Usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara

Na 9. sjednici Hrvatskoga sabora u petak, 28. rujna 2018. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s nacrtom konačnog prijedloga Zakona, koji će svojim provođenjem omogućiti jednostavnije i efikasnije upravljanje zaštićenim kulturnim dobrima.

   

Izmjenama i dopunama Zakona pravno se uređuje status građevina arheološkoga značenja, rudarskih i sličnih objekata od interesa za Republiku Hrvatsku koji se nalaze ispod površine zemlje. Tom će se odredbom omogućiti rješavanje pitanja vlasništva, upravljanja i korištenja te  cjelovite zaštite lokaliteta. Prije svega, riješit će se konkretno pitanje upravljanja  nacionalnim kulturnim dobrom Dioklecijanova palača u dijelu koji se odnosi na podrume. Osim upravljanja odredbom se omogućuje i alokacija sredstava EU fondova za njihovu obnovu, kao i mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda od upravljanja podrumima, koji se mogu reinvestirati u obnovu kulturnih dobara na području grada Splita po uzoru na Dubrovnik ili Pulu.
  
U nacionalno zakonodavstvo ugrađuje se pojam kontaktne zone kulturnih dobara koja su upisana na Listu svjetske baštine ili na Listu ugrožene svjetske baštine UNESCO-a. Za navedenu zonu utvrdit će se način zaštite koja će se ugraditi u dokumente prostornog planiranja te na taj način osigurati zaštita samog kulturnog dobra. Navedenim se izmjenama postupci u kontaktnoj zoni kulturnih dobara, koja se upisuju u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine, potpuno oslobađaju administrativnog postupka u nadležnom konzervatorskom odjelu te se izravno rješavaju u okviru ishođenja dokumenata iz građevinske i prostorne regulative. Ujedno će se unaprijediti i  investicijska klima jer će prostorno-planski dokumenti s unaprijed ugrađenim mjerama zaštite definirati buduću gradnju.
  
Dodatnim uređenjem korištenja prava prvokupa na kulturnim dobrima za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave olakšat će se pravni promet nekretninama na njihovom području. Time se otklanja zastoj u prometu nekretninama, što se naročito odnosi na nekretnine na području zaštite arheoloških nalazišta koje nisu u fizičkom kontaktu s kulturnim slojem (izgrađena područja, stanovi). Pravo prvokupa zadržava se u zaštićenim cjelinama upisanim na UNESCO-ovu Listu.
 
Propisat će se dostava rješenja o utvrđenju svojstva kulturnog dobra za kulturno-povijesne cjeline, kulturne krajolike i arheološka nalazišta objavom navedenih rješenja na mrežnim stranicama Ministarstva kulture, a dostava rješenja smatrat će se obavljenom istekom osmog dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva kulture. Smanjuje se utrošak sredstva iz državnog proračuna za dosadašnje nepotrebno dvostruko objavljivanje u javnim glasilima. 
  
Postupak utvrđivanja svojstva kulturnoga dobra za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju provodit će javni muzeji upisom u inventarnu knjigu građe i dokumentacije, čime se ujedno usklađuju odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i novog Zakona o muzejima. Također će se urediti postupak utvrđivanja svojstva kulturnog dobra za knjižničnu građu te će katalozi javnih knjižnica postati dio Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske. Time se skraćuje administrativni postupak upisa muzejske građe i dokumentacije te knjižnične građe u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Nadalje, pojednostavnit će se način utvrđivanja granica kulturnog krajolika tako što će se one uz određivanje popisom katastarskih čestica čiji broj može biti velik moći odrediti i opisno (vodotoci, ceste, pruge i drugo).
  
Kod podvodnih lokaliteta, gdje se granice ne mogu odrediti katastarski, one će se određivati pomoću geo-referenciranih koordinata. 
  
Novim Zakonom uredit će se i dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (licence) pojednostavljenjem postupka i uvjeta. Od trenutka stupanja na snagu navedeno dopuštenje treba izdati samo fizičkoj osobi radi utvrđivanja stručne osposobljenosti za rad na kulturnom dobru, dok se za pravnu osobu i obrtnika predmnijeva da imaju dopuštenje ako osiguraju rad fizičke osobe koja posjeduje navedeno dopuštenje ili odgovarajuće stručno zvanje.
  
Naglašavamo da je novi Pravilnik o izdavanju dopuštenja za rad na kulturnim dobrima već prošao javnu raspravu i u nastavku navodimo njegove najvažnije segmente.

 
Pravilnik o uvjetima za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara
 
Postupak dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara pojednostavit će se na sljedeći način:
  
Dopuštenje za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara izdavat će se trajno. Time se smanjuje administrativni postupak ponovnog ishođenja dopuštenja i isključuje nepotreban zastoj u provođenju stručnih poslova, kao i cjelovitih građevinskih i konzervatorsko-restauratorskih radova.

Dopuštenje će se izdavati samo fizičkoj osobi na temelju stručne osposobljenosti i stečenog iskustva, dok će pravna osoba i obrtnik koji obavljaju navedene poslove biti obvezni osigurati rad fizičke osobe koja ima navedeno dopuštenje ili odgovarajuće stručno zvanje. Time se osigurava da su nositelji dopuštenja stručne osobe – projektanti i konzervatori-restauratori – dok je kvaliteta izvedenih radova osigurana stručno izrađenom dokumentacijom. Gospodarski subjekti (izvođači, majstori svih profila) potpuno su oslobođeni ishođenja dopuštenja, a pri prijavi na javni natječaj odlučujuće su njihove reference, što je u skladu s pozitivnim praksama zemalja EU.

Izmjenama Zakona i Pravilnika definirat će se način oduzimanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, što do sada nije bilo jasno regulirano. Navedenim jasnim parametrima iz Pravilnika se uklanja i subjektivna procjena konzervatora te smanjuje mogućnost manipulacije ishođenim dopuštenjem.

Dopuštenje se više neće izdavati fizičkim osobama ako imaju stručno zvanje za obavljanje restauratorsko-konzervatorskih poslova, tj. ako su zaposleni u Hrvatskom restauratorskom zavodu ili muzeju, gdje je stjecanje stručnih zvanja regulirano, čime će se dodatno posredno smanjiti gomilanje administracije koja se bavi izdavanjem dopuštenja.

Svim navedenim izmjenama pojednostavljuje se postupak izdavanja dopuštenja, čime se olakšavaju uvjeti poslovanja gospodarskih subjekata i tijela državne uprave, što će pozitivno utjecati na bolju dinamiku provođenja svih projekata na području zaštite i očuvanja kulturne baštine financiranih kako iz nacionalnog proračuna, tako i iz fondova EU.




Najave