U 2012. najveći broj prijava i projekata za Kulturu EU

Na samom kraju razdoblja programa Europske unije "Kultura 2007-2013", Ministarstvo kulture predstavilo je danas petu brošuru za 2012. godinu, kada je zabilježen najveći broj prijava, odobrenih projekata i novčanih iznosa za realizaciju projekata u kojima sudjeluju i hrvatski umjetnici.  

U razdoblju od 2007. hrvatski korisnici su putem programa "Kultura 2007-2013" privukli šest puta više sredstava nego što Hrvatska uplaćuje za članarinu, pa se taj program smatra jednim od najbolje iskorištenih europskih programa u Hrvatskoj.



Hrvatska godišnje plaća 170 tisuća eura članarine za sudjelovanje u programu, a samo su hrvatski nakladnici za prijevod knjiga na hrvatski povukli 210 tisuća eura, istaknuo je Mladen Špehar iz Službe za Kulturnu kontaktnu točku, dodavši da, kada se tome pridruže projekti kratkoročne i višegodišnje suradnje, festivali i ostalo, vidi kako je opravdanost članarina i kako je u  višestruko nadmašena.

Putem Pravilnika o sufinanciranju projekata odobrenih u okviru tog programa, Ministarstvo kulture će s oko 977 tisuća kuna sufinancirati petnaestak projekata, među kojima su i oni Bezimenog autorskog društva BADCo, Hrvatskog instituta za ples, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Multimedijalnog instituta, Udruge Festival Kvarner Glagolica.



Projekt "Akupunktura grada" Društva arhitekata Zagreb danas je u Ministarstvu predstavila Vesna Vrga Perović, ustvrdivši kako se njime nastoji brojnim malim intervencijama u gradskim četvrtima poboljšati kvaliteta urbanog života i ojačati identitet četvrti. Trajat će dvije godine, a provodit će se u Skopju, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Splitu, u kojima se po završetku radionica kreće u realizaciju raznih rješenja. Već se počelo s implementacijama na Savici, gdje će se povezati tržnica sa Savskim nasipom, brendirati 'klofer štange' i obilježavati pothodnici.

Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba će u narednom trogodišnjem razdoblju biti nositelj projekta "Bauhaus - umrežavanje ideja i prakse", u kojem će sudjelovati muzejsko-galerijske i sveučilišne institucije iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije.

Cilj je prvi put cjelovito istražiti i prezentirati djelovanje umjetnika središnje i jugoistočne Europe koji su se školovali na toj slavnoj školi za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti, te da se rezultati istraživanja završe do stote obljetnice škole, 2019. godine.
 


Projekt su predstavile Vesna Meštrić i Jadranka Vinterhalter iz MSU-a, napomenuvši da je riječ o nastavku njihova istraživačkog i prezentacijskog rada na predstavljanju hrvatske baštine u kontekstu regionalne baštine, te na tome da se ona smjesti u europski kontekst.

Ubuduće će kulturnjaci sredstva dobivati iz novog programa, Kreativna Europa, nastalog spajanjem dosadašnjih programa Kultura, MEDIA i Media Mundus. Taj će se program provoditi za programsko razdoblje  od 2014. do 2020., a namijenjen je kulturnom i kreativnom sektoru. Obzirom na različitu strukturu ovih sektora predložen je zajednički okvirni program ali s odvojenim programskim aktivnostima.

Predloženi proračun za taj program je 1,8 milijardi eura, što je povećanje za skoro 40 posto u odnosu na trenutni proračun.

Na programsku aktivnost "Kultura" od toga će  ići 30 %, na audiovizualni sektor 55 %, i na transektorsku aktivnost 15 % naglasila je Martina Borovac Pečarević, načelnica Sektora za europske poslove i medije i dodala kako je to najveća svjetska potpora kulturnim i kreativnim industrijama, a njegova je važna novost da će kroz međusektorske aktivnosti malim i srednjim poduzetništvima u kulturi pomagati da dobiju bankovne zajmove, u iznosu oko milijardu eura.

Kao glavne ciljeve programa izdvojila je poticanje očuvanja i promocije europske kulturne i jezične raznolikosti te jačanje konkurentnosti kulturnog i kreativnog sektora , s ciljem doprinosa općem rastu i zaposlenju.

Kultura igra važnu ulogu u ekonomiji, gdje kulturne i kreativne industrije sudjeluju s 4,5 posto u europskom BDP-u, dok je zaposlenih u tom sektoru čak 3,8 posto,  istaknula je Martina Borovac Pečarević.   (MK/Hina)














Najave