U Muzeju Mimara otvorena izložba o trapističkoj opatiji Marije Zvijezde kod Banje Luke

Izložbu povodom 140. obljetnice osnutka trapističke opatije Marije Zvijezde otvorio ministar kulture mr. sc. Božo Biškupić.

U prigodi 140. obljetnice osnutka trapističke opatije Marije Zvijezde kod Banje Luke, večeras je u Muzeju Mimara otvorena kronološko-tematska izložba o tradiciji i opstojnosti tog samostana koji je dugi niz godina bio središte kulturnog razvoja, ali i egzistencijalnih uvjeta za tisuće ljudi banjolučkog kraja.

U nazočnosti brojnih posjetitelja, među kojima su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, potpredsjednik Vlade Republike Srpske Antun Kasipović te banjolučki biskup Franjo Komarica, izložbu je otvorio ministar kulture RH mr. sc.  Božo Biškupić, istaknuvši da je riječ o događaju koji daje "doprinos izgradnji mostova među kulturama i vjerama te uspostavi istinskog ekumenskog dijaloga". "S obzirom na razdoblje nastanka, vrijednost kulturnog nasljeđa, osebujnost i prožimanje s kulturnim krugovima u Europi, ova je izložba novi i značajan doprinos vrednovanju kulturnog naslijeđa, kako Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tako i najšireg europskog kulturnog kruga", rekao je ministar.

Izloženo je 50 odabranih predmeta, prvenstveno crkvena oprema i djela primijenjene umjetnosti, stare fotografije i dokumenti, među kojima su i upute za proizvodnju sira, te panoi koji prikazuju svu slojevitost djelovanja opatije, osobito njezin socijalno-edukativni i gospodarski aspekt, istaknula je autorica izložbe, kustosica Lada Ratković-Bukovčan.

Podsjetila je i na utemeljenje opatije 21. lipnja 1869., kada su šestorica trapističkih redovnika došla u Banju Luku na poziv subrata o. Franza Pfannera, koji je u selu Delibašinu, u blizini Banje Luke, na desnoj obali Vrbasa kupio prilično veliki dio neobrađene zemlje i šume.

Izlošci daju pregled svakodnevice tih redovnika koji su prije 140 godina u banjolučki kraj donijeli zapadnoeuropski napredak, izgradivši na tom području gospodarske zgrade, ambulantu-bolnicu, samostansko sirotište, ciglanu, žitnicu-silos, siranu, pilanu, sušionicu šljiva i ostaloga voća te pivovaru, tvornicu cigle i crijepa, tiskaru s knjižnicom, obiteljske kuće za radnike..., rekla je autorica postava.

Uz visoki jubilej trapističke tradicije u banjolučkom kraju, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić ustvrdio je kako su nedavna ratna pustošenja preko noći uspjela razoriti "duh ljubavi i zajedništva, kult rada i ekumenske suradnje koji su gotovo stoljeće i pol njegovali vrijedni trapisti u ovoj banjolučkoj opatiji". "Rat i sile mržnje ostavili su duboke i nezacijeljene rane", rekao je gradonačelnik Zagreba istaknuvši važnost povratka Hrvata u taj kraj s drevnom trapističkom opatijom kao sastavnim i nerazdvojnim dijelom hrvatskog i kršćanskog identiteta.

Banjolučki biskup Franjo Komarica, koji je potpomogao postavljanje ove izložbe u Zagrebu, izrazio je zadovoljstvo što se njome otvara novi pogled na opstojnost Hrvata u tom dijelu BiH, pozvavši sve banjolučke i entitetske čelnike da Hrvate katolike prihvate kao svoje sugrađane.

Potpredsjednik Vlade Republike Srpske Antun Kasipović istaknuo je pak kako su bili u zabludi svi koji su mislili da se sadašnjost i budućnost Banje Luke može zamisliti bez trapista. Obećavši pomoć opatiji, izrazio je i nadu da će ova izložba potaknuti barem jednu osobu ili obitelj da se vrati kući, u banjolučki kraj.

Izložba je otvorena do 11. travnja. 
 

Najave