Svečanim programom zaključena središnja proslava „Godine UNESCO-ove svjetske baštine" u Dubrovniku

26. listopada 2024., Dubrovnik - U okviru središnje proslave „Godine UNESCO-ove svjetske baštine“ izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek u Dubrovniku  je otkrila amblem Svjetske baštine izliven u bronci u kamenom pločniku na ulazu u grad. U Kneževom dvoru uručena je nagrada organizacije Europa Nostra  u kategoriji „Šampion Baštine“ Društvu prijatelja dubrovačke starine, a svečanost je zaključena glazbeno-scenskim programom u Kazalište Marina Držića, na kojem su, uz predstavnike Ministarstva kulture i medija, Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije prisustvovali i predstavnici UNESCO-a i Europe Nostre.

Otkrivanje amblema Svjetske baštine na ulazima u Dubrovnik upriličeno je u okviru proslave 45. obljetnice upisa Starog Grada Dubrovnika na Popis svjetske baštine UNESCO-a, a predstavljaju oznaku granica upisanog dobra. Amblemi su izliveni u suglasnosti s UNESCO-ovim Centrom za svjetsku baštinu i Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija u Dubrovniku.

Najveće priznanje za baštinu u Europi, nagradu organizacije Europa Nostra u kategoriji „Šampioni baštine” predsjedniku Društva prijatelja dubrovačke starine Vedranu Kosoviću uručila je glavna tajnica organizacije Sneška Quaedvlieg - Mihailovic, a svečani program u Kneževom dvoru uveličali su operna diva Dubravka Šeparović Mušović, kazališni glumac Maro Martinović te pijanist i skladatelj Matej Meštrović.

Središnja proslava „Godine UNESCO-ove svjetske baštine" u Dubrovniku zaključena je Svečanom akademijom održanom u Kazalištu Marina Držića. U svom obraćanju ministrica Obuljen Koržinek istaknula je ponos na slavnu političku i kulturnu povijest Dubrovnika koji zasluženo zauzima privilegirano, gotovo mitsko mjesto u hrvatskoj državnosti i identitetu te je velikim slovima upisan i na kulturnom zemljovidu svijeta.

„U razdobljima najvećih izazova i kriza, kojih nam nažalost u posljednjim desetljećima nije nedostajalo, Hrvatska je mnogo puta dokazala iznimnu posvećenost očuvanju kulturne baštine, a primjeri obnove nakon agresije na Hrvatsku, stradanja mnogih spomenika u Domovinskom ratu, kao i nakon potresa, primjeri su dobre prakse koje uvažava konzervatorska struka diljem svijeta“, naglasila je ministrica.

Ministrica je istaknula kako se suradnja Hrvatske i UNESCO-a očituje u mnogim zajedničkim projektima i nacionalnim prioritetima koji su tijekom svih ovih godina ostvareni te je posebno naglasila važnost prisjećanja na vremena kada je Dubrovniku bilo najteže. „Nećemo zaboraviti 1991. godinu kada je Stari grad Dubrovnik stradavao u bezumnim napadima neprijateljske vojske i kada je UNESCO koordinirao veliki program obnove te uvrstio grad na Popis svjetske baštine u opasnosti kako bi se skrenula međunarodna pozornost i provele potrebne hitne mjere zaštite“, naglasila je ministrica. Podsjetila je i na jedinstvenu presudu Sudskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju koja je jasno ilustrirala kako se uništavanje i oštećenje mjesta svjetske baštine prema Konvenciji UNESCO-a iz 1972. godine može sankcionirati prema međunarodnom humanitarnom pravu.

Ministrica je također podsjetila kako je UNESCO-ova Konvencija za zaštitu nematerijalne kulturne baštine jedan od najuspješnijih i najratificiranijih normativnih instrumenata, u okviru koje je popisano otprilike 730 nematerijalnih kulturnih dobara iz 145 zemalja svijeta te kako je Hrvatska bila jedna od prvih zemalja koja ju je ratificirala, a uz 10 nepokretnih kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, do danas smo uspjeli zaštititi i 22 nematerijalna kulturna dobra.

„Ovaj naš dio Hrvatske može se pohvaliti s mnogim izričajima nematerijalne baštine na Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao što su mediteranska prehrana, klapsko pjevanje, umijeće izrade suhozida kao i lokalitetom Sv. Barbare, dijela naših stećaka upisanih na Popis svjetske baštine, a konavoski kraj poznat je i po umijeću svilotvorstva i prekrasnom konavoskom vezu koji je uz mnoge druge izričaje upisan u vrijedan fundus Nacionalnog registra nematerijalne baštine“, zaključila je ministrica.

Uz ministricu kulture i medija Obuljen Koržinek prigodnim govorom obratili su se dubrovački gradonačelnik Mato Franković i  župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić. Akademiji su nazočili i državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Frano Matušić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić, predstavnici organizacije Europa Nostra, UNESCO-a, Društva prijatelja Dubrovačke starine, Dubrovačke biskupije, gradova Sarajeva i Krakowa te brojni drugi uzvanici.

U glazbeno-scenskom programu, prema režiji i scenariju Paola Tišljarića, nastupili su kazališni glumci Edi Jertec, Srđana Šimunović, Mirej Stanić, klapa Kaše, glazbenici Dubrovačkog simfonijskog orkestra, klapa Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Folklorni ansambl Linđo i Baletni odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

Podsjećamo,  u 2024. godini Grad Dubrovnik obilježava nekoliko događaja važnih za povijesnu i kulturnu memoriju grada. Riječ je o 45. obljetnici upisa povijesne jezgre Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnici upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te upisu arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na listu Sjećanje svijeta u studenome prošle godine. Ovi upisi Dubrovnik čine jednim od rijetkih gradova na svijetu čija su materijalna i nematerijalna kulturna dobra zaslužila status univerzalne baštinske vrijednosti. S ciljem obilježavanja tih važnih datuma, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2024. godinu ,,Godinom UNESCO-ove svjetske baštine“.

Pisane vijesti