- Objavljeno: 12.09.2023.
S gotovo 3 milijuna i 600 tisuća eura Ministarstvo kulture i medija pokreće obnovu Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu
foto: Zoran Alajbeg, MHAS
12. rujna 2023. – Nakon gotovo pola stoljeća od njegove izgradnje Ministarstvo kulture i medija najavljuje projekt obnove Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika (MHAS) u Splitu, jednog od najstarijih hrvatskih muzeja i ključne ustanove za hrvatsku kulturu, baštinu i identitet odnosno za tumačenje najranije nacionalne povijesti.
U godini u kojoj MHAS obilježava 130 godina postojanja, osigurano je financiranje prve faze obnove sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u okviru Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ u iznosu od 3.594.426,97 eura.
Zgrada Muzeja arhitekta Mladena Kauzlarića izgrađena 1976. godine, sjajan je projekt moderne hrvatske arhitekture, no nažalost nikada nije dobila primjeren sustav klimatizacije te tako ni osnovne muzeološke mikroklimatske i sigurnosne uvjete. Stoga će osigurana financijska sredstva, pola stoljeća nakon izgradnje, omogućiti dovršetak zgrade ugradnjom učinkovitog sustava klimatizacije i fotonaponske elektrane na krovu te promjene pročelja muzejske poslovne zgrade, izolacije čitavog pokrova i niz neophodnih izmjena zastarjelih instalacija. Navedenim radovima, čiji je završetak predviđen u 2025. godini, konačno će se stvoriti uvjeti za novi stalni postav Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i prezentaciju najvrjednije nacionalne baštine kao što su kameni spomenici od Višeslavove krstionice, natpisa hrvatskih knezova Branimira, Muncimira i Držislava do sarkofaga kraljice Jelene iz Solina.
Svojim ogromnim fondom starohrvatske arheološke baštine od otprilike 20 000 predmeta, od čega je u stalnom postavu izloženo tek oko 25%, bogatom zbirkom ranosrednjovjekovne pleterne i figuralne plastike te latinskih starohrvatskih epigrafskih spomenika, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika jedna je od najvećih zbirki takve vrste u Europi. Povijesno najvrjedniju kolekciju predstavljaju spomenici od 9. do 12. stoljeća na kojima su uklesana imena hrvatskih vladara te svjetovnih i crkvenih dostojanstvenika, pa taj dio arheološke zbirke Muzeja HAS, kao najstariji hrvatski „arhiv" (arhiv u kamenu) ima iznimnu povijesnu dokumentarnu vrijednost.
Kroz poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra“ financira se energetska obnova zgrada namijenjenih obavljanju kulturne djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline i u stopostotnom su javnom vlasništvu. Ukupni iznos bespovratnih sredstava koji se dodjeljuje projektima ovog Poziva iznosi 40 milijuna eura, a stopa sufinanciranja je 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.
Do sada su donesene odluke o financiranju energetske obnove zgrade Državnog arhiva u Sisku, ljetnikovca Crijević-Pucić u Dubrovniku, zgrade Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić-Mažuranić u Slavonskom Brodu, Muzeja grada Koprivnice, Guvernerove palače u Rijeci, Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Starog grada u Varaždinu, Samoborskog muzeja, Gradske knjižnice ˶Juraj Šižgorić" i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku te Gradske knjižnice Valpovo.
Ministarstvo kulture i medija potiče provedbu mjera energetske učinkovitosti na kulturnoj baštini s obzirom na to da od ukupnog nacionalnog fonda zgrada u Republici Hrvatskoj velik dio predstavljaju zgrade izgrađene do sredine 20. st. od kojih mnoge pripadaju graditeljskoj baštini, odnosno imaju status zaštićenog kulturnog dobra. Stoga su stručnjaci Ministarstva sa suradnicima izradili i Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini koje su namijenjene davanju jasne informacije o ocjeni i unaprjeđenju energetskog stanja kulturne baštine na temelju vrednovanja i očuvanja svojstava kulturnog dobra, kroz procedure i kriterije usklađene sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i zaštita i očuvanje kulturnih dobara usmjereni su prema zaštiti okoliša, jednoj od ključnih sastavnica održivog razvoja, koja je od početka u središtu europskog projekta i svih sadašnjih i budućih aktivnosti Europske unije.
Odluka o financiranju NPOO.C6.1.R1-13.01.0021 dostupna je na poveznici https://min-kulture.gov.hr/?id=24284