Svečano otvorena Noć knjige 2015. i pokrenuta javna rasprava o Nacrtu nacionalne strategije poticanja čitanja

„Knjiga svojim sadržajem prenosi znanje, ideje i dostignuća, a manifestacija Noć knjige nije samo počast knjizi, već prilika da se posvetimo upoznavanju svijeta mašte koji sadašnjost čini ljepšom i ugodnijom“ - rekao je pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević na svečanom otvaranju

Noći knjige, održanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu. Uz pomoćnika ministra kulture Vladimira Stojsavljevića, Noć knjige 2015. otvorili su pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Staša Skenžić i ravnateljica NSK Dunja Seiter-Šverko, dok je Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK predstavila najnovija istraživanja o čitanosti u Hrvatskoj.

FOTO: HINA
 
     Manifestacija Noć knjige 2015. ove se godine održava u 180 gradova i mjesta širom Hrvatske, a u nju se uključilo više od 400 sudionika - kulturnih centara, ali i raznih drugih ustanova kao što su zatvori, bolnice, domovi za djecu i starije, galerije, muzeji, škole i drugi. Više od pet tisuća sudionika pripremilo je tom prigodom za sve hrvatske čitatelje rekordnih više od tisuću programa.
     „Lijepo je da se ova manifestacija održava upravo danas, na godišnjicu rođenja barda svjetske dramske književnosti Williama Shakespearea“ - napomenuo je Stojsavljević, istaknuvši i kako Ministarstvo kulture u godinama nestašice nije zanemarilo potporu knjizi, te najavio povećanje potpora za tiskanu knjigu, u suradnji sa Zajednicom nakladnika i knjižara pri gospodarskoj komori.
     „Povećanje proizvodnje i broja naslova i u e-knjizi, kao i u standardnoj knjizi neminovno će povećati i otkup, a radimo i na posebnoj kreditnoj liniji namijenjenoj nakladnicima i knjižarima“, dodao je Stojsavljević. „U protekle tri godine povećali smo potpore i subvencije autorima u stipendijama za oko 800 tisuća kuna; sredstva za posudbu u knjižnicama iznosila su oko 2 milijuna kuna, a tu su i stimulacije i nagrade“ - napomenuo je.
    
     „Čitanje gradi poseban odnos između roditelja i djece; ljudi koji znaju čitati znaju i slušati, imaju bolje komunikacijske vještine i bolju koncentraciju, a čitanje također smanjuje stres i potiče na kritičko razmišljanje“ - osvrnuo se na važnost knjige za pojedinca ali i društvo u cjelini i pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta Staša Skenžić, poručivši kako su „upravo to neki od razloga zašto treba čitati i zašto obrazovna politika smatra da je čitanje važno“.
     U povodu svečanog otvorenja manifestacije Noć knjige 2015. u predvorju NSK-a otvorena je skupna izložba fotografija Kadar za čitanje 2015, sa 20 fotografija odabranih na fotografskom natječaju na temu čitanja koji su organizirali Noć knjige i Fotoklub Zagreb.
     Prvonagrađena je na natječaju fotografija Ples zmajeva autora Danijela Bošnjakovića Dannyja. Drugo mjesto osvojio je Ivan Suvalj s fotografijom My friend Hesse, a na trećem je mjestu Julija Domac s fotografijom Brajica.

     Manifestaciju Noć knjige, koja se održava na Svjetski dan knjige, organiziraju Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.
     NSK je koordinator cjelokupnog programa, a ravnateljica te institucije Dunja Seiter-Šverko napomenula je kako broj sudionika i pripremljenih manifestacija govori o tome da „nam je noć premalo“.
Realizaciju programa financijski su pomogli Udruga za zaštitu prava nakladnika ZANA, Grad Zagreb i Ministarstvo kulture, podržava ga Odjel za UNESCO pri tom ministarstvu, a održava se pod pokroviteljstvom Vlade RH.


FOTO: HINA
 
     „Danas od podneva pa tijekom idućih mjesec dana svi građani naše domovine mogu na webu pogledati Nacrt nacionalne strategije poticanja čitanja i uključiti se u javnu raspravu koja će zasigurno dovesti do poboljšanja i samoga nacrta i strategije, a i stvoriti ono što se zove društvena atmosfera u kojoj će knjiga ponovo barem na neko vrijeme biti u središtu pozornosti“ - rekao je pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević na svečanosti otvaranja manifestacije Noć knjige 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu, pozivajući građane da se uključe u javnu raspravu koja je od 23. travnja u podne otvorena na web stranici Ministarstva kulture.
     Ministarstvo kulture je pokrenulo rad na izradi nacrta Nacionalne strategije poticanja čitanja pokrenulo u ožujku 2014. godine u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i s drugim institucijama.
     Na izradi je radilo povjerenstvo sastavljeno od trideset članova koje je imenovala bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, a prema područjima rada formirano je šest skupina: Odgoj i obrazovanje – škola i čitanje, Odgoj i obrazovanje – predškola i čitanje, Institucije (knjižnice i čitanje), Izdavači i čitatelji, Hrvatski autori i čitanje te E-knjiga.
     „Podijeljeni u razne komisije s raznim svrhama, predložili su kako bismo mogli u narednom razdoblju popraviti stanje i povećati broj čitatelja, i to ne samo među mladima nego i općenito“ - istaknuo je Stojsavljević rekavši i kako je glavni naglasak Strategije na uvođenju čitanja kao obaveznog dijela obrazovanja u svim predmetima, budući da su sve analize pokazale da je čitanje način razvijanja kognitivnih sposobnosti.

      Vizija Nacionalne strategije čitanja su građani koji čitaju kritički, s punim razumijevanjem i to tekstove različitih vrsta, dostupne u različitim formatima objavljivanja. Provođenjem nacionalne strategije, ta bi se vizija mogla ostvariti u samo pet godina provedbom aktivnosti i projekata koji doprinose ostvarenju triju ključnih strateških ciljeva. Strateški ciljevi su (1) uspostavljanje učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju; (2) razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje i (3) povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.
     Nacionalna strategija sadrži predložene alate i metode za promicanje kulture čitanja i poticanja navike čitanja; akcijski plan za odgajanje i animiranje čitatelja najranije dobi; predlaže posebne mjere koje uključuju brigu za hrvatsku književnost i autore, stvaranje pretpostavki za kritičko čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (razumijevanje vlastitog mjesta u društvu, suvremenosti u kojoj živimo), mjere za osposobljavanje čitatelja za različite tipove čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, te mehanizme praćenja čitatelja/nečitatelja s ciljevima evaluacije primijenjenih programa poticanja čitanja i trajnog praćenja kulture čitanja u RH.
     Nakon javne rasprave, o nacrtu Nacionalne strategije za poticanje čitanja odlučivat će Vlada, kako bi mogla krenuti njena primjena.

FOTO: HINA
 
      Novija su istraživanja, provedena među djecom i mladima, pokazala su da bolja čitalačka pismenost znači veću vjerojatnost za nastavak školovanja do 21. godine života, da je čitalačka pismenost pretkazivač profesionalne karijere (bolji od školskih ocjena), da pozitivno utječe na odnos prema studiranju, da je povezana sa sklonošću cjeloživotnom učenju i sa sudjelovanjem u društvu i političkim djelovanjem, da je važna za pojedinca, ali i za gospodarski rast zemlje. Naime, stupanj pismenosti utječe na kvalitetu rada, mobilnost, zapošljavanje, kasnije usavršavanje i na širu participaciju u civilnom društvu.
     Prema podacima o programima koje su tijekom 2014. godine prikupili Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo kulture i Nacionalna i sveučilišna knjižnica, u Hrvatskoj se provodi veći broj programa poticanja čitanja, ponajprije u školama i knjižnicama, u 443 ustanove (škole, knjižnice, učenički domovi) provodi se 844 programa.

     Tamara Kraus iz agencije za istraživanje tržišta GfK predstavila je na svečanosti otvorenja Noći knjige 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici rezultate istraživanja koje je provela ta agencija.
     Prema najnovijim podacima o čitanosti u Hrvatskoj knjige čita tek oko polovice Hrvata, pri čemu najviše čitaju visoko obrazovani ljudi koji žive u gradovima, mladi i žene. pokazalo je najnovije istraživanje tržišta knjiga u RH predstavljeno u četvrtak u Zagrebu.
     „Istraživanje Gfk-a pokazalo je i da je u posljednjih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo 51 posto populacije, u usporedbi sa 53 posto u prošloj“ - napomenula je Kraus, posebno naglasivši neke zanimljive statističke pokazatelje o čitanosti u Hrvatskoj.
     Više od prosjeka čita se u Zagrebu, Primorju i Dalmaciji (62 posto), a knjige koje čitamo najčešće posuđujemo i to ponajviše u knjižnicama (51 posto). Hrvati knjige najčešće kupuju u knjižarama (56 posto), i to uglavnom po punoj cijeni (56 posto). Knjigu je u posljednja tri mjeseca kupilo oko 800 tisuća građana (22 posto) starijih od 15 godina, odnosno, svaki peti, a knjige i dalje najčešće kupujemo sebi ili svojoj djeci (72 posto). Najviše čitaju osobe visokog obrazovanja (77 posto) i one koje žive u većim gradovima (70 posto), mladi do 25 godina starosti (61 posto) i žene (57 posto). Najčešće se čita beletristika (64 posto), pa stručna literatura (30 posto), te publicistika (28 posto) i priručnici (18 posto). I dalje se ponajviše čita na hrvatskom jeziku (89 posto), no najviše je onih koji podjednako čitaju domaće autore i prijevode stranih (43 posto), dok je interes za prijevodnom književnošću nepromijenjen od prošle godine (38 posto).
     Ispitivanje je pokazalo da oni koji ne kupuju knjige u velikoj mjeri (51 posto) to ne čine jer ih knjige ne zanimaju niti im trebaju, dok je drugi glavni razlog slabijeg kupovanja knjige financijske prirode. Polovica onih koji ne kupuju knjige navela je kako ih ništa ne bi potaknulo na kupovinu knjiga, a trećina ih smatra da bi knjige trebale biti jeftinije.
     Posljednji dio istraživanja odnosio se na e-knjige, čija je čitanost nepromijenjena u odnosu na 2014., na 12 posto, pri čemu elektroničke uređaje potrebne za njihovo čitanje posjeduje 73 posto populacije starije od 15 godina, ili tri posto više u odnosu na 2014.
     Samo tri posto mladih od 15 do 24 godine nema niti jedan elektronički uređaj na kojemu se može čitati knjige i ostalu literaturu.
     „Mlada generacija od 25 do 34 godine generacija je digitalnog novog doba, za koju je dijeljenje iskustava svakodnevnica. Samim time se i način čitanja knjiga promijenio, to više nije individualni pristup, već pristup koji zahtijeva socijalnu interakciju, u kojemu knjiga postaje 'socijalna priča'" -  poručila je Kraus.
     Istraživanje je provedeno u ožujku na uzorku od tisuću ispitanika starijih od 15 godina metodom osobnog intervjuiranja u kućanstvima, a na traženje zajednice nakladnika i knjižara i Knjižnog bloka, te uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore. (MK/Hina)

Najave