U kinu Europa predstavljena monografija Veljko Bulajić; Vlakom bez voznog reda u povijest filma

Veljko Bulajić nije stvarao samo ratne spektakle i partizanski film, nego je kao autor zainteresiran za stvarnost u kojoj živi stvorio nekoliko nezaboravnih filmova koji ne samo dokumentiraju vrijeme, nego ga i kritički promatraju“ – rekao je ministar kulture Berislav Šipuš 

 na promociji knjige Veljko Bulajić; Vlakom bez voznog reda u povijest filma u Kinu Europa.


     Raspon tema i ideja kojima se bavio nisu samo njegova umjetnička radoznalost nego i stvar epohe u kojoj su mnogu filmski autori tražili odgovor na suvremena pitanja. Zato je njegov životopis, kao cjelokupni opus, značajan prikaz nedavne prošlosti koja i danas utječe na kulturni i društveni život – istaknuo je ministar Šipuš.

     Monografija Veljko Bulajić; Vlakom bez voznog reda u povijest filma  prvo je zaokruženo djelo koje na više od 430 stranica donosi poznate i nepoznate detalje o stvaralaštvu Veljka Bulajića, jednog od najvitalnijih domaćih filmskih redatelja, kontinuirano prisutnog na filmskoj sceni već šezdesetak godina.

      "U dijelu hrvatske kulturne javnosti Bulajić slovi kao režimski redatelj jer je snimao velike ratne drame, i misli se da je sve mogao riješiti pozivom Titu, no sve je to velika zabluda", istaknuo je u ponedjeljak urednik knjige Božo Rudež, uoči svečane promocije tog bogato opremljenog izdanja čakovečke nakladne kuće "Zrinski".  Po njegovim riječima, ta knjiga otkriva kako su se stvari događale, pa i to da su Titovi savjetnici najprije bili ogorčeni što u Bitci na Neretvi nema Tita, kao i da je Živko Kustić u tada visokotiražnom Glasu Koncila hvalio humani aspekt tog filma.

     Rudež je rekao i da je Bulajić jedini redatelj s ovih prostora kojemu se film premijerno prikazao u Louvreu, bila je to Kozara čiju je premijeru biranim riječima popratio Francois Truffaut. "Pablo Picasso napravio je tri tisuće umjetničkih djela, od kojih samo dva plakata - jedan od njih bio je za Bitku na Neretvi, za koji je kao honorar dobio 12 boca vina", podsjetio je.

     Taj je plakat jedna od 265 ilustracija monografije koja donosi i niz fotografija sa snimanja, privatnih druženja, primanja nagrada, portrete glumaca, faksimile, dokumente. Na pedesetak stranica su tekstovi o Bulajićevim filmovima iz vodećih svjetskih tjednika, od Timesa do Moskovskih novosti,  prevedenih s desetak jezika, od kineskog i japanskog do španjolskog i makedonskog.

     Među esejima i člancima  35 domaćih i 48 inozemnih autora, su proslov pokojnog Mate Kukuljice i studija Matijaža Zajeca o Bulajevićevoj filmskoj poetici, te tekstovi Ive Brešana, Mirka Kovača, Branka Lustiga, Mire Bogli, Daniela Rafaelića te tri intervjua.

     Prikazana je cjelokupna njegova filmografija, s popisom svih suradnika, od debitantskog cjelovečernjeg filma Vlak bez voznog reda iz 1959. do ovogodišnjeg Mjesto sjećanja Vukovar. Obuhvaćeni su svi njegovi dokumentarni filmovi i televizijske serije, te kronologija, životopis, sažetak na engleskom jeziku i kazalo sa skoro 900 imena.

     Bulajić je jedan od najeminentnijih autora partizanskog filma, no osim tih filmova monografija pokriva epohe gdje se pokušalo boriti sa suvremenošću, komentirati stvari koje se događale u bivšoj državi, rekao je pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević, u ime Ministarstva kulture koje je financijski poduprlo objavljivanje knjige. "Radi se o vremenu u kojem je jugoslavenski partizanski film u hladnom ratu ipak kotirao puno značajnije nego se to danas želi priznati", istaknuo je, dodavši da treba prepustiti onima koji pišu filmsku povijest da to bez ideološkog predznaka procjenjuju i rangiraju.

     Sam redatelj izrazio je zadovoljstvo monografijom o svojoj filmskoj karijeri i suradnjom s izdavačkom kućom. "Već sada imamo imamo pozitivne reakcije i planove da je objavi talijanska izdavačka kuća, što je za mene osobno i za našu kinematografiju veliki događaj", rekao je 87-godišnji redatelj, čije je filmove pogledalo više od 500 milijuna ljudi.

     Među osamdesetak nagrada iz Bulajićeve karijere je i pet nominacija za Oscara, Zlatni lav, Zlatna nimfa, a svoj je status najveće zvijezde jugoslavenske kinematografije potvrdio i kao član žirija mnogih svjetskih filmskih festivala, Cannesa, Moskve, Venecije, San Sebastiana. 


Najave