Skup o prednostima statusa Europske prijestolnice kulture

Europski parlament uskoro će odlučivati o uvjetima za dobivanje statusa Europske prijestolnice kulture (EPK) za razdoblje 2020.-2033., a složene pripreme za kandidiranje bile su tema današnjeg predavanja održanog u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu,  na kojemu 

su o svojim iskustvima u ostvarivanju toga statusa i prednostima koje iz njega proizlaze govorili predstavnici Marseillea i Košica, nositelja ovogodišnjih naslova EPK.
 
 

 
  
Skup je organiziralo Ministarstvo kulture, a otvorila ga je pomoćnica ministrice kulture Tamara Perišić koja se osvrnula na iznimne dugoročne doprinose koje bi status EPK donio ne samo za neki grad ili regiju, već i za cijelu Hrvatsku. "Riječ je o projektu dokazane vrijednosti brenda na svim razinama koji sa sobom donosi velike prednosti", kazala je Perišić. Osim na području kulture, učinci projekta značajni su i za gospodarski razvoj, socijalnu uključenost, turizam i druge sektore, posebice ako se on uklopi u dugoročnu strategiju grada.

Kada Europski parlament donese odluku kojom se definiraju aktivnosti izbora i provedbe projekta EPK, kojom će također biti definiran popis zemlja čiji bi gradovi mogli dobiti priliku za kandidaturu za taj status od 2020. nadalje, otvorit će se mogućnost da tu titulu ponesu i hrvatski gradovi. Ministarstvo kulture tada će objaviti natječaj za dostavljanje službenih kandidatura hrvatskih gradova.

Sam proces kandidature složen je i dugotrajan, a Ministarstvo aktivno sudjeluje u senzibilizaciji gradova i lokalnih uprava o važnosti uključivanja toga projekta u njihove strateške planove, napomenula je Perišić, istaknuvši da su neki hrvatski gradovi ministarstvu već uputili pisma namjere kojima su iskazali interes za sudjelovanje u projektu.

Cilj predavanja Europska prijestolnica kulture 2013. bio je informirati predstavnike gradova, regija i županija te zainteresiranu javnost o složenom procesu priprema za projekt, a o potrebnim naporima i mogućim preprekama, ali i o komparativnim prednostima realizacije toga statusa na vlastitim su primjerima govorili predstavnici ovogodišnjih nositelja EPK naslova, francuskog Marseillea i slovačkih Košica.

O projektu drugoga najvećeg grada u Francuskoj govorila je Julie Chenot zadužena za međunarodne odnose projekta Marseilles-Provence, koja je iscrpno predstavila cijelo razdoblje kandidature - njegove razne etape od odluke o kandidaturi 2004., preko osmišljavanja i pripreme, realizacije, provedbe, programa događanja, do prvih rezultata.

Naglasila je da projekt mora biti vrlo pažljivo strukturiran, a u njegovoj izradi moraju sudjelovati svi dionici lokalnog života – kulturna zajednica, gospodarstvo i lokalna vlast. Osim razvoja lokalne ili regionalne zajednice, projekt mora sadržavati i europsku dimenziju, a može imati i međunarodnu. Pritom gradovi sami moraju odrediti što je bitno, pronaći što bi moglo pridonijeti njihovom razvoju u budućnosti te onda to znati uobličiti i predstaviti.

Kod osmišljavanja projekta važna je kvaliteta predviđenih manifestacija i umjetničkih programa, no važno je i financijsko planiranje, u čemu je potrebno obuhvatiti i lokalnu i regionalnu vlast, ali i državu. Projekti pripreme kandidature su dugotrajni, traju do 6-7 godina i brojne ih stvari mogu ugroziti – svaka politička promjena može uzrokovati velike promjene i gubitke te dovesti do neuspjeha. Zato treba razmišljati o dugoročnom upravljanju – primjerice osnivanjem administrativnog odbora za provedbu i planiranje u kojemu su zastupljeni svi dionici iz lokalnih zajednica, a dobro je imati i evaluacijski i revizijski odbor, u kojemu također sjede predstavnici svih zajednica koje sudjeluju u projektu.

Grad Marseille na kandidaturu se odlučio nakon što su primjeri drugih gradova pokazali kako je riječ o uspješnom konceptu, kazala je Chenot. Naglasak projekta MP2013 bio je u prvome redu na razvoju regije u širem smislu, odnosno, na razvoju imidža grada temeljenom na viziji njegove budućnosti u širem kontekstu regije, ali je sadržavao i europsku te međunrodnu komponentu.

Brend EPK doista je rezultirao očekivanom transformacijom imidža grada, istaknula je Chenot. "Projekt je bio veliki katalizator investicija, pogotovo u području razvoja kulturne infrastrukture u koju je uloženo 600 milijuna eura. Prema nekim podacima, Marseille je postao 90 posto ljepši i moderniji a, osim što se dokazano promijenila atmosfera grada, došlo je do pojačane medijske pokrivenosti na međunarodnoj razini", rekla je. Također, Marseille je u ovoj godini posjetila impozantna brojka umjetnika i turista – gotovo osam milijuna, te je primjerice samo u kolovozu ostvaren 40-postotni rast turističkih posjeta.

Jedan od kapitalnih stupova projekta Marseille-Provence 2013. je Muzej europskih i mediteranskih civilizacija (MuCEM), prvi nacionalni muzej te veličine koji je izgrađen izvan pariške regije. O projektu je na predavanju govorio Mikael Mohamed iz Muzeja, a u nastavku predavanja o projektu Košice 2013 EPK govorila je menadžerica projekta Blanka Berkyova.

U sklopu aktivnosti koje Ministarstvo kulture provodi kako bi što jasnije i pravovremeno informiralo gradove, županije i javnost o važnosti, rizicima i dobrobitima ostvarivanja statusa EPK, u Zagrebu će 6. i 7. prosinca gostovati ravnatelj kandidature Sienne za EPK 2019. Pier Luigi Sacco. (Hina)


 








  

















Najave