoznata kao važan element javnih politika i promicatelj lokalnog i regionalnog razvoja.
 
     Pozdravne govore održali su: g. Sanjin Arifagić, koordinator strategije SEE Vijeća za regionalnu suradnju, g. Luigi Ficacci, Ministarstvo kulturnih dobara i aktivnosti i turizma Talijanske Republike u ime talijanskog predsjedanja Vijećem EU, g. Wenceslas de Lobkowicz, Europska Komisija, savjetnik za kulturnu baštinu u Glavnoj upravi Europske komisije za proširenje. Uslijedile su izjave visokih predstavnika zemalja sudionica Ljubljanskog procesa g. Zefa Çunija, zamjenika ministrice, Ministarstvo kulture Republike Albanije, gđe Lidije Ljesar, zamjenice ministrice Crne Gore, g. Mircea Angelescua, šef delegacije Rumunjske (savjetnik za međunarodne odnose).
 
     U obraćanjima predstavnici su naglasili doprinose izgradnji institucionalnog kapaciteta u JI Europi, naglašeni su pozitivni rezultati projekta Ljubljanski proces u regiji te su spomenuti najznačajniji spomenici iz pojedinih zemalja, uključeni u projekt. Zaključeno je da suradnja u području kulture i kulturne baštine ima važnu političku i socijalnu dimenziju u promicanju kulturne raznolikosti i pomirbi.
 
     Predstavnici međunarodnih organizacija su također iznijeli svoje viđenje o važnosti kulture i kulturne baštine kao bitnog pokretača razvoja. Svoja razmišljanja podijelili su: g. Vojko Volk, Veleposlanik Republike Slovenije u RH, g. Erik Csernovitz, Srednjeeuropska inicijativa (CEI), zamjenik glavnog tajnika, gđa Adisa Džino Šuta, Fondacija Kulturno naslijeđe bez granica (CHwB), voditeljica ureda za BiH, gđa Višnja Kisić, glavna tajnica EUROPA NOSTRA Srbije (Zajednica nacionalnih udruga EU), gđa Sofia Kolonias, šefica delegacije Grčke, potpredsjednica ICOMOS Grčke (Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline), g. Siniša Šešum, šef Ureda UNESCO BiH, g. Blandine Smilansky, predstavnik EUROCLIO (Europsko udruženje povjesničara), Ured u Bruxellesu.
 
     Na kraju jutarnjeg zasjedanja usvojena je Dubrovačka deklaracija, uz snažnu podršku g. Luigija Ficaccija, Ministarstvo kulturnih dobara i aktivnosti i turizma Talijanske Republike u ime talijanskog predsjedanja Vijećem EU i g. Wenceslasa de Lobkowitza, savjetnika za kulturnu baštinu u Glavnoj upravi EK za proširenje, a kojom se podržava dalji rad Radne skupina za kulturu i društvo Vijeća za regionalnu suradnju. (RCC-Regional Cooperation Council Task Force on Culture and Society). Njeno usvajanje također označava novu fazu suradnje s RCC-om koji je uspješno koordinirao Ljubljanski proces. Deklaracija objedinjuje sve dosadašnje dokumente i inicijative te integrira smjernice Europske unije na polju korištenja i upravljanja kulturnom baštinom.
 
     Deklaracijom se ističe da kultura i kreativni sektori posjeduju značajan kapacitet za stvaranje novih radnih mjesta. Dubrovački proces promovirat će kulturu i kulturnu baštinu kao ključne elemente za održivi razvoj. Proces se nastavlja na postavljenim temeljima koji obuhvaćaju područja kulture, revitalizacije spomeničke baštine kao komponente održivog razvoja, stvarajući radna mjesta, podižući ekološku svijest, potičući lokalni razvoj i kreativnost.
     Dubrovački proces promovirat će kulturu i umjetnost kao integralni dio kvalitetnog i održivog obrazovanja te sudjelovanje mladih na vrednovanju bogate raznolikosti kulturne baštine.



     U popodnevnom dijelu konferencije, predstavnici zemalja sudionica predstavili su rezultate Ljubljanskog procesa II – od jačanja regionalne suradnje i koordinacije, jačanja profesionalnih kapaciteta, vidljivosti i promociji kulturne baštine te financiranju rehabilitacijskih projekata.
     Posebno su bili istaknuti rezultati i provedba projekata financiranih EU grantovima za više od 30 projekata na 22 kulturna dobra i lokaliteta u ukupnoj vrijednosti od 28,5 milijuna eura, a koji su iskorišteni za restauratorske radove, konzervaciju, hitne intervencije, istraživačke radovi te  izrade projektnih dokumentacija, građevinskih radova i izrade planova upravljanja. Uz to, organiziran je niz  stručnih i edukativnih radionica, stvorena mreža profesionalaca u sektoru kulturne baštine JI Europe, te objavljene publikacije.
 
     ‪Hrvatska je u navedenom periodu usvojila metodologiju Ljubljanskog procesa. Prva faza bila je sastavljanje Prioritetne interventne liste koja broji 11  lokaliteta i zgrada, od srednjovjekovnih urbanih ansambala, fortifikacija, arheoloških lokaliteta, crkvenih i samostanskih sklopova  do tradicionalne  ruralne arhitekture i industrijske baštine. Zatim, za konsolidacijske projekte izabrane su tri potpuno raznorodne teme: Maškovića Han u Vrani, kao najznačajniji  spomenik otomanske arhitekture u Dalmaciji; arheološki lokalitet Rimski grad Siscija, nekad jedan od najvažnijih gradova rimske provincije Panonije koji se danas nalazi izravno ispod suvremenog grada Siska te renesansna palača Moise na otoku Cresu.  Ključan element i poveznica sva tri projekta je revitalizacijski potencijal za lokalnu zajednicu i održiva obnova koja novom namjenom omogućava samofinanciranje i održavanje kulturnih dobara.
 
     Na temelju dokumentacije izrađene prema metodologiji Ljubljanskog procesa osigurana su sredstva iz IPA programa za obnova Maškovića Hana u Vrani. Obnovom koja je dovršena ovog ljeta vraćena mu je izvorna funkcija smještajnog objekta s restoranom i popratnim sadržajima. Osigurana su sredstva i za obnovu palače Moise na Cresu i za Rimsku Sisciu čiji je plan upravljanja u završnoj fazi. Za navedene lokalitete izvedena je sva dokumentacija propisanom metodologijom: Preliminarna tehnička procjena lokaliteta (Preliminary Technical Assessment), Poslovni plan i Studija izvodljivosti (Feasibylity Study). Izradu spomenute dokumentacije provode samostalno nadležni Konzervatorski odjeli 
 
     U okviru regionalne suradnje, Odjel za pokretnu kulturnu baštinu, Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, pomogao je kolegama u Srbiji na izradi elaborata sakralnog Inventara franjevačkog samostana u Baču.
 
     U rujnu 2014 godine usvojena je Izvještaj o procjeni baštine te usvojen Akcijski plan koji je obuhvatio obuku i osposobljavanje (50 djelatnika svih konzervatorskih odjela u ureda RH) u pogledu tradicionalnih zanata, zaštite i praktične sanacije objekata, radionica tradicionalnih materijala, radionice izrade novog  Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, radionice za izradu Poslovnih planova i Fundraising planiranja, a koji su u cijelosti financirani iz Fonda za provedbu projekta.
 
     Sesiju je zaključio W. De Lobkovicz pohvalom koordinatorima na izvrsnom poslu i fantastičnim rezultatima koji nedvojbeno svjedoče o uspješnosti Ljubljanskog procesa.

     Drugi dan konferencije započeo je tribinom Partnerstvo za unapređenje kulturne baštine kao pokretača razvoja. Moderator sesije bila je Milena Filipović iz Sekretarijata Radne skupine za kulturu i društvo. Sesija je bila usredotočena na širenje suradnje u obnovi kulturne baštine, unapređenju novih partnerstava i jačanju postojećih, a s posebnim naglaskom na ulogu civilnog društva, nevladinih organizacija i lokalnih vlasti, te jačanju i širenju postojećih regionalnih kapaciteta. Sudionici panela bili su predstavnici civilnog društva (EXPEDITIO), europskih nevladinih organizacija (Europa Nostra, Cultural Heritage without Borders) i lokalne zajednice (Dubrovačko-neretvanska županija).

     Drugu sesiju s naslovom Kulturna baština i održivi razvoj – put naprijed moderirala je Tatjana Lolić iz Ministarstva kulture. Kulturna baština velik je potencijal za društveni i gospodarski razvoj te za poboljšanje dobrobiti pojedinaca, zajednice, zemlje i cijele regije. Neraskidivo je povezana sa životima zajednica i neizbježno se isprepliće s drugim sektorima i disciplinama. Zbog toga je potrebna viša razina uključenosti lokalnih zajednica u pripremnim fazama projekata, provedbi i upravljanju.
     Ova sesija bila je usmjerena na primjere uspješnog uključivanja lokalnih zajednica u provedbi projekata – Rehabilitacije Suha mlinice u Suvači; Kulturna baština i kulturni turizam – slučaj Kotor; Sinergija kulturne baštine i prirodne baštine i krajolika – u slučaju Dubrovnika; Kulturna baština i prekogranično učenje povijesti – Euroclio strategije.

     U posljednjoj sesiji Mladen Dragašević iz Vijeća za regionalnu suradnju, izvijestio je o pripremi strategije SEE 2020: Radna mjesta i prosperitet u europskoj perspektivi kao strategije rasta i pokretača regionalnog razvoja. U strategiji SEE 2020 kulturni i kreativni sektori smješteni su u strateškom regionalnom kontekstu za razvoj i rast, koji ističu njihovu stratešku važnost i važnost njihova razvoja te sinergiju razvoja i promicanje unutar regionalne kulturne akcije, kao i procjenu postojećih strategija u širem kontekstu. Pri tome se vodi računa o nevjerojatno bogatoj kulturnoj baštini regije te je upravo kulturna baština pozicionirana kao platforme za razvoj talenta i kreativnosti unutar kulturnih i kreativnih sektora u regiji. U Strategiji SEE 2020 – u sklopu koje su kulturni sektori i kulturne politike ugrađeni u ostvarenje osnovnih ciljeva strategije, odnosno gospodarstva, zapošljavanja i energetike – istaknuti su prioritetni sektori kao što je nastavak zajedničkih pristupa obnovi kulturne baštine kroz Ljubljanski proces i pozicioniranje kulturne baštine kao važnog čimbenika gospodarskog i održivog razvoja, zatim olakšavanje aktivne suradnje u audio-vizualnom sektoru te ideje Regionalnog filmskog fonda, te podrška sektoru dizajna kroz Regionalni dizajn inkubator, na temelju uspostavljene mreže sastavljene od relevantnih aktera.

 
 





>>> Fotogalerija 



 

Najave