Sjajan rezultat hrvatskih muzeja - u 2023. godini ostvarili porast posjećenosti od 27 posto

Prema rezultatima ankete koju je proveo Muzejski dokumentacijski centar (MDC), hrvatske muzeje u protekloj godini posjetilo je 4 397 405 posjetitelja, čime je ostvaren porast posjećenosti od 27 % u odnosu na 2022. godinu.

Uzevši u obzir da se gotovo petina naših muzejskih kuća trenutno nalazi u nekoj od faza pripremnih radnji i izrade novih stalnih postava, obnovi nakon potresa, energetskoj obnovi ili drugim projektima obnove sufinanciranih iz EU fondova, porast posjećenosti predstavlja izvrstan rezultat hrvatske muzejske djelatnosti.

U analizi Muzejskog dokumentacijskog centra zaključuju da je za brojke koje nas polako približavaju referentnoj pretpandemijskoj godini djelomice zaslužan porast stranih turista, koji čine sve važniji segment publike naših muzeja, ali i promjena odnosa prema posjetiteljima, revitalizacija brojnih povijesnih lokaliteta kojima muzeji upravljaju, unaprjeđivanje iskustava i primjena interaktivnosti i multimedije u promidžbi kulturnog nasljeđa, što je dovelo do novih oblika suradnje s kreativnim sektorom otvorivši vrata privlačenju novih korisnika svih dobnih skupina i različitih interesa.

Prema navedenoj anketi, najposjećeniji je muzej već devetu godinu Arheološki muzej Istre, koji je u 2023. godini posjetilo 558 tisuća posjetitelja. Taj muzej, u čijem su sastavu izdvojene zbirke u pulskoj Areni, Augustov hram i nedavno rekonstruirano Malo rimsko kazalište, ostvario je porast posjećenosti od 9,6 % u odnosu na prethodnu godinu, približivši se rezultatu iz 2019. kada je muzej posjetilo 17 tisuća posjetitelja više. Na drugom su mjestu Dubrovački muzeji s ostvarenih rekordnih 413 tisuća posjeta, a na trećem Muzeji Hrvatskog zagorja s 312 tisuća posjeta. Slijedi Tehnički muzej Nikola Tesla s 259 tisuća posjeta, dok je na petom mjestu Muzej grada Splita, koji je zajedno s Dioklecijanovim podrumima privukao 252 tisuće posjetitelja.

Prema pojedinačnim kategorijama, najveći je porast zabilježen u posjetima stranih turista koji su se povećali za 68 %, na 1 milijun i 532 tisuće, od čega gotovo dvije trećine otpada na tri muzeja: Arheološki muzej Istre, Dubrovačke muzeje i Muzej grada Splita. Taj veliki porast broja stranih turista dijelom treba pripisati i činjenici da su Dubrovački muzeji od 2023. počeli bilježiti i tu kategoriju posjetitelja.

Velik skok zabilježen je i u kategoriji posjeta stalnim postavima koji su u odnosu na prošlu godinu narasli za 31,5 %, odnosno na 2 milijuna i 752 tisuće posjetitelja, kao i u posjetima učenika osnovnih i srednjih škola, koji su u odnosu na 2022. godinu za 21,8 % više posjećivali muzeje ostvarivši 610 tisuća posjeta. Ponovno su najaktivniji u radu s mladima bili Muzeji Hrvatskog zagorja, koje je posjetilo 79 tisuća djece. Slijedi Muzej vučedolske kulture u čijim je programima sudjelovalo 52 tisuće djece, dok se na trećem mjestu nalazi Mjesto sjećanja Vukovarska bolnica 1991., koje je posjetilo 46 tisuća naših najmlađih korisnika.

Gledano po gradovima, na prvom se mjestu nalazi Pula, čija su tri muzeja - Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Muzej suvremene umjetnosti Istre - ostvarila 752 tisuće posjeta. Na drugom je mjestu Grad Zagreb sa 712 tisuća posjeta muzejima, dok se na trećem mjestu sa 621 tisućom posjeta nalazi Dubrovnik, čija je još jedna baštinska institucija - Umjetnička galerija Dubrovnik - ostvarila rekordnu posjećenost obuhvativši svojim programskim aktivnostima 74 tisuće korisnika.

Od manjih gradova koji se nalaze izvan turističkih regija velik oporavak pokazuje Vukovar, čija su dva muzeja - Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture - privukli 128 tisuća posjetitelja, a uz to treba imati na umu da su velik broj posjeta ostvarile i vukovarske memorijalne lokacije poput Mjesta sjećanja - Vukovarska bolnica 1991., koju je obišlo 97 tisuća posjetitelja.
 
Izvor: Muzejski dokumentacijski centar
Fotografije iz arhive Arheološkog muzeja Istre, Dubrovačkih muzeja, Muzeja krapinskih neandertalaca, Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Muzeja grada Splita ( autor: Zlatko Sunko), Muzeja vučedolske kulture
 

Pisane vijesti